Elementi gradskog sustava
Prometne gužve u Los Angeles-u (ABC7, YouTube)
Promet postaje sve veća glavobolja za gradske vlasti, osobito u gradovima gdje su ubrzana urbanizacija i gospodarski rast doveli do značajnog povećanja vlasništva nad vozilima. Diljem svijeta, mnoge urbane cestovne mreže i prometnice su prezasićene količinom vozila na njima, što uzrokuje duga čekanja u kolonama, kašnjenja, povećavanja frustracije vozača itd. Kad je riječ o prometu, SAD je država koja vodi po pitanju gužvi na cestama, a Los Angeles već dugi niz godine glasi kao grad s najgorim prometom na svijetu. Pokazalo je to istraživanje prometne analitičke tvrtke INRIX, koja je izračunala da su američki vozači 2017. godine proveli u prosjeku 41 sat u prometu tijekom najvećih gužvi, dok su stanovnici Los Angelesa čekajući u prometnoj gužvi proveli čak 102 sata iste godine.
Biciklisti u Kopenhagenu
Bicikli postoje od 19. stoljeća i od tad se koriste za brojne svrhe, a u posljednje vrijeme postali su i vrlo popularno sredstvo prijevoza na posao. Dok neki gradovi imaju vrlo lošu ili gotovo nepostojeću biciklističku infrastrukturu, u nekim gradovima bicikli dominiraju ulicama, ako što je to primjerice u Kopenhagenu. Bicikl je ovdje uobičajeno sredstvo prijevoza na posao i to za 50 % svih zaposlenih. Kopenhagen ima 400 kilometara biciklističkih staza te poznati Cykelslangen (tzv. biciklistička zmija), uzdignutu stazu duž gradske luke. Kopenhagen razvija i mrežu od 26 biciklističkih staza koje će se protezati na 300 kilometara i povezati širu okolicu grada s centrom.
Autobusni promet u gradu Nantes, Francuska (urban-transport-magazine.com)
Da bi se povećala brzina i izbjegli zastoji sve brojnije su odvojene trake samo za autobuse ili posebne ceste isključivo za autobusni promet (tzv. bus ways), a jedan od posljednjih primjera njihovog korištenja je i francuski grad Nantes.
Jing-Zhang superbrzi pametni vlak (CGTN America, YouTube)
U sklopu priprema za zimske Olimpijske igre koje će se u Kini održati 2022. godine, ta je država dobila prvi pametni vlak na svijetu. Pritom je bitno naglasiti da vlak 174 kilometra dugom linijom od Beijinga do Zhangjiakoua, dva grada u koji će biti domaćini Igara, vozi sam. Brzinom od 350 kilometara na sat, pametni vlak skraćuje vrijeme vožnje između dva grada s tri sata i sedam minuta na samo 47 minuta, a kako izgleda ovo tehnološko čudo pogledajte u ovom videozapisu.
Zagrebačka uspinjača (Infozagreb.hr)
Zagrebačka uspinjača, s prugom dugom 66 metara, poznata je i kao najkraća žičana željeznica na svijetu namijenjena javnom prometu. Uspinjača spaja zagrebački Gornji i Donji grad, a službeno je puštena u pogon 1890. godine. Isprva je bila na parni pogon koji je 1934. godine zamijenjen električnim. Budući da je do danas u cijelosti zadržala prvobitni vanjski izgled i građevnu konstrukciju, a i većinu tehničkih svojstava koja su joj dali graditelji, zagrebačka je uspinjača zakonski zaštićena kao spomenik kulture te je jedna od najprepoznatljivijih turističkih atrakcija u Zagrebu.
UrbanBiogas projekt (Ekodoma, YouTube)
Proizvodnja bioplina iz biootpada potencijalno može značajno doprinijeti ciljevima Europske unije na području otpada i obnovljivih izvora energije. Pročišćavanje bioplina do kvalitete biometana i utiskivanje u distribucijsku mrežu prirodnog plina prilika je za učinkovito korištenje obnovljive energije u gradovima. Više o projektu saznajte u ovom videozapisu.
Kuće nulte energije (SWI swissinfo.ch – English, YouTube)
Kuća nulte energije (eng. zero-energy house) objekt je s nultom neto energetskom potrošnjom tj. energija se unutar kompleksa proizvodi uz pomoć različitih sustava za iskorištavanje obnovljivih izvora energije koji ne zagađuju okoliš te kuća nulte energije ima vrlo niske emisije CO2 u atmosferu. Kako funkcionira jedan takav objekt pogledajte u ovom videozapisu.
