Novosti

Slunj i Rastoke – glavna tema 242. broja Meridijana

Izašao je novi, 242. broj Meridijana – prvi u novoj školskoj godini – čija nas glavna tema vodi u Slunj i Rastoke, jedan od najljepših i najfotogeničnijih kutaka Hrvatske. Istražili smo što sve u gradu Slunju i prekrasnim Rastokama vrijedi vidjeti i doživjeti te pripremili mali vodič za obilazak ovoga posebnog dijela Hrvatske. Posebno smo uživali istražujući staro mlinarsko naselje nastalo na slapovima Slunjčice neposredno prije njezina utoka u Koranu. Posjetili smo i imanje obitelji Holjevac, smješteno na sedrenom otočiću između riječnih rukavaca, gdje se još uvijek može osjetiti dio nekadašnje svakodnevice ljudi čiji je život generacijama bio povezan s mlinarstvom. Nadamo se da će vas naša reportaža potaknuti da i sami krenete prema Slunju i Rastokama i upoznate taj izniman kraj naše lijepe domovine.

Naši su se autori i u ovom broju raspršili po različitim meridijanima svijeta u potrazi za dobrim pričama. Putovanje započinjemo u Ohridu, jednom od najljepših gradova Sjeverne Makedonije. Naš suradnik, planinar i fotograf Robert Pocrnić, vodi nas obalama znamenitoga Ohridskog jezera te otkriva bogatu povijest, kulturnu baštinu i posebnu atmosferu grada, ali i gostoljubivost Makedonaca i prijateljski odnos koji njeguju prema Hrvatima. Iz Sjeverne Makedonije odlazimo u Italiju, ali ovaj put podalje od njezinih najpoznatijih turističkih ruta. Naša suradnica Lara Černicki i njezin partner Stašo Forenbaher proveli su čak mjesec dana istražujući Abruzzo. Spektakularni vrhovi Apenina, zaštićena priroda, srednjovjekovni gradići, romaničke crkve, pustinjačke nastambe i ostaci rimskih naselja pokazuju zašto se ta manje poznata talijanska regija s pravom može opisati kao veliki muzej na otvorenom.

Put nas potom vodi na Lanzarote, najistočniji otok Kanarskog arhipelaga, smješten u Atlantskom oceanu nedaleko od obale sjeverozapadne Afrike. Njegova crna polja lave i neobične vulkanske formacije stvaraju krajolike koji mjestimice izgledaju kao da pripadaju nekom drugom planetu. Doznajte i kako je umjetnik César Manrique snažno utjecao na razvoj otoka te pomogao očuvati njegov prepoznatljiv identitet pred nekontroliranom turističkom izgradnjom. Otok je istražila naša suradnica Barbara Bojčić. Nakon vulkanskih krajolika Lanzarotea selimo u sasvim drukčiji svijet – u sjevernu Afriku i Marakeš, grad kojem se uvijek rado vraćamo. Urednica Petra Somek i njezina kći, geografkinja Klara Somek, posjetile su ga već tri puta, a ovaj put izdvajaju deset razloga zašto vrijedi upoznati taj čarobni grad Magreba. Od živahnih trgova i soukova do vrtova, palača i zanimljive arhitekture – razloga za povratak, kažu, ima još mnogo.

Naše suradnice Danijela i Jana Petrić vode nas dalje prema Japanu, zemlji koja ne prestaje fascinirati spojem tradicije i suvremenosti. Posebno mjesto u njihovim dojmovima zauzimaju umjetnički otoci Naoshima i Teshima, na kojima se umjetnost, arhitektura i krajolik susreću na sasvim poseban način. Putovanje nastavljamo sve do Australije, gdje nam nova suradnica Ivona Bačelić Grgić predstavlja veličanstvenu Državnu knjižnicu Viktorije u Melbourneu, osnovanu još 1854. godine, koja je danas jedan od simbola grada. Odlazimo i duboko u peruansku Amazonu, gdje nas Helena Varendorff vodi u Iquitos, grad usred džungle do kojeg je već i sam dolazak svojevrsna pustolovina. Upoznajemo njegove turističke adute i svakodnevni život u srcu Amazone, a posjećujemo i centar za spašavanje životinja.

Od hrvatskih tema ovaj put pratimo rijeku Orljavu od izvora do ušća. Faruk Islamović i Nikola Cetina krenuli su tokom te slavonske rijeke koja poput žile kucavice prolazi Požeškom kotlinom, bilježeći njezine prirodne ljepote, krajolike i druge zanimljivosti. Nastavljamo i s predstavljanjem manje poznatih hrvatskih mjesta i općina pa ovaj put upoznajemo Peteranec i njegove posebnosti. Adela Sočev zabilježila je neke od njih – Mudlinijadu, Gruntovčanijadu, Galeriju skulptura Ivana Sabolića i Galovićevu jesen. U Špišić Bukovici naš suradnik Saša Pjanić posjetio je zanimljiv Posjetiteljski centar „Kuća čaja – Oaza mira“, još jedno mjesto koje može poslužiti kao dobra ideja za izlet.

U novom broju očekuje vas i razgovor s akademikom Ferdom Bašićem, uglednim agronomom, jednim od naših najvećih stručnjaka za tlo i jednim od koautora naše nove knjige Hrvatski akademici u povijesnoj memoriji Križevaca. Govorio nam je o djetinjstvu i svojem znanstvenom putu, ali i o hrvatskoj poljoprivredi, odnosu prema zemlji i prirodnim resursima, znanosti, mladima i domoljublju. Naš razgovor s njime u proširenoj formi uskoro će biti objavljen i u obliku male knjižice.

Naši stalni suradnici izv. prof. dr. sc. Tihomir Marijanac, dr. sc. Marina Čalogović i Karlo Bermanec upoznaju nas s egzokometima i egzoasteroidima, rijetkim i neobičnim posjetiteljima iz drugih zvjezdanih sustava, te objašnjavaju što nam oni mogu otkriti o udaljenim planetarnim sustavima.

U 242. broju očekuju vas i naše stalne rubrike Geo-info, Hrvatska kroz statistiku i Nova izdanja, kao i nova rubrika ugledne jezikoslovke Nives Opačić „Moja opjevana domovina Hrvatska“. Rubriku Hrvatska kroz statistiku od ovoga broja preuzimaju dr. sc. Ivan Ivić i dr. sc. Ivan Šulc s Geografskog odsjeka PMF-a u Zagrebu.

Sadržajan novi 242. broj Meridijana ponovno nas podsjeća na to koliko je svijet velik, raznolik i vrijedan istraživanja. Želimo vam ugodno čitanje, mnogo novih spoznaja i, kao uvijek, pregršt nadahnuća za istraživanje Hrvatske i svijeta. Vidimo se uskoro na Interliberu!