E K O N O M S K A I E K O H I S T O R I J A
Časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša
Scientific Research Journal for Economic and Environmental History
cijena: 100 kn  90 kn
Uredničko vijeće
Editorial board
Drago ROKSANDIĆ - predsjednik (Zagreb, Hrvatska)
Daniel BARIĆ (Le Havre-Pariz, Francuska), Slaven BERTOŠA (Pula, Hrvatska), Zrinka BLAŽEVIĆ (Zagreb, Hrvatska), Boris GOLEC (Ljubljana, Slovenija), Hrvoje GRAČANIN (Zagreb, Hrvatska), Andrej HOZJAN (Maribor, Slovenija), Halil I˙NALCIK (Ankara, Turska), Egidio IVETIC (Padova, Italija), Aleksandar JAKIR (Marburg, Njemačka), Karl KASER (Graz, Austrija), Isao KOSHIMURA (Tokio, Japan), Marino MANIN (Zagreb, Hrvatska), Kristina MILKOVIĆ (Zagreb, Hrvatska), Ivan MIRNIK (Zagreb, Hrvatska), Géza PÁLFY (Budimpešta, Mađarska), Daniel PATAFTA (Rijeka, Hrvatska), Gordan RAVANČIĆ (Zagreb, Hrvatska), Marko ŠARIĆ (Zagreb, Hrvatska), Nataša ŠTEFANEC (Zagreb, Hrvatska), Mladen TOMORAD (Zagreb, Hrvatska), Jaroslav VENCALEK (Ostrava, Češka), Milan VRBANUS (Zagreb, Hrvatska), Zlata ŽIVAKOVIĆ KERŽE(Osijek, Hrvatska)
Uredništvo
Editorial Staff
Dragutin FELETAR, Željko HOLJEVAC, Mira KOLAR-DIMITRIJEVIĆ, Dubravka MLINARIĆ, Nenad MOAČANIN, Hrvoje PETRIĆ, Drago ROKSANDIĆ, Mirela SLUKAN ALTIĆ, Ivica ŠUTE
Urednici
Editors-in-chief
Mira KOLAR-DIMITRIJEVIĆ, Hrvoje PETRIĆ
Adresa uredništva / Mailing adresss:
Hrvoje PETRIĆ (urednik)
Zavod za hrvatsku povijest, Filozofski fakultet
Ivana Lučića 3
HR-10000 Zagreb
e-mail: h.petric@inet.xyz xyz zamijenite sa hr
h.petric@ffzg.xyz xyz zamijenite sa hr
Nekoliko uvodnih riječi
NOVI ČASOPIS: EKONOMSKA I EKOHISTORIJA"
Čovjek stvara povijest svojim životom, radom i ratom, ali i utječe na prirodu. Povezivanjem čovjeka i prirode dobije se ekohistorija kojom se sugerira da se interdisciplinarnim pristupom prevlada dosadašnje iskustvo kulture povijesnog mišljenja te usmjere istraživanja povijesti prema kulturnim izazovima te prirodi. U Hrvatskoj enciklopediji (sv. 3, Zagreb 2001.) pod natuknicom ekohistorija ili ekopovijest piše da je to “znanstvena disciplina koja proučava prošle ekosustave, te povijest interakcije čovjeka i prirode na različitim razinama. Ekohistorija tradicionalno istražuje svoj predmet na tri razine: 1) ekološkoj - značajke i funkcije nekog ekosustava koji obuhvaća biotičke i abiotičke sastavnice, 2) proizvodnoj - međuodnosi socioekonomske djelatnosti i prirodne sredine i 3) ideološkoj - značajke i promjene shvaćanja prirodne okoline. Zato je temeljna epistemološka orijentacija ekohistorije interdisciplinarnost i transdisciplinarnost u širokom rasponu, od geologije i klimatologije do antropologije i teologije”. Ekohistorija u svakom slučaju velikim dijelom obuhvaća djelatnosti socioekonomske historije, ali joj daje širi pogled. Zato smo ovaj časopis odlučili dugoročno usmjeriti interdisciplinarno - na temelju suradnje ekohistorije i socioekonomske historije.
Dr. Miroslava Despot (Zagreb, 1912. - Zagreb, 1995.) jedan član prvog trolista gospodarskih povjesničara poslije Drugog svjetskog rata (dr. Mijo Mirković, dr. Rudolf Bićanić) nazivala je povijest kojom se bavila “kulturnom poviješću” te je takav predmet i predavala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu utječući na dr. Dragutina Feletara da svoja geografska istraživanja gotovo uvijek povezuje s poviješću. Dakako, vremena su utjecala na način pisanja, ali ipak se ova kulturna povijest, odnosno ono što mi danas zovemo ekohistorija, uspjela održati kontinuirano s većim ili manjim skretanjima do danas, s time da su ta istraživanja danas i izazov za modernu ekonomiju koja mora biti upoznata s odnosom povijesti prema okolišu, a ne samo s čimbenicima koji čine sastavni dio proizvodnje, radnog tržišta i kapitala.
Časopis koji pokrećemo bio je iniciran poslije I. kongresa hrvatskih povjesničara održanog u Zagrebu 1999. i 2000. godine. Tada se pomišljalo da se zove najjednostavnije Gospodarska povijest, međutim uspješnost međunarodnog istraživačkog projekta Zavoda za hrvatsku povijest Triplex Confinium - hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu, koji djeluje od 1997. pod vodstvom prof. dr. Drage Roksandića, pokazala je da se takva istraživanja mogu proširiti na većinu hrvatskih područja i da su rezultati tih istraživanja vrlo zanimljivi. Početke djelatnosti u ekohistoriji na ovom je prostoru inicirao upravo taj projekt. Prva projektna međunarodna ekohistorijska konferencija održana je u Zadru od 3. do 7. svibnja 2000., a 2003. je objavljen zbornik radova “Triplex Confinium (1500. - 1800.): ekohistorija”. Druga projektna međunarodna ekohistorijska konferencija održavala se u Koprivnici od 13. do 15. studenoga 2003., a bila je vezana uz rijeku Dravu. Obje su konferencije pokazale da su za takav interdisciplinaran pristup odnosa čovjeka prema okolišu zainteresirani mnogi znanstvenici koji se bave ovim dijelom Europe te da je istodobni pristup sagledavanja djelatnosti čovjeka na prirodu i obratno izvanredno plodonosan i zanimljiv. Poučeni tim iskustvom naše je uredništvo predlagalo da naziv ovog našeg časopisa bude Eko-Eko, no odlučeno je da se taj skraćeni naziv malo proširi, tj. da puni naziv novog časopisa bude Ekonomska i ekohistorija, s time da je to shvaćeno u najširem smislu te da u njega ulaze kombinirane ekohistorijske, geografsko-povijesne teme, teme iz gospodarske i socijalne povijesti te povijesti rada i radnih slojeva, uz obavještavanje o svim novinama na tom području.
Pozivaju se svi znanstvenici i svi zainteresirani koji ovako gledaju na ovu problematiku da se uključe među autore ovog časopisa. Potrebna nam je suradnja i izvještaji o zbivanjima na području ekohistorije i ekonomske historije u Republici Hrvatskoj, njezinu europskom okruženju i šire.
Zahvaljujući isključivoj financijskoj podršci izdavačke kuće Meridijani na čelu s direktoricom Petrom Somek te glavnim i odgovornim urednikom prof. dr. Dragutinom Feletarom, jednim od inicijatora ovog časopisa, objavljujemo ovaj prvi broj. Mislimo da će nakon početničkih muka časopis osigurati svoju stalnost izlaženja, a time i budućnost. Namjera je uredništva da pristup u časopisu bude moderan i koristan historičarima, geografima, ekonomistima, prirodoslovcima, pravnicima i drugima te da otvori dosad zatvorene sredine i da ih učini dijelom europske multidisciplinarne povijesti. Jedna od budućih želja je težnja izdavanju tematskih brojeva, pri čemu dakako moramo računati na podršku autora jer bez njih će i ovaj časopis biti kratkog daha. No, u ovom prvom broju morali smo odstupiti od te namjere, želeći pokazati da ne isključujemo ni jedno vrijeme, ni jedan prostor, a osim toga, ovaj prvi broj treba imati i poticajni karakter.
Zamišljeno je da, uz izvorne znanstvene radove, stručne radove, zanimljive gospodarske građe, bibliografije i prikaze novih knjiga, časopis bude i dijaloške prirode te poziva na kritičku razmjenu mišljenja o temama i dilemama, terminologiji i svemu onom što muči naše problemima opterećeno vrijeme iz kojeg moramo izaći, a naša nas povijest može mnogo čemu poučiti. Glavni preduvjet da rad bude tiskan je njegova kvaliteta i pridržavanje uputa za pisanje koji su priloženi na kraju ovog prvog broja.
Mi danas znamo da se Republika Hrvatska ne može razvijati kao autarkična gospodarska zemlja jer nikada ni u prošlosti nije takva bila. Hrvatski prostori su bili otvoreni i moraju biti otvoreni pa ovaj časopis ima za cilj podržavati otvorenost tema iz ekohistorije, razvitka gospodarstva, ali i razvitka životne sredine, socijalne politike, uključujući sve elemente koji čine taj život. Mislim da samo upoznavajući druge upoznajemo i sebe, bogatimo narodno gospodarstvo i kulturu života određene sredine. Umijeće suradnje mora se ne samo potaknuti, nego i njegovati jer prostor iza političkih događanja pun je zanimljivih iznenađenja i spoznaja čije je njegovanje vrijedno.
Priređujući prvi broj nakon Drugog kongresa hrvatskih povjesničara za Gospodarsku sekciju ističemo da radove s Prvog kongresa nismo uspjeli objaviti na jednom mjestu, nego su četiri rada (Vesna VUČEVAC-BAJT “Veterinarska povijest Hrvatske kao znanstveni projekt gospodarske povijesti”; Zlatko VIRC “Izvori za gospodarsku povijest na primjeru brodske imovne općine u Vinkovcima”; Hrvoje PETRIĆ “Analiza regionalnih gospodarsko-povijesnih radova na primjeru Podravine”; Ivica ŠUTE “Gospodarska povijest u školskim udžbenicima 1945. - 1999.”) izašla u Časopisu za suvremenu povijest (2001., br. 2.), zahvaljujući uredniku dr. Stjepanu Matkoviću, dva (Ivan ERCEG “Ekonomsko stanje i promjene u Hrvatskoslavonskim županijama u 18. i prvoj polovici 19. stoljeća” i Boris SULJAGIĆ “Povijest zadruga i zadrugarstva u Hrvatskoj”) objavljena su u Acta historico-oeconomica (Časopis za ekonomsku povijest), vol. 28-29, (2001./2002.), jedan (Dragutin FELETAR, “Cehovi i bratovštine u Podravini krajem srednjega i početkom novoga vijeka”) objavljen je u časopisu “Podravina”, vol. II, br. 3, vol. II, br. 3, 2003., a neki nisu nikada ni priređeni u obliku za objavljivanje. Mislimo da upravo ovakvo stanje moramo izbjeći te da je potrebno izdavanje jednog časopisa za ekonomsku i ekohistoriju.
U Zagrebu, svibnja 2005.
UREDNICI
Prof. dr. sc. Mira KOLAR-DIMITRIJEVIĆ
Mr. sc. Hrvoje PETRIĆ
UPUTE SURADNICIMA
Časopis “Ekonomska i ekohistorija” objavljuje članke koji se recenziraju i one koji ne podliježu recenzentskom postupku. Članci koji se kategoriziraju kao znanstveni i stručni moraju imati dvije pozitivne recenzije.
Recenzirani radovi kategoriziraju se na sljedeći način:
1. Izvorni znanstveni članci, kratka priopćenja, prethodna priopćenja, izlaganja sa znanstvenog skupa - sadrže dosad još neobjavljene rezultate izvornih istraživanja u potpunom ili preliminarnom obliku. Oni moraju biti izloženi tako da se može provjeriti točnost rezultata istraživanja.
2. Pregledni radovi - sadrže izvoran, sažet i kritički prikaz jednog područja ili njegova dijela, u kojemu autor i sam aktivno sudjeluje. Mora biti naglašena uloga autorova izvornog doprinosa u tom području u odnosu na već objavljene radove, kao i iscrpan pregled tih radova.
3. Stručni rad - sadrži korisne priloge iz područja struke i za struku koji ne moraju predstavljati izvorna istraživanja.
Časopis objavljuje i tekstove koji spadaju u grupu Građa koja sadrži prema pravilima za objavljivanje pripremljene izvorne dokumente.
Kategoriju članka predlažu dva recenzenta, a u slučaju njihova neslaganja konačno mišljenje donosi uredništvo. Kategorizacija se navodi i objavljuje u zaglavlju članka. Uredništvo i urednici pridržavaju pravo na manje izmjene teksta, lekture i grafičkih priloga, ali tako da to bitno ne utječe na sadržaj i smisao članka.
Uredništvo ne odgovara za navode i gledišta iznesena u pojedinim prilozima. Časopis izlazi u pravilu dva puta godišnje, a rukopisi se ne vraćaju.
Osim recenziranih članaka, časopis “Ekonomska i ekohistorija” objavljuje recenzije i prikaze knjiga te periodike, a prema potrebi obavijesti, bilješke, reagiranja i slično.
Jednom prihvaćeni članak obavezuje autora da isti članak ne smije objaviti na drugom mjestu bez dozvole uredništva časopisa koje je članak prihvatilo, a i tada samo uz podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.
Prilozi za časopis “Ekonomska i ekohistorija” moraju biti pisani na računalu, u jednoj od verzija programa MS Word (od 6.0 nadalje) ili iznimno u nekom od programa koji su kompatibilni s MS Wordom. Svi tekstovi moraju biti snimljeni na formatu MS Word dokumenta (**.doc). Potrebno je koristiti font Times New Roman. Veličina slova je 12, prored je 1,5. U bilješkama je veličina slova 10, a prored jednostruki (single). Uredništvu je potrebno dostaviti jedan ispis teksta te disketu (ili CD).
Članci se mogu predati osobno urednicima ili se šalju na adrese (s naznakom za časopis “Ekonomska i ekohistorija”):
- urednik Hrvoje PETRIĆ, Zavod za hrvatsku povijest, Filozofski fakultet, Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb, h.petric@inet.xyz xyz zamijenite sa hr ili
- urednica prof. dr. sc. Mira KOLAR, Draškovićeva 23, 10000 Zagreb, mira.kolar@zg.htnet.xyz xyz zamijenite sa hr ili
- Meridijani, Obrtnička 17, 10430 Samobor (s naznakom “Za časopis Ekonomska i ekohistorija”) meridijani@meridijani.xyz xyz zamijenite sa com.
Članci ne bi smjeli prelaziti opseg od dva arka (32 kartice), a autori dobivaju besplatno primjerak časopisa.
Tablice, grafički prilozi (crteži, karte i dr.) i fotografije moraju imati numeraciju i takav raspored u tekstu da ih je moguće uvrstiti paralelno s tekstom. Grafički prilozi se prilažu u originalu, svaki na posebnoj stranici, formata do A4. Naslov tablice (skraćeno Tab.) stavlja se iznad, a izvor ispod tablice. Izvorni znanstveni članci u pravilu ne smiju koristiti grafičku dokumentaciju drugih autora. Ako se koristi takva dokumentacija, obavezno je citiranje autora. Pri objavljivanju starih karata i grafika potrebno je navesti autora, izvor ili ustanovu gdje se grafički prilog čuva te signaturu ako ona postoji.
Svaki autor je dužan dostaviti sljedeće podatke o članku i sebi:
a) naslov članka,
b) ime(na) autora,
c) naziv i adresa ustanove u kojoj autor radi,
d) za članke koji se recenziraju potrebno je priložiti sažetak na hrvatskom i jednom svjetskom jeziku. Sažetak treba sadržati opći prikaz teme, metodologiju rada, rezultate i kratki zaključak. Treba ga pisati u trećem licu i izbjegavati pasivne glagolske oblike. Optimalan opseg sažetka je tekst koji ima oko 250 riječi,
e) ključne riječi na hrvatskom i jednom svjetskom jeziku (na kojem je pisan sažetak).
CITIRANJE I PISANJE BILJEŽAKA
Prezime autora se piše velikim tiskanim slovima (verzal), a ime običnim slovima (kurent). Naslov članka piše se običnim slovima, a naslov djela udesno nagnutim slovima (kurziv). Kod citiranja knjiga i članaka može se, ali i ne mora staviti “str.” ili “s.”. Najbolje je samo pisati broj stranice. Kada se isto djelo ponovno navodi u članku na drugom mjestu, treba upotrijebiti skraćeni naziv, a novodi se samo prvo slovo imena autora i prezime te prvih nekoliko riječi djela ili članka te broj stranica.
Drugi način ponovna citiranja sadrži prezime autora, prvo slovo imena verzalom, godina izdanja i broj stranice. Ako isti autor iste godine ima dva ili više tekstova, onda se citira godina s dodatkom malog slova po abecedi, 2005a, 2005b, 2005c itd.
Na kraju članka se može, ali i ne mora priložiti popis literature i izvora abecednim redom.
|
