Prapovijesna baština na hrvatskome povijesnom prostoru

Gallery

Fotogalerija

Video

Pogledaj kratke video zapise o temi koja se obrađuje u nastavnoj jedinici

Svakodnevni život u Vučedolu 1 dio

Vučedolska kultura

Duhovna naslijeđe drevnih naroda Balkana

Zanimljivosti

Kulture mlađeg kamenog doba na tlu Hrvatske

Ljudi mlađega kamenog doba na prostoru Hrvatske živjeli su u plodnim nizinama rijeka i uz obale Jadranskog mora. Nepoznato je tko su bili stanovnici pojedinih naseobina i kako su se nazivali. Prema najvažnijim nalazištima mlađega kamenog doba na našemu prostoru razlikujemo starčevačku, sopotsku, danilsku i hvarsku kulturu.

Starčevačka kultura (o. 5500. – o. 4500. g. pr. Kr.) prostirala se dijelom sjeverne Hrvatske. Njezini nositelji bili su ratari i stočari koji su živjeli u sojenicama, a proizvodili su keramiku. Brojni ostaci lončarskih posuda potvrđuju oblikovanje i bojenje posuđa crvenim bojama. Najvažnija nalazišta su Starčevo na lijevoj obali Dunava i Pepalane kraj Virovitice. Sredinom 5. tisućljeća pr. Kr. potisnula ju je vinčanska kultura (nazvana po nalazištu Vinča kraj Beograda u Srbiji).

2.2.11 Keramička posuda, starčevačka kultura.

Sopotska kultura (o. 4300. – o. 3400. g. pr. Kr.) prostirala se Slavonijom. Njezini nositelji gradili su nadzemne kolibe od šiblja, blata i drveta. Najvažnija nalazišta su Sopot i Otok kraj Vinkovaca.

Danilska kultura (o. 4500. – o. 3900. g. pr. Kr.) prostirala se uz obalu Jadranskog mora. Njezini pripadnici živjeli su u spiljama i naseljima kružnog i polukružnog oblika koja su ograđivali zidom od kolja. Proizvodili su keramičko posuđe koje su bogato ukrašavali. Najvažnija nalazišta su Danilo kraj Šibenika i Smilčić kraj Zadra.

Hvarska kultura (o. 3900. – o. 3300. g. pr. Kr.) rasprostirala se srednjim i južnim dalmatinskim otocima. Nositelji ove kulture živjeli su od ribolova i uzgoja sitne stoke (ovaca i koza). Najvažnija su nalazišta Grapčeva i Markova spilji na otoku Hvaru.

Keramička posuda, hvarska kultura

Danilska i hvarska kultura pripadaju kulturnom krugu impresso keramike (o. 6000. – o. 4200. g. pr. Kr.), raširene znatnim dijelom Sredozemlja, koja se odlikuje posudama crveno smeđe boje ukrašenima otiscima školjaka, morskih puževa i zarezima načinjenim oštrim predmetima (otuda i naziv jer impresso na talijanskom znači utisnut).

 

Izvori

Prvi narodi na hrvatskom povijesnom prostoru

Govorio sam u svom geografskom prikazu Italije da su Histri bili prvi narod na ilirskom obalnom području; njihova zemlja je nastavak Italije i zemlje Carna; i zbog toga su sadašnji rimski vladari proširili granicu Italije do Pule, istarskog grada.
Strabon, Geografija, VII.5.3.

Japodi su smješteni na planini Albiju, koja je posljednja planina Alpa, vrlo je uzvišena i doseže do Panonaca s jedne strane i Jadranskog mora s druge strane. Oni su doista ludi ratnici, ali su za Augusta bili potpuno uništeni. ... Njihova je zemlja siromašna, a ljudi žive uglavnom od pića i prosa. ... Putujući uz obalu zemlje Japoda dolazi se do obale zemlje Liburna.
Strabon, Geografija, VII.5.4.

Zatim dolazi morsko područje Delmata, te njihova morska luka Salona. Ovo pleme je jedno od onih koji su dugo vodili rat protiv Rimljana; ono ima pedeset vrijednih naselja ... Zatim dolaze rijeka Neretva i narod koji živi oko nje Daorsi, Ardijejci i Pleraji.
Strabon, Geografija, VII.5.5.

Ardijejci su zvani od kasnijih ljudi “Vardieji”. Zato što su pustošili more svojim gusarskim družinama, Rimljani su ih potisnuli u unutrašnjost i prisilili da obrađuju zemlju. Ali zemlja je gruba i siromašna i nije prikladna za ratarske zajednice, pa je zbog toga pleme uništeno i u stvari gotovo izbrisano.
Strabon, Geografija, VII.5.6.

Plemena u Panoniji su: Breuci, Andazijati, Ditioni, Peirusteji, Mezeji, i Dezidijati čiji vođa je Baton, i također druga manja nevažna plemena koja se šire sve do Dalmacije i, kako netko putuje na jug, gotovo do zemlje Ardijejaca. Sva planinska zemlja koja se pruža duž Panonije od Jadranskog mora do Rizonskog zaljeva i zemlje Aridijejaca je Ilirija, pružajući se od između mora i panonskih plemena.
Strabon, Geografija, VII.5.3.

Quiz

Prapovijest – provjera znanja

Koje je najduže razdoblje prapovijesti?

starije kameno doba
mlađe kameno doba
brončano doba
željezno doba
Gdje su se prvo pojavili prvi čovjekovi preci?

Europi
Aziji
Oceaniji
Sjevernoj Americi
Africi
Kako se naziva najstarije oruđe kojim su se služili praljudi?

kamena sjekira
ručni klin
oblutak
Koji je najstariji oblik nastambe tijekom kamenog doba?

koliba
zemunica
sojenica
spilja
Kako se naziva najstariji oblik umjetnosti praljudi kojim su oni ukrašavali svoje prve nastambe?

kipić plodnosti
spiljsko slikarstvo
keramička posuda
Kako se naziva prvi metal kojim su se počeli služiti drevni ljudi?

kositar
bakar
bronca
zlato
srebro
Kelti su poznati po otkriću

mača
lončarskog kola
koplja
Najpoznatiji nalaz starijeg kamenog doba na tlu Hrvatske otkriven je u

spilji Vindija
spilji Veternica
Romualdovoj spilji
Hušnjakovu brdu kod Krapine
Najpoznatija kultura metalnog doba na tlu Hrvatske otkrivena je u

Vučedolu
Dalju
Sopotu
Što je sojenica?

drvena kuća izgrađena na stupovima u vodi
nastamba od drveta, slame, trske i zemlje
drvena kuća podignuta na stupovima u vodi