Širenje rimske države
Pogledaj kratke video zapise o temi koja se obrađuje u nastavnoj jedinici
Punski ratovi
Kartaga mora pasti
Rim – moć i slava
Hadrijanov zid
Istražite na WEB-u
Kartagu treba razoriti
www.starapovijest.eu/kartagu-treba-razoriti/
Što nas tjera na osvajanja: slučaj kralja Pira
www.starapovijest.eu/sto-nas-tjera-na-osvajanja-slucaj-kralja-pira/
Vercigetoriksov poraz
www.starapovijest.eu/vercingetoriksov-poraz/
Poraz u Teutoburškoj šumi 9. godine
www.starapovijest.eu/poraz-u-teutoburskoj-sumi-9-godine/
Hanibalova prisega
www.starapovijest.eu/hanibalova-prisega/
Pogledaj dodatne fotografije s potpisima i izvorima koje još detaljnije pojašnjavaju nastavne sadržaje
Reljef friza s prikazom rimskih vojnika, 1. st.
(Berlin: Muzej starina. (Foto: Mladen Tomorad, 2011.) Potkraj 3. stoljeća, tijekom Drugog punskog rata rimski vojnici opremljeni su dugim dvosjeklim mačevima od čvrstog željeza čime su stvorene brže i pokretljivije jedinice. Koncem 2. stoljeća pr. Kr. stvorena je stalna plaćenička vojska čiji su pripadnici služili između 16 i 20 godina. Svi vojnici koji nisu raspolagali s dostatnim sredstvima da sami sebi plate opremu dobili su jednako naoružanje, dugi valjkasti štit i koplje. Obučavani su prema novome načinu borbenoga djelovanja koji je jamčio bolju pokretljivost i istovremeno jaču cjelovitost. Obuka i bolje naoružanje omogućilo je Rimljanima osvajanje cijelog Sredozemlja do sredine 1. stoljeća
Reljef s prikazom rimskog trijumfa nad Židovima
(Rim: Vatikanski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2019.) Proslavu pobjede Rimljani su preuzeli od Etruščana. Senat bi vojskovođi dodijelio trijumf ako je izvojevao istinsku pobjedu i ako je u boju palo barem 5000 neprijatelja. Pravo na trijumf imali su samo najviši državni dužnosnici. Pobjednička povorka prolazila je Rimom od Marsove poljane preko glavnoga trga do Kapitolija. Ondje se nalazio Jupiterov hram, gdje je slavodobitnik prinosio žrtvu zahvalnicu. Na čelu povorke koračali su senatori i državni službenici. Slijedio je ratni plijen s prikazima boja i pobjednikovih ratnih djela te ratni zarobljenici. Potom je u pratnji svećenika išao žrtveni vol, a zatim slavodobitnik. Ispred njega su bili pjevači, glazbenici i lakrdijaši. On se vozio na raskošnoj dvokolici koju su vukla četiri bijela konja. Bio je odjeven u raskošnu grimiznu halju prošivenu zlatom i u ruci imao žezlo od slonovače s likom orla na vrhu. Iza leđa mu je stajao državni rob i nad glavom držao lovorov vijenac, znak pobjede. Za kolima su išli vojnici, i oni ovjenčani lovorom. Povorku je pratio oduševljeni narod i ushićeno dovikivao: Živio, pobjedniče! Vojnici su pjevali i vesele pjesmice, a vojskovođi dobacivali čak i rugalice. Ulice i trgovi kojima je povorka prolazila bili su svečano ukrašeni, a svi hramovi otvoreni. Proslava bi završila darivanjem i čašćenjem puka i vojnika
Ostaci tvrđave Sagunt u Hispaniji
Publije Kornelije Scipion Afrički Stariji
(Napulj: Nacionalni arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2004.)
Punski grobovi, Kartaga
(Foto: Mirjana Malus Paulić & Igor Paulić, 2004.)
Fragment trijumfalnog kipa bitke kod Akcija
(Pariz: Muzej Louvre. Foto: Mladen Tomorad, 2011.) Nakon pomorske pobjede nad vojskom Marka Antonija i Kleopatre VII. 31. g. pr. Kr. Rimljani su krenuli na Egipat. Tijekom ljeta 30. g. pr. Kr. on je zauzet, a Antonije i Kleopatra izvršili su samoubojstvo. Egipat je postao rimska provincija. Tako je Rim postao gospodarem čitavog Sredozemlja. Ovaj kip pronađen je u Apoloniji u Epiru, a izrađen je vjerojatno odmah nakon rimske pobjede.
