Razvoj naseljenosti i razmještaj stanovništva u Hrvatskoj
Ilirska plemena (Panonian, Wikipedia)
Početkom 2. tisućljeća prije Krista na prostor Jugoistočne Europe doselili su se Iliri, tj. skupina međusobno srodnih indoeuropskih plemena. Prostorni raspored i imena ilirskih plemena pogledajte na priloženoj karti.
Hušnjakovo brdo
U srcu Hrvatskog zagorja, Krapini, nalazi se svjetski poznato nalazište neandertalskog čovjeka Hušnjakovo. Poznati hrvatski geolog i paleontolog Dragutin Gorjanović-Kramberger istraživao je poluotvorenu špilju u Krapini punih šest godina, od 1896. do 1905. godine. U žutim miocenskim naslagama pijeska skupljeno je oko 900 ljudskih fosilnih ostataka krapinskog pračovjeka, u znanosti poznatog kao Homo sapiens neanderthalensis, različite životne dobi i spola. Zbog toga je krapinsko nalazište poznato kao mjesto gdje je prikupljena najbrojnija i najbogatija zbirka neandertalskog čovjeka u svijetu.
Vučedolska golubica (Darko Puharić, Hrturizam.hr)
Vučedolska kultura dobila je naziv po arheološkom lokalitetu Vučedol smještenom 5 km od središta Vukovara, jednom od najznačajnijih arheoloških lokaliteta u Europi. Kultura je to 3. tisućljeća pr. Kr., koja je osvojila svijet i zajedno s istodobnim civilizacijama u Mezopotamiji, Egiptu i Troji imala snažan utjecaj u formiranju suvremene Europe.
Oton Iveković: Dolazak Hrvata na Jadran (Reasons to Believe, YouTube)
Bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet u svom djelu "O upravljanju carstvom“ napisao je o dolasku Hrvata u današnju domovinu sljedeće: "Hrvati su živjeli u ono vrijeme s one strane Bavarske gdje su sada Bjelohrvati. Jedan od njihovih rodova, petoro braće - Klukas, Lobel, Kosenc, Muhlo i Hrvat, i dvije sestre Tuga i Buga, odijelili su se od njih, došli su zajedno sa svojim narodom u Dalmaciju i našli Avare naseljene u toj oblasti. Budući da su neko vrijeme međusobno ratovali, pobijedili su Hrvati; neke su od Avara pobili, a ostale prisilili da se pokore. Otada su tom oblasti zavladali Hrvati." Car Konstantin VII. Porfirogenet također navodi da su Hrvati došli u današnju domovinu početkom 7. stoljeća na poziv bizantskog cara Heraklija, da mu kao ratni saveznici pomognu u borbi protiv divljih Avara. Hrvati koji su bili organizirani kao pleme ratnika-konjanika i poznati zbog svoje snage nisu bili slučajno izabrani.
Kretanje broja stanovnika Zagreba od 1857. do 2011. godine (DZS, Wikipedia)
Pomoću priloženog dijagrama odgovorite na sljedeća pitanja. U kojem međupopisnom razdoblju je Zagreb zabilježio najveći apsolutni porast stanovništva? U kojem međupopisnom razdoblju je Zagreb zabilježio pad broja stanovnika? Za koliko puta se povećao broj stanovnika Zagreba 2011. u odnosu na 1857. godinu?
Gustoća naseljenosti po naseljima prema popisu stanovništva iz 2011. godine (Vedran V, Wikipedia)
Na priloženoj karti prikazana je gustoća naseljenosti po naseljima 2011. godine. Pokušajte uočiti i imenovani veća naselja Hrvatske. Postoji li razlika u njihovom rasporedu unutar Jadranske i Kontinentalne Hrvatske?
