Large smedi medvjed

Smeđi medvjed

Tekst i fotografije: Krunoslav Rac

Hrvatska ima privilegij što smeđi medvjedi još žive na njezinu području. Kod nas je populacija smeđeg medvjeda još stabilna, dok je u zapadnoj Europi gotovo istrijebljen. Stručnjaci procjenjuju da u Hrvatskoj živi oko 1000 medvjeda

159

Sve
teme

Arhiva
brojeva

Smeđi medvjed

Tekst i fotografije: Krunoslav Rac

Hrvatska ima privilegij što smeđi medvjedi još žive na njezinu području. Kod nas je populacija smeđeg medvjeda još stabilna, dok je u zapadnoj Europi gotovo istrijebljen. Stručnjaci procjenjuju da u Hrvatskoj živi oko 1000 medvjeda

Medium large fes

Stare kožarnice Fesa

Tekst i fotografije: Davor Rostuhar

U Maroku se senzibilitet za obradu kože razvijao tisućljećima pa se vrhunska kvaliteta itekako prepoznaje i cijeni. Posjetili smo najfascinantniji dio drevnoga marokanskog grada Fesa - famozne kožarnice Chouware

Medium large fes
Medium small kosinjska dolina

Kosinjska dolina

Lička Kosinjska dolina nalik je potkovi koja je sa svih strana okružena brdima i planinama. Sa zapadne i jugozapadne strane dolinu okružuje sjeverni Velebit, a sa sjeverne strane gorski lanac s impozantnim stjenovitim vrhom Kalićem koji je razdvaja od Gacke doline. Usprkos prirodnim ljepotama i vodenom bogatstvu rijeke Like, budućnost ove doline je neizvjesna

Medium small toulouse

Toulouse

U Toulouseu nema velikih supermarketa i stranih brandova. Tu se nalaze isključivo male voćarnice, prodavaonice sira, vinarije, mali saloni visoke mode i sve drugo tipično francusko

Medium small toulouse
Medium small lhasa

Lhasa

Od vremena kineske okupacije 1950. godine Lhasa je u potpunosti promijenila svoj izgled i karakter. Iako su neke od najznačajnijih tibetskih građevina pošteđene kineskih razaranja, sustavnom represijom i planskim naseljavanjem Kinezi su izmijenili demografsku i urbanističku sliku grada. Danas su Tibetanci u svojoj drevnoj prijestolnici stjerani u policijski strogo kontroliranu, neveliku gradsku četvrt

U ovom broju još pročitajte
159

Ruski mraz smrznuo Napoleona


U prošlosti bi ćudljivo vrijeme često uljepšalo ili pokvarilo ugođaj ili ishod brojnih događaja koji su pojedincima bili vrlo važni. No, kad su posrijedi bile politički ili državnički važne osobe čije su odluke mogle biti sudbonosne za cijele narode i mnogoljudne državne zajednice, tada je vrijeme doista u određenim okolnostima moglo mijenjati povijest. I, činilo je to!

Kolumna Hrvoja Dečaka


U Hrvatskoj ima regija koje su stoput opjevane i imaju već mitsko značenje. Ravna Slavonija, divna Dalmacija, kršna Lika, lijepo naše Zagorje, ponosna Hercegovina… Neke su, međutim, uvijek “sa strane”, naprosto ih se pisci domoljubnih tekstova ne sjete, a takav je i Gorski kotar. On spada u “skromnije” dijelove Lijepe naše, gdje su i ljudi tihi i samozatajni pa ne svraćaju pozornost na sebe

Slavne povijesne ličnosti - Rikard I. Lavljeg Srca


Malo je povijesnih ličnosti koje i danas jednakom snagom zaokupljaju maštu i predodžbu kao što su to činile u svoje vrijeme. Rikard Lavljeg Srca je tijekom života prerastao u legendu, a ratničku slavu, zajedno s glasovitim nadimkom, stekao je i prije nego što je zasjeo na englesko prijestolje

Riječ urednice

U toploj sobi uredništva “Meridijana” javljam se na poruke koje do mog mobilnog telefona nezamjetno prenosi ugrijani zrak, dok uz pomoć laptopa, bežičnog miša i wireless interneta završavam uređivanje još jednog broja “Meridijana”… ali jao! Uredsku svakodnevicu ubrzo remete kvarovi, prvo oni na centralnom grijanju, a potom je stalo računalo - otišao je hard disk. Nekoliko sati kasnije pokvarilo se još jedno računalo, s istom poviješću bolesti. Tako sam u jednom danu ostala bez nekih važnih podataka koje nisam pohranjivala na server, bez adresara i mailova, bez svojih započetih, a nedovršenih reportaža, bez omiljenih fotografija s putovanja... Tek kad sam ostala u vunenim rukavicama ispred lista bijelog papira, pomislila sam koliko je samo velika ljudska ravnodušnost prema, primjerice, električnoj mreži.

Živimo u vremenu kada se tehnologija duboko ukorijenila u naše društvo, i to u tolikoj mjeri da prema njoj ne osjećamo nikakvu zahvalnost. Prisjetila sam se očevih priča iz djetinjstva o gramofonu koji je imao prvi u selu, kao i o prvom crno-bijelom televizoru, a zapravo je i struja u naše rodno selo u Međimurju došla ne tako davno, 1958. godine. “U povijesti tehnologije ne bi trebalo navoditi samo šturi podatak o tome kad je neki izum uveden, nego i onaj zanimljiviji, kad je zaboravljen - kada je iščezao iz kolektivne svijesti putem udomaćivanja te postao običan i nezanimljiv poput oblaka ili oblutka”, zamijetio je i jedan od mojih omiljenih pisaca Alain de Botton.

Vozeći se sljedeći dan automobilom od Samobora prema Zagrebu, počela sam uočavati neke druge prizore osim maglovitih pastoralnih pejzaža u savskoj potolini. Počela sam zahvaljivati repetitorima i impozantnim dalekovodnim stupovima poredanim duž autoceste, čak sam počela pokazivati i simpatiju prema novosagrađenim skladištima za koja sam prije smatrala da su samo civilizacijska rugla koja kvare pogled na prekrasnu svetonedeljsku baroknu crkvu. Netko je cijelu noć marljivo radio i dopremao robu u ta velebna skladišna postrojenja kako bismo mi na policama našeg supermarketa ujutro pronašli mlijeko, “Meridijane”, naranče i tko zna kakve još sve egzotične namirnice iz raznih krajeva svijeta.

Ipak, gledajući tako krajolik pun ožiljaka koje donosi tehnolo­ška era, zbunjena sam između zahvalnosti koju osjećam prema tehnološkim dostignućima i krivnje prema štetnosti i ograničenjima koja ona nameću prirodi. Uređujući članak o francuskom gradu Toulouseu, najvažnijem europskom centru avionske industrije i satelitskih navigacijskih sustava te vodećem europskom svemirskom centru, zapitala sam se hoće li se naša domovina uspjeti prilagoditi zahtjevima modernog vremena i sačuvati ono što su zemlje Europske unije davno izgubile. Hoćemo li znati sačuvati smeđeg medvjeda i prirodne ljepote Kosinjske doline o kojima pišemo u ovom broju “Meridijana”?

Vaša urednica
Petra Somek

Sadržaj

001 Riječ urednice

005 Čitateljski forum

006 - 017 Geo info / Aktualnosti iz Hrvatske i svijeta

019 - 020 Planet internet

021 Kolumna Hrvoja Dečaka

022 - 033 Stare kožarnice Fesa
U drevnom marokanskom gradu Fesu pratili smo cijeli proces obrade kože uz posvemašnji neugodan smrad. Uz raskošan slikovni materijal Davora Rostuhara, upoznajte tisućljetnu marokansku tradiciju kožarstva

034 - 042 Kosinjska dolina
Idilična lička Kosinjska dolina sa svih je strana okružna planinama, a rijeka Lika u njoj je izdubila svoje korito. Sa stanovnicima doline, mahom treće životne dobi, družio se naš suradnik Krunoslav Rac

044 - 055 Toulouse - srednjovjekovni grad futurističke tehnologije
Posjetili smo prekrasan stari grad na jugozapadu Francuske koji se danas prometnuo u centar najmodernijih industrija. Doživite futuristički centar Europe kroz fotografije i tekst Davora Rostuhara

056 - 063 Ruski mraz smrznuo Napoleona
Naš poznati meteorolog mr. Milan Sijerković piše o ćudljivom vremenu koje je kobne 1812. godine skupo stajalo francuskog cara Napoleona I. u ratu s Rusijom

064 - 069 Smeđi medvjed - apsolutni vladar hrvatskih šuma
U Hrvatskoj je populacija smeđeg medvjeda još stabilna iako je u zapadnoj Europi gotovo istrijebljen. Pravo je čudo da životinja koja ima probavni sustav mesojeda preživljava u Hrvatskoj na vegetarijanskoj ishrani

070 - 079 Lhasa - duhovna prijestolnica Tibeta
Naši stalni suradnici Višnja Grabovac i Branko Kladarin ponovno su posjetili tibetski grad Lhasu koji je u posljednjih nekoliko desetljeća potpuno promijenio svoj izgled. Pročitajte zašto?

080 - 087 Slavne povijesne ličnosti - Rikard I. Lavljeg Srca

089 - 092 Prijedlog za jednodnevni izlet - Pustara Višnjica

094 - 095 UNICEF - djeca svijeta

096 - 097 UNESCO - svjetska baština - Šri Lanka

098 - 099 Milenijska fotografija Šime Strikomana - Milenijska crvena vrpca

100 Filatelija - Pomorska istraživanja

104 Geografska križaljak