Novosti

„Meridijani“ u NSK u Zagrebu predstavili knjigu „Narodne knjižnice u tranziciji“

News knjiznice2
News knjiznice2 News knjiznice1 News knjiznice3 News knjiznice4 News knjiznice6 News knjiznice5

Autorica dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina donedavna je dugogodišnja, iznimno uspješna ravnateljica koprivničke knjižnice

U Finskoj 80 % stanovništva koristi narodne knjižnice, a u Hrvatskoj samo 12 %, jedan je od zapanjujućih podataka iz knjige dr. sc. Dijane Sabolović-Krajine „Narodne knjižnice u tranziciji – Sociološki aspekti“, koju je izdala nakladnička kuća „Meridijani“.  Djelo je u petak, 4. rujna predstavljeno pred punim predvorjem Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Riječ je o prilagođenoj doktorskoj disertaciji dugogodišnje ravnateljice Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ u Koprivnici.

Knjiga dr. Sabolović-Krajine bavi se krupnim promjenama koje proživljavaju i knjižnice na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće, u vremenu snažnog prodiranja digitalizacije i novih medija. Djelo donosi i istraživanje - studiju slučaja koprivničke knjižnice.

Glavna ravnateljica NSK prof. dr. sc. Ivanka Stričević istaknula je koliko je knjižničarska struka unaprijeđena i zahvalila je Dijani Sabolović-Krajini na velikom doprinosu ovim djelom i njezinim ukupnim radom.

Direktorica i urednica izdavačke kuće „Meridijani“, Petra Somek, podsjetila je da je ta kuća dosad izdala gotovo 600 knjiga, uključujući brojne udžbenike, istoimeni časopis koji izlazi već 26 godina i tri ugledna znanstvena časopisa. 

„Mnogi danas smatraju da je Gutenbergova galaksija u izumiranju, ali knjiga je -  dakako, u novim uvjetima - još uvijek riznica znanja i spoznaja“, rekao je urednik knjige, akademik Dragutin Feletar. „Ovo djelo daje i konkretne primjere i prijedloge transformiranja knjižnica i čitaonica u moderne centre informatičkog doba, pri čemu knjižnice neće nimalo izgubiti u svojim funkcijama i značenju“, kazao je.

„Društvo postaje krajnje umreženo, stvarni svijet polako postaje i virtualni, a u uvjetima konzumerističkog društva traži se konkretno i funkcionalnije djelovanje knjižnica. One moraju imati sve veće značenje i za cjeloživotno obrazovanje. Zato programi knjižnica moraju biti dostupniji i masovniji, a to prerasta u pravu kulturnu industriju, što traže i novi dokumenti europskih i svjetskih organizacija. Koprivnička knjižnica postala je primjer uspješnog prilagođavanja novom vremenu“, zaključio je  akademik Feletar, dodavši da je izdavačka kuća „Meridijani“ sa zadovoljstvom izdala ovu knjigu autorice koja je cijeli radni vijek posvetila poboljšanju rada knjižnica.

Petra Somek pročitala je riječ recenzenta sociologa prof. dr. sc. Ognjena Čaldarovića, koji je bio spriječen: „Knjižnice se sve više uvlače u svakodnevni život stanovnika, dostupnost materijala koje sadrže postaje sve veća i veća, a nizanje usluga postaje gotovo nebrojivo“, poručio je Čaldarović, dodajući da je autorica izradila materijal koji je dosad neistražen i neobjavljen na ovakav sistematski način.

Recenzentica prof. dr. sc. Aleksandra Horvat prisjetila se kako je autoricu upoznala još kao studenticu u Ljubljani, gdje se isticala voljom i željom da nauči više.

„Dijana Sabolović-Krajina je aktivno doprinijela društvenoj zajednici, posebno unaprijedivši knjižnicu u Koprivnici u smislu organizacije i stručnog osposobljavanja djelatnika“, rekla je prof. Horvat.