Demografska tranzicija u Hrvatskoj
Model demografske tranzicije (OurWorldInData.org)
Uz pomoć priloženog grafičkog priloga prisjetite se glavnih obilježja pojedinih etapa demografske tranzicije te kako promjene stopa nataliteta i mortaliteta utječu na dobno-spolnu strukturu stanovništva.
Živorođeni, mrtvorođeni, umrli, prirodno kretanje i vitalni indeks po županijama u Hrvatskoj 2017. godine (HZJZ.hr)
U 2017. godini na 100 umrlih u Republici Hrvatskoj zabilježeno je 68,4 živorođenih. U svim županijama zabilježena je negativna prirodna promjena. Najniži vitalni indeks, od samo 44,1 živorođena na 100 umrlih, zabilježen je u Ličko-senjskoj županiji, a nakon nje slijede Šibensko-kninska (50,0 živorođenih na 100 umrlih), Sisačko-moslavačka (50,4 živorođenih na 100 umrlih) i Karlovačka županija (50,6 živorođenih na 100 umrlih). U apsolutnom iznosu najveća je razlika između broja rođenih i umrlih u 2017. godini u Primorsko-goranskoj županiji (-1794). Razlika iznad 1000 umrlih u odnosu na živorođene zabilježena je u još četiri županije: Sisačko-moslavačkoj (-1211), Osječko-baranjskoj (-1519), Vukovarsko-srijemskoj (-1060) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (-1140).
Očekivano trajanje života za žene i muškarce u Hrvatskoj od 1950. do 2020. godine (WorldMeters.info)
Modernizacija društva snažno se odrazila na stope fertiliteta u razvijenim društvima. Prema podatcima iz 2015. godine velika većina država u Europi ima stopu fertiliteta manju od 2,1 što znači da ne mogu osigurati jednostavnu reprodukciju stanovništva, posljedica čega je prirodan pad i starenje stanovništva. Pomoću priložene karte usporedite stopu fertiliteta u Hrvatskoj s ostalim državama u Europi.
