Pogranične propusnice

https://www.moja-prava.info/wp-content/uploads/2016/01/Pograni%C4%8Dna.jpeg

Zanimljivo upravno-pravno rješenje kojim se izašlo u susret hrvatskim državljanima i državljanima BiH koji žive u pograničnom području s Bosnom i Hercegovinom je institut pogranične propusnice. Propusnice mogu izvaditi osobe s boravištem u pograničnom području Bosne i Hercegovine u dubini od pet kilometara. Republika Hrvatske pogranične propusnice izdaje stanovnicima pograničnog područja u Bosni i Hercegovini, a Bosna i Hercegovina stanovnicima pograničnog područja u Republici Hrvatskoj. Sporazum između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o pograničnom prometu i suradnji potpisan je 19. lipnja 2013. godine. Glavna ideja vodilja iza pograničnih propusnica jest olakšavanje prelaska granice državljanima Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji imaju ekonomske, socijalne, obiteljske ili druge opravdane poveznice s pograničnim područjem. Glavni uvjeti za odluku o tome da se osobi odobri izdavanje pogranične propusnice su da osoba priloži dokument kojim se može dokazati opravdana potreba za redoviti prelazak zajedničke državne granice pod uvjetima pograničnog režima, odnosno ekonomska, socijalna, obiteljska ili druga opravdana poveznica (preslika radne knjižice, ugovor o radu, potvrda o pohađanju škole, preslika vlasničkog lista zemljišta koje se obrađuje i slično). Pogranična propusnica dopušta njezinom nositelju prijelaz državne granice na graničnim prijelazima za pogranični promet, navedenima u propusnici, te na prijelaznim mjestima upisanima u propusnici, kao i neprekidni boravak na području druge zemlje potpisnice Sporazuma do sedam dana, koji se uz odobrenje nadležnih tijela uključenih zemalja može produljiti do 30 dana. Osoba koja traži upis prijelaznog mjesta u pograničnu propusnicu mora priložiti dokaz o opravdanosti prelaska državne granice na određenom prijelaznom mjestu. Riječ je o, primjerice, slučajevima kada osoba ima poljoprivredno zemljište u pograničnom području ili joj je to najkraći put do posla ili škole koja se također nalazi u pograničnom području Bosne i Hercegovine.

Granični prijelazi i područja nadležnosti carinarnica

Na ovoj poveznici možeš vidjeti kartu koja prikazuje granične prijelaze Republike Hrvatske. Objasni razliku između navedenih vrsta cestovnih graničnih prijelaza na karti. Izdvoji segment granice s najvećim brojem graničnih prijelaza za pogranični cestovni promet.

Interreg - trideset godina uspješne prekogranične suradnje (EUinmyRegion, YouTube)

Granice nisu tek linije koje odvajaju različitosti, već prostori razmjene i kulturnog obogaćivanja često obilježeni pluralnim identitetima. Stoga pograničje shvaćamo kao područje uz državnu granicu koje, u suvremeno doba, ima različite funkcije. Primjerice, pograničja mogu biti prostori kontakata, mjesta gdje konvergiraju slične, a opet različite kulture i ekonomije. Takvo što može biti olakšano u slučaju jezične bliskosti, ili bilingualnosti pograničnog stanovništva. Istovremeno, s druge strane granice može supostojati geografski blizak, ali društveno i kulturno dalek prostor. U tom slučaju mali prostorni obuhvat dvaju pograničja pruža relativno velike razlike. Često nemogućnost komunikacije (jezične razlike) rezultira kulturnom barijerom. Takav slučaj imamo u hrvatsko-mađarskom pograničju.

Dok geopolitičke granice nastavljaju odjeljivati politički prostor stvarajući dojam kontejnera, sociokulturne i ekonomske granice formiraju funkcionalni prostor, mekan i fluidan te s vlastitom logikom koja ne koincidira političko-administrativnoj. Nestanku funkcije barijere i sve većoj propusnosti granica pridonosi ekonomska internacionalizacija i brz rast prekograničnih tokova ljudi, informacija, dobara itd. Intenzifikacija prekogranične kooperacije, bilo u formalnom, bilo u neformalnom smislu, smanjuje perifernost pograničja te pozitivno utječe na razvoj transgraničnih regija. Ako su pograničja dviju država obilježena visokim stupnjem prekogranične povezanosti i integracije, napose društvene i ekonomske, tada govorimo o transgraničnim regijama. Takva regija ponekad može biti kulturno homogenija i povezanija nego što su pograničja s političkim centrom vlastitih država, primjer čega je Baskija u odnosu prema Francuskoj i Španjolskoj. Intenzivna transgranična interakcija može dovesti i do hibridizacije kultura pa se tako u američko-meksičkom pograničju razvila specifična varijanta jezika, tzv. spanglish.  Kulturna bliskost dvaju pograničja, koja uključuje poznavanje jezika, postojanje nacionalnih manjina, miješanih obitelji, zajedničke povijesti i tako dalje, ima zamjetan utjecaj na procese prostorne i socioekonomske integracije.

Pograničja često predstavljaju državne periferije. Nerijetko se ističu slabijom prometnom povezanošću i dostupnošću od ostataka državnog teritorija, gospodarskim zaostajanjem te negativni(ji)m demografskih trendovima. Nažalost, nerijetko su prisutni i negativni stavovi prema građanima susjednih država, što je obično posljedica povijesnog iskustva, ali može biti i produkt stereotipa ili djelovanja masovnih medija, sustava obrazovanja, osobnog iskustva… Primjerice, u slučaju Nizozemske i Njemačke i dalje su, u određenom opsegu, prisutni pomiješani osjećaji u pogledu Drugoga svjetskoga rata, a slično je između Hrvatske i Srbije. Međutim, upravo su međudržavna kooperacija i integracija najbolji mogući preduvjeti koji negativne predodžbe čine bezazlenima.

Samo nekolicina europskih država danas ima jednake granice kao prije Prvog svjetskog rata pa je tako „Stari kontinent“ u geopolitičkom smislu prilično mlad, s više od 60 % granica nastalih tijekom 20. stoljeća. Europska komisija proglasila je upravo pogranične regije mjestima gdje će biti dokazan ili opovrgnut uspjeh europskih integracija. Pritom se zalaže za omekšavanje granica, kao i za rješavanje graničnih problema omogućavajući i promovirajući različite forme prekogranične kooperacije. Europska teritorijalna suradnja (ETS), pokrenuta 1990. i poznata pod imenom Interreg, istaknut je program kohezijske politike koji pruža okvir za provedbu zajedničkih djelovanja i razmjene politika među nacionalnim, regionalnim i lokalnim akterima iz različitih država članica. Glavni je cilj europske teritorijalne suradnje (ETS) promicanje skladnog gospodarskog, socijalnog i teritorijalnog razvoja Unije u cjelini. Interreg se temelji na tri područja: prekograničnoj suradnji (Interreg A), transnacionalnoj suradnji (Interreg B) i međuregionalnoj suradnji (Interreg C). Posredstvom Interreg programa potiče se kooperacija među pograničnim regijama te se nastoji ukazati na to da granice treba promatrati kao poligone za mogućnosti za prekograničnu, transnacionalnu i međuregionalnu suradnju. Time se nastoje približiti regije koje dijele granicu sa svrhom razvoja pograničnih područja te suočavanja sa zajedničkim izazovima. Glavni ciljevi aktualnog operativnog razdoblja (2021. – 2027.) su bolje upravljanje prekograničnom suradnjom te sigurnija i zaštićenija Europa. Hrvatska je posebno zainteresirana za IPA programe (engl. Instrument for pre-accession assistance) kojima je krajnji cilj širenje EU prema Jugoistočnoj Europi. Zašto je Hrvatskoj važno širenje Europske unije na jugoistok Europe?

Službeni YouTube video o 30 godina djelovanja Interrega (izravno se dotiče i hrvatskog pograničja)

Rezultati programa kao moguće polazište za geografsko istraživanje

Službeni YouTube video o planovima 2021. – 2027.

Prekogranična suradnja od 1989. do 2013. godine

Ovdje možeš pratiti kako su se pojedine regije europskih država uključivale u djelovanje Interrega. Pomoću weba istraži kada je Hrvatska prvi put sudjelovala u programima prekogranične suradnje Interreg-a.

Interreg – od 2014. do 2020. godine

https://ec.europa.eu/regional_policy/en/policy/cooperation/european-territorial/

Priloženi grafički prilog prikazuje ključne statističke podatke o djelovanju Interreg-a od 2014. do 2020. godine.

Obilježja i perspektive prekograničnih područja

Široko interdisciplinarno područje znanosti koje se bavi granicama nazivamo limologijom (studije granica). Granica podrazumijeva fiksiranu liniju koja odvaja različite jurisdikcije, nacije, kulture… pri čemu ona može biti više ili manje propusna (različiti granični režimi), ali nikako hermetički zatvorena. U europskom se kontekstu različitim graničnim režimom najviše ističu države unutar i izvan Schengenskog sporazuma. Unutar schengenskog prostora, do migracijske krize 2015., tj. izbijanja pandemije koronavirusa 2020. godine, granice gotovo nisu postojale. Drugim riječima, stupanj propusnosti granica nije konstanta, već ovisi o društveno-političkim odnosima i izazovima vremena. Kao primjer države čije je granica dugo vremena obilježena niskom razinom propusnosti, možemo izdvojiti Demokratsku Republiku Koreju.

Krajem 2020. godine formiran je tzv. Mali Schengen. Istraži koje države taj ugovor obuhvaća. Usporedi prednosti i nedostatke za članice tog sporazuma u odnosu na CEFTA-u. Rezultate prikaži s pomoću usporedne tablice.

Prostorna obilježja prekogranične kupovine

Vrijednost kupljene robe povećava se s udaljenošću od granice. Istovremeno se smanjuje raznolikost potrošačke košarice. Povećavanjem udaljenosti od mjesta potrošnje, povećava se udio potrošača koji kupuju ciljane, specifične proizvode. Najčešće se u inozemstvu kupuje gorivo, alkohol, duhanski i prehrambeni proizvodi. Razlike u cijeni glavni su pokretač prekogranične kupovine. Analiziraj priloženu skicu i dijagrame i odgovori: U kojim susjednim državama će stanovništvo hrvatskih makroregionalnih središta kupovati alkohol i duhanske proizvode? Koje države će posjećivati stanovništvo naselja u kojem se nalazi vaša škola? Uzmi u obzir troškove prijevoza te obrazloži svoj odgovor.

Odnos cijena alkohola u Hrvatskoj i susjednim državama (2005. – 2018.)

Izvor: Eurostat, 2020

Odnos cijena duhanskih proizvoda u RH i susjednim državama (2005. – 2018.)

Izvor: Eurostat, 2020

Mogući odnosi u pograničju između manje kompetitivne i kompetitivnije granične regije

Hrvatski putnici u Sloveniju i promjene u valutnom tečaju HRK/EUR (2011. – 2019.)

Izvor: HNB, 2020; DZS, 2020

Hrvatski putnici u Mađarsku i promjene u valutnom tečaju HRK/HUF (2011. – 2019.)

Izvor: HNB, 2020; DZS, 2020

U pograničjima koja su međusobno visoko ovisna, često potražnja za robama i uslugama koju generira susjedno pograničje uvjetuje glavne investicije s druge strane granice. Prekogranična se kupovina tako ogleda u dinamičnom ekonomskom rastu, kao i u rastu zaposlenosti na ekonomski kompetitivnijoj strani granice. Istovremeno, rezultira odljevom financijskih sredstava iz manje kompetitivnog prostora što ime negativne posljedice za trgovinu, stopu zaposlenosti, kao i za ekonomiju čitave slabije razvijene granične regije.

Međutim, čak i za kompetitivniju stranu granice, poslovna aktivnosti koja profit ostvaruje isključivo zbog potražnje generirane s druge strane granice može biti potencijalno riskantna. Primjerice, promjena valute može rezultirati porastom cijena i smanjenom atraktivnošću prekograničnih trgovinskih prostora (primjer Hrvatske i Slovenije nakon što je Slovenija uvela euro). Uz to, devizni tečaj je podložan fluktuacijama kako na godišnjoj, tako i na mjesečnoj razini, što se izravno odražava na broj prelazaka granice. Ekonomska kriza, ali i izvanredne situacije (poput pandemije COVID-19) također mogu restriktivno djelovati na prekograničnu potrošnju ili ju, u krajnjoj mjeri, u potpunosti onemogućiti.  

Obrazloži promjene u broju hrvatskih građana koji prelaze slovensku i mađarsku granicu usporedno s fluktuacijama u deviznom tečaju kuna/euro i kuna/forinta. Procijeni kretanje broja prelazaka granice za razdoblje 2011. – 2014. godine. Objasni svoj odgovor.

Hrvatsko iskustvo prekogranične kupovine

Geografija malih država, pa tako i Hrvatske, u međudjelovanju s globalizacijskim procesima, često čitav njihov teritorij transformira u pograničje. Stoga su prekogranična putovanja potaknuta kupovinom dio hrvatskog nacionalnog identiteta. Ona su dobila na svojoj masovnosti za vrijeme socijalizma. Naime, ograničen asortiman roba i usluga tada je predstavljao limitirajući faktor za razvoj potrošnje, što je rezultiralo dvama pojavama: 1) prisilnom štednjom te 2) putovanjima u inozemstvo, obično u Trst, s namjerom da se kupuje. Razlozi za kupovinu u Italiji bili su povezani s nedovoljnom i/ili preskupom opskrbom u tuzemstvu, kao i s niskom kvalitetom i neprivlačnim izgledom domaćih proizvoda. Zahvaljujući velikom broju posjetitelja iz Hrvatske i Slovenije, Trst je do početka 1990-ih godina proživljavao zlatno razdoblje u ekonomskoj razvoju.

Prekogranična kupovina je u Hrvatskoj postala važan dio popularne kulture te identitetska okosnica velikog dijela stanovništva koje je u njoj sudjelovao, što se veoma dobro očituje kroz medijsku produkciju. Primjerice, završna epizoda „Našeg malog mista“ (1971.), serije koja je utjelovljivala hrvatski provincijski život, nije slučajno tematizirala upravo kupovinu u Trstu. Krijumčarenje robe iz Trsta spominje se i u novijoj humorističnoj seriji „Bitange i princeze“ (2006.), a u tom gradu kupuju i junaci iz „Crno-bijelog svijeta“ (2018.). Pjesma Zdravka Čolića „Pusti, pusti modu“ iz 1980. godine počinje stihom „Izgledaš mi kao lutkica iz Trsta“, a popularna je i danas o čemu svjedoči činjenica da je izvedena u novogodišnjem programu HRT-a na prijelazu 2019./2020. godinu.

Nakon što je u socijalizmu kultno mjesto prekogranične potrošnje hrvatskih građana bio talijanski Trst, 1990-ih godina se fokus premješta u austrijsko i mađarsko pograničje, naročito za potrošače iz sjevernog dijela Hrvatske. Kupovina u Mađarskoj ušla je u popularnu kulturu kao i nekad kupovina u Trstu pa tako 1999. godine Bohem objavljuje pjesmu „Eržika“  u kojoj se spominje „neki sitni shopping“ u Nagykanizsi.

Razgovaraj sa starijim članovima obitelji o njihovim iskustvima kupovine u Trstu. Opišite način funkcioniranja tadašnjeg graničnog režima i usporedite ga s današnjim. Istraži i usporedi motivaciju svojih sugovornika za prekograničnu kupovinu za vrijeme dok se odlazilo u Trst i danas. 

Maquiladoras

Meksičko zakonodavstvo je još 1960-ih godina omogućilo stvaranje tzv. maquiladora, industrijskih pogona američkih kompanija do 20 kilometara udaljenosti od granice za potrebe sklapanja proizvoda namijenjenih ponovnom izvozu u matičnu zemlju, ali bez carinske pristojbe. Preko 2000 maquiladora osnovano je 1990-ih godina uz granicu sa SAD-om i to u sektorima proizvodnje električnih proizvoda, automobilskih dijelova, tekstila, namještaja, igračka itd. Unatrag deset godina, u maquiladorama su posebno zastupljene automobilska i elektronička industrija. Kumulativno, takve su kompanije generirale radna mjesta za preko pola milijuna Meksikanaca. Glavni razlog relokacije američke industrije u meksičko pograničje bila je jeftina radna snaga koju je Meksiko mogao ponuditi. Meksička vlada poticala je razvoj „maquila-industrije“ zbog nezaposlenosti u pograničnom području. S druge strane, američke kompanije su bile dužne osigurati visoku tehnologiju, potrošačka dobra i usluge za meksičke potrebe. Usprkos velikom broju radnika  koje su američka postrojenja zapošljavala (u nekim gradovima čak više od 50 % stanovništva), meksičko pograničje nije prošlo željeni razvoj budući da je jedini benefit koji Meksiko od svega dobivao bila (niska) plaća tvorničkih radnika. Također, problem predstavlja i činjenica nepovezanosti pogranične industrije s meksičkom ekonomijom. Istovremeno, takva je industrijalizacija rezultirala neželjenim promjenama u meksičkom pograničju, nagrđivanjem pejzaža te zagađenjem okoliša.

Želim znati više

Popis pograničnih područja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te graničnih prijelaza za pogranični promet

Interreg – 30 godina prekogranične suradnje

Europska teritorijalna suradnja

Više o granicama, prekograničnoj suradnji i pograničju možeš istražiti iz sljedeće literature:

Agnew, J., 2008: Borders on the mind: re-framing border thinking, Ethics & Global Politics 1 (4), 175, 191. DOI: 10.3402/egp.v1i4.1892

Čelan, T. J., 2016: An analysis of the latest trends of the complex development of the Croatian-Hungarian border area, Hungarian Geographical Bulletin 65 (1), 43-56. DOI: 10.15201/hungeobČuelll.a6n5,. 1T..4J.

Dołzbłasz, S., 2015: Symmetry or asymmetry? Cross-border openness of service providers in Polish-Czech and Polish-German border towns, Moravian Geographical Reports 23 (1), 2-12. DOI: 10.1515/mgr-2015-0001

Haselsberger, B., 2014: Decoding borders. Appreciating border impacts on space and people, Planning Theory & Practice 15 (4), 505-526.  DOI: 10.1080/14649357.2014.963652

Europski strukturni i investicijski fondovi, 2021: Europska teritorijalna suradnja, https://strukturnifondovi.hr/eu-fondovi/esi-fondovi-2014-2020/teritorijalna-suradnja/ (8. 5. 2021.)

Koči-Pavlaković, V., 1994: The United States-Mexico Borderland: Where North Meets South or Marriage of Convenience, Hrvatski geografski glasnik 56 (1), 1-19.

Kolossov, V., 2005: Border Studies: Changing Perspectives and Theoretical Approaches, Geopolitics 10 (4), 606-632.

Kolossov, V., Scott, J., 2013: Selected conceptual issues in border studies, Belgeo (1), 1-16

Mikula, M., 2010: Highways of Desire: Cross-Border Shopping in Former Yugoslavia, 1960s-1980s, u: Yugoslavia's Sunny Side (ur. Hannes Grandits i Karin Taylor), Budimpešta: Central European University Press, 211-237.

Minghi, J., 1999: Borderland „Day Tourists“ from the East: Trieste's Transitory Shopping Fair, Visions in Leisure and Business 17 (4), 32-49.

Potter, R. B., Binns, T., Elliott, J. A., Smith, D., 2008: Geographies of Development: An Introduction to Development Studies, Pearson, Harlow.

Sitar, P., 2016: Political Boundaries, Consumption and Cultural Capital: Cross-Border Shopping in Post-Socialist Slovenia, International Journal of Contemporary Economics and Administrative Sciences 6 (1), 87-104.

Spierings, B., Van der Velde, M., 2008: Shopping, Borders and Unfamiliarity: Consumer Mobility in Europe, Tijdschrift voor Economische en Sociale Geografie 99 (4), 497-505.

Stojanović, Đ., 2018: Procesualni zaokret u graničnim studijama, Srpska politička misao 25 (4), 9-40. DOI: 10.22182/spm.6242018.1

Szytniewski, B., Spierings, B., Van der Velde, M., 2015: Stretching the Border: Shopping, Petty Trade and Everyday Life Experiences in the Polish-Ukrainian Borderland, International Jorunal of Urban and Regional Research 44 (3), 469-483. DOI: 10.1111/1468-2427.12857