Berat, grad 1000 prozora
Tekst: Marin Perković; Fotografije: Romeo Ibrišević
Povijesni biser Albanije je Berat, grad 120 km južno od Tirane. Još olovne 1961. godine proglašen je gradom muzejom
Premužićevim stazama otoka Raba
Posjetili smo otok Rab i prošetali po njemu stazama koje je početkom tridesetih godina prošlog stoljeća trasirao šumarski inženjer Ante Premužić
Sidi Bou Said
Ono što je za nas Opatija, to je Tunižanima - dražestan plavo-bijeli Sidi Bou Said. Omiljeno mondeno izletište i savršeno mjesto za bijeg od užurbane metropole
Dinamičan odnos medvjeda i ljudi
Doznajte više o odnosu medvjeda i čovjeka, od „našeg čovjeka“ koji ih već godinama promatra i fotografira na Velebitu
Ukrajina na listi svjetske baštine
Ukrajina ima sedam lokaliteta na listi UNESCO-a, a prvi uvršteni je pravoslavna katedrala Svete Sofije u Kijevu, podignuta prije tisuću godina
Ljubav grada i cvijeta
Povijest opatijskih kamelija uključuje kraljeve i grofove, ali i obične radnike iz brodogradilišta ujedinjene u ljubavi prema cvijetu i biseru našeg mora
Insajderski vodič po Budimpešti u 10 točaka
Svoje tajne za uživanje u mađarskoj prijestolnici otkriva nam britanski novinar Alexander Stemp
Riječ urednice
Odgovor na to pitanje doznala sam tek nedavno na Festivalu kamelija u Opatiji. Bila sam tamo u društvu FIJET-ovaca (turističkih novinara i pisaca u turizmu) te spletom okolnosti upoznala nekadašnju tajnicu Udruge ljubitelja kamelija, frankofilku Jadranku Škuncu. Ta prpošna gospođa iskrenog osmijeha ljubazno me opskrbila s nekoliko tiskanih knjižica – glasila društva, koje su mi otvorile vrata u čudesan svijet kamelija. U njima piše kako su kamelije u Europu stigle oko 1785. godine iz Kine i Japana, a rastu samo na rijetkim mjestima: oko sjevernotalijanskih jezera, u Nantesu, u Bokokotorskom zaljevu, ali i u našoj Opatiji bajnoj, jer vole blagu klimu, puno kiše i nejako sunce. S puno ljubavi, znanja i osjećaja za prave vrijednosti članice se udruge već 14 godina trude etablirati kamelije kao simbol Opatije. Postale su i dio takvog međunarodnog društva (International Camellia Society - ICS), a zahvaljujući njima, Hrvatska je kao 16. zemlja u svijetu dobila certifikat Regije kamelija. Odmah sam požalila što se ne razumijem u botaniku jer je kamelija očito vrlo posebna biljka koju obožavaju stručnjaci za hortikulturu, ljubitelji cvijeća, ali i turisti. Stoga ne čudi što se u bivšoj državi netko dosjetio da bi se za maršala Tita opatijske kamelije (grimizno crvene, bijele, ružičaste, prošarane) sve mogle iskopati i presaditi na Brijune. Međutim, tome se usprotivio jedan čovjek - Anton Poščić, pa je zbog toga završio na Golom otoku!? Kakva zla sudba zbog jednog malog cvijeta. Kako su kamelije ipak pronašle svoj put do Brijuna, doznajte na 94. stranici ovog broja Meridijana.
Opatijskim parkovima, kamelijama i vilama (pogotovo onima Carla Seidla, o kojima je povjesničar umjetnosti Berislav Valušek napisao sjajnu knjigu) još ćemo se vraćati, a za Brijune me, kao vjerujem i mnoge od vas, vežu nezaboravna sjećanja još iz najranijeg djetinjstva.
Prvi sam ih put posjetila kao pionirka s đacima iz osnovne škole i još se živo sjećam razgovora s Titovim papagajem - Kokijem. Nekim čudom baš u taj čas nikome iz razreda nije uspijevalo izvući iz njega ni riječ osim meni. Na moj piskutavi: „Kako si?“ Koki je kreštavo odgovarao: „Kako si? Zdravo! Kako si?“ Bila sam očarana svim tim egzotičnim životinjama: jelenima, zebrama, slonicom Lankom (i danas je živa) i paunima koji su veselo trčkarali uokolo… Zato sam sada, 35 godina kasnije s užitkom uređivala našu glavnu temu posvećenu tom prekrasnom otočju na kojem možete doživjeti i vidjeti još puno toga lijepog.
Na kraju, želim s vama podijeliti i male slatke uredničke brige vezane uz Brijune. Za naslovnicu smo imali nekoliko kandidata, tj. fotografija našeg biologa Gorana Šafareka. Između tri finalne, morali smo odabrati jednu. Bio je to težak izbor. Prava trilema. Na prvu smo stavili jedan od 14 brijunskih otočića – Vrsar (ne grad u Istri), na kojem su pronađeni tragovi dinosaura, a oblikom podsjeća na golemu ražu. Ta je naslovnica grafički bila najbolja. Druga je pokazivala pravi kupelwieserski luksuz s hotelom Neptun i jahtom u prvom planu, a onda smo se ipak odlučili za treću, onu objavljenu. Zašto? Zato što upravo ona najbolje prikazuje pitom i gostoljubiv krajolik Velog Brijuna koji je toliko različit od svih naših otoka. Kad vidite uljuđenu prirodu, pejzažne parkove isprepletene s prostranim travnjacima, pa to mogu biti samo Brijuni!
Vaša
Petra Somek,
urednica časopisa
i direktorica izdavačke kuće Meridijani
Sadržaj
1 Riječ urednice
Uvodnik naše izvršne urednice Petre Somek, prof.
4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranog nakladnika za geografska i povijesna izdanja
6 – 13 Geo-info i svijet u brojkama
Pročitajte više o raznim otkrićima, aktualnostima, zanimljivostima i drugim vijestima iz svijeta i Hrvatske
14 – 15 Hrvatska kroz statistiku
O hrvatskom gospodarstvu u doba krize piše akademik Dragutin Feletar
16 – 17 Uživajte u čitanju!
Pročešljali smo knjižare u potrazi za novim naslovima koji bi vas mogli zanimati
18 – 22 Intervju Meridijana
Mladi docent Ivan Šulc s Odsjeka za geografiju zagrebačkog PMF-a bio je sugovornik našem novinaru Hrvoju Dečaku. Razgovarali su o turizmu, geoinformatici, „okolišnom građanstvu“ te o drugim zanimljivim temama
24 – 33 Berat – grad 1000 prozora!
Povijesno sjedište albanskoga grada Berata nalazi se na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine. Tamo su bili naši iskusni putnici Romeo Ibrišević i Marin Perković. Doznajte što su sve vidjeli i doživjeli
34 – 39 Urbanocid bez kazne
S našim autorom, novinarom i publicistom Željkom Žutelijom, dijelimo isti stav o neshvatljivom vandalizmu koji tzv. grafiteri provode u našem Zagrebu. Možda zajedničkim naporima učinimo nešto korisno i odupremo se tom urbanocidu
40 – 45 Ukrajina na listi UNESCO-ove svjetske baštine
U ratovima najviše stradaju ljudi, ali i kulturni i prirodni spomenici. U uredništvu smo se zapitali koji se to ukrajinski lokaliteti nalaze na UNESCO-ovoj listi te su potencijalno ugroženi ratnim zbivanjima. Doznajte više!
46 – 54 Premužićevim stazama otoka Raba
Uz pomoć naše profesorice Lare Černicki prošećite trima stazama otoka Raba koje je početkom tridesetih godina prošlog stoljeća trasirao inženjer Ante Premužić
56 – 63 Tunis – Sidi Bou Said
Ono što je za nas Opatija, to je Tunižanima – Sidi Bou Said. Doznajte kakav je ljetni odmor u tom mondenom gradiću imala naša urednica Petra Somek
65 – 72 POSEBAN PRILOG MERIDIJANA – Gruzija
Akademski slikar Danilo Dučak na svakom putovanju crta iPadom, tako je bilo i u Gruziji
73 – 79 Koji komet nam se približava ovog kolovoza?
Odgovor na to pitanje doznajte od izv. prof. dr. sc. Tihomira Marjanca
80 – 86 Zašto se medvjedi trebaju bojati nas, a ne mi njih
O kompleksnom i dinamičnom odnosu medvjeda i ljudi piše naš suradnik Krunoslav Rac koji godinama promatra medvjede na Velebitu
87 – 91 Zašto volim KLM?
Poletite s nama i otkrijte zašto je našoj urednici Petri Somek aviokompanija KLM draža od ostalih avioprijevoznika
92 – 97 Opatija i kamelije vole se javno
Članovi FIJET-a – udruge turističkih novinara i pisaca u turizmu, u kojoj su i Meridijanovi urednici Hrvoje Dečak i Petra Somek, posjetili su Festival kamelija u Opatiji. Provjerite zašto cvjeta ljubav grada i cvijeta
98 – 100 Insajderski vodič po Budimpešti u 10 točaka
Pročitajte savjete novinara Alexandera Stempa i dobro se provedite u Budimpešti
102 – 104 Mini intervju s Karlom Galincem
Iz razgovora s ravnateljem doznajte zašto je koprivnička knjižnica proglašena najboljom na svijetu
105 – 120 GLAVNA TEMA BROJA
Samo su jedni Brijuni!
Naš dugogodišnji suradnik, biolog i fotograf Goran Šafarek, nekoliko je puta bio na Brijunima i uvijek im se ponovno i iskreno divi, pogotovo bogatoj flori i fauni otočja. Svoja saznanja o Brijunima sublimirao je u našoj glavnoj temi broja
121 – 127 Slavne povijesne ličnosti – Dragojla Jarnević
Donosimo kratku biografiju iz pera našeg povjesničara prof. dr. sc. Hrvoja Gračanina o prvoj hrvatskoj profesionalnoj književnici Dragojli Jarnević
128 Autori reportaža u ovome broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške.
