Struktura gospodarstva zavičaja, Hrvatske, Europe i svijeta
Što je gospodarstvo? (Reserve Bank of New Zealand, YouTube)
U ovom animiranom videozapisu na primjeru Novog Zelanda saznajte što je gospodarstvo i zašto nam je ono od iznimne važnosti.
Bruto domaći proizvod u gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj od 2010. do 2016. godine
Županije u Hrvatskoj prema BDP-u po stanovniku 2017. godine (DZS.hr)
Bruto domaći proizvod je najsveobuhvatniji i najčešće korišteni pokazatelj stanja gospodarstva i na nacionalnoj i na regionalnoj razini. BDP Hrvatske promatran na regionalnoj razini pokazuje velike razlike u gospodarskoj snazi pojedinih županija, odnosno visoku koncentraciju ukupne proizvodnje roba i usluga na mali broj županija. Tako BDP pet gospodarski najjačih županija (Grad Zagreb, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska, Istarska i Zagrebačka) čini čak 62 % ukupnog BDP-a Hrvatske, BDP Grada Zagreba točno trećinu, a BDP gospodarski najslabije Ličko-senjske županije nešto manje od jedan posto ukupnog BDP-a RH.
Odabrani razvojni pokazatelji Hrvatske i Grada Zagreba (DZS.hr)
Uz pomoć nekoliko priloženih dijagrama opišite postojanje značajnih razlika između gospodarske razvijenosti Grada Zagreba od ostatka Hrvatske.
HGK indeks gospodarske snage po županijama (DZS.hr)
Hrvatska gospodarska komora 2013. godine provela je postupak ocjenjivanja i razvrstavanja svih županija u Republici Hrvatskoj prema indeksu gospodarske snage. HGK indeks gospodarske snage jest kompozitni pokazatelj koji se računa kao zbroj ponderiranih šest gospodarskih pokazatelja u trogodišnjim prosjecima te uključuje demografske projekcije radi mjerenja stupnja gospodarske snage i gospodarskog potencijala županija u odstupanju od prosjeka RH (indeks gospodarske snage iznad 100 pokazuje da je pojedina županija iznad prosjeka RH, dok vrijednost niža od 100 znači da je pojedina županija ispod prosjeka RH). Time se realnije definira međusobno pozicioniranje županija te se pridonosi aktiviranju razvojnih resursa pojedine županije. Rezultati pokazuju da se samo Grad Zagreb i dvije županije nalaze iznad prosjeka RH, dok je preostalih osamnaest županija ispod prosjeka. Takav položaj većine županija posljedica je upravo utjecaja Grada Zagreba na visinu prosjeka RH. Najniže pozicionirane su Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija, čiji se indeksi nalaze na razini oko 2/3 prosjeka RH. Upravo te županije s nižim indeksom gospodarske snage predstavljaju potencijal za gospodarski razvoj odnosno postoji potreba za ulaganjem u njihov razvoj, s ciljem prostorno ravnomjernijeg ukupnoga gospodarskog rasta RH.
Odseljeno stanovništvo (u drugu županiju i u inozemstvo) po županijama 2011. i 2017. godine (DZS.hr)
Uz podatke koji ukazuju na negativno prirodno kretanje te nepovoljnu dobno-spolnu strukturu stanovništva, Hrvatska bilježi i negativni trend u prostornom kretanju stanovništva. Naime, iako je odseljavanje stanovništva prirodan proces, destinacija odseljenog stanovništva ima negativnu konotaciju. Tako je u 2017. godini broj odseljenih u inozemstvo bio 272,9 % veći u odnosu na one u 2011. godini, dok je broj odseljenih u drugu županiju bio 6,7 % veći. Povećanje broja odseljenih u inozemstvo rezultat je trenda koji kontinuirano traje u većini županija od 2013. godine, tj. godine kada je Hrvatska postala članica EU. Izdvojite nekoliko županija s najvećim brojem iseljenih u inozemstvo 2017. godine te razmislite o razlozima takvog stanja.
BDP po stanovniku po PPS-u u 2016. godini među NUTS 2 regijama EU (EU28 = 100)
Prema BDP-u po stanovniku po PPS-u u 2016. godini među NUTS 2 regijama EU, Kontinentalna Hrvatska nalazila se na 61 % prosječne razvijenosti EU, dok je Jadranska Hrvatska na 57 % prosječne razvijenosti EU. Prema tim vrijednostima, kada se promatra svih 276 NUTS 2 regija EU, dvije hrvatske NUTS 2 regije bile su loše rangirane. Naime, one su bile rangirane među 15 % najlošije rangiranih NUTS 2 regija EU. Međutim prilikom analize NUTS 2 regija treba biti vrlo oprezan, posebice u slučaju kontinentalne Hrvatske koja predstavlja regiju izrazite unutarregionalne heterogenosti. Primjerice, Grad Zagreb, koji ostvaruje oko trećine BDP-a Hrvatske, je na oko 107 % prosjeka razvijenosti EU. Istovremeno je razina razvijenosti četiriju slavonskih županija (bez Osječko-baranjske) na samo 33 % prosjeka razvijenosti EU. Pridodamo li nešto razvijeniju Osječko-baranjsku županiju, Slavonija ne prelazi 40 % prosjeka razvijenosti EU. Stoga Grad Zagreb svojom gospodarskom snagom znatno diže razinu razvijenosti cijele NUTS 2 regije Kontinentalne Hrvatske (na oko 60 % prosjeka razvijenosti EU), što povlači pitanje je li postojeća podjela NUTS 2 regija adekvatna i treba li razmišljati o izmjenama.
Utjecaj pandemije Covid-19 na svjetsko gospodarstvo
Socijalno distanciranje, zatvaranje trgovina, restorana i kafića, zabrana javnih okupljanja, zatvaranje državnih granica i još mnoge druge restriktivne mjere uvedene su kako bi se zaustavilo širenje koronavirusa COVID-19. Takve restriktivne mjere snažan su udarac svjetskom gospodarstvu koje trpi velike gubitke i stoji na rubu još jedne velike krize. Više o utjecaju pandemije koronavirusa na gospodarstvo pogledajte u ovom videozapisu.
