Large bura

Bura

Tekst i fotografije Krunoslav Rac

“Jadranska magistrala od Senja do Svete Marije Magdalene danas je zatvorena za sav promet”, to je vijest koju tijekom hladnijeg dijela godine često čujemo. I danas je to jedna od prvih jutarnjih vijesti. Orkanska bura koja se zastrašujućom snagom obrušava niz velebitske padine zaustavlja život na obali podno naše najveće planine

161

Sve
teme

Arhiva
brojeva

Bura

Tekst i fotografije Krunoslav Rac

“Jadranska magistrala od Senja do Svete Marije Magdalene danas je zatvorena za sav promet”, to je vijest koju tijekom hladnijeg dijela godine često čujemo. I danas je to jedna od prvih jutarnjih vijesti. Orkanska bura koja se zastrašujućom snagom obrušava niz velebitske padine zaustavlja život na obali podno naše najveće planine

Medium large sveti vlaho festa

Festa svetoga Vlaha

Tekst Višnja Grabovac, Fotografije Branko Kladarin

Sveti Vlaho jedan je od najprepoznatljivijih simbola grada Dubrovnika, a svečana proslava njegova dana, koja se već stoljećima održava svake godine 3. veljače, okuplja mnoštvo Dubrovčana, ali i gostiju koji mu dolaze odati počast i iskazati svoju zahvalnost za zagovor i zaštitu

Medium large sveti vlaho festa
Medium small aletsch

Aletsch

Planinski ledenjaci su manifestacija snage, ljepote i ćudljivosti prirode, savršen primjer nastajanja krajolika i najbolji indikator globalnog zatopljenja. Europske Alpe zagrijavaju se dvostruko brže od svjetskog prosjeka, a njihov najveći ledenjak Aletsch priča priču o povijesti i budućnosti svjetske klime

Medium small jelen

Jelen

Obični jelen fascinantna je životinja kojom su ljudi očarani oduvijek. Još su špiljski ljudi na zidovima svojih prebivališta crtali likove jelena, a kruna na njegovoj glavi čovjeku je vjerojatno poslužila kao inspiracija za razne krune koje su, kako u povijesti tako i danas, često završavale na glavama mnogih koji ih nisu bili dostojni

Medium small jelen
Medium small hramovi juznog egipta

Hramovi južnog Egipta

Kao što slavne piramide simboliziraju egipatsko Staro kraljevstvo, tako su hramovi južnog Egipta najmonumentalnija ostavština Novog egipatskog kraljevstva iz razdoblja od 16. do 11. stoljeća prije Krista. Tada se Egipatsko carstvo prometnulo u najmoćnije carstvo Staroga svijeta

U ovom broju još pročitajte
161

Kolumna Hrvoja Dečaka


Dubrovčani ne djeluju neiskreno i prijetvorno. Ponosni su na svoj grad i njegovu sjajnu prošlost, ali vole i uvažavaju i druge te ne ističu nametljivo svoje bogato nasljeđe. Jednom riječju, dostojni su baštinici kulture i kozmopolitizma svojih predaka

Slavne povijesne ličnosti - Auguste Marmont


Maršal Marmont jedan je od najznamenitijih Napoleonovih vojskovođa. Prema mišljenju mnogih suvremenika, ugled mu je okaljan napuštanjem cara kojemu je bio toliko blizak i nasiljem nad Parižanima u koje su njegovi vojnici pucali u ime burbonskoga kralja. Hrvatska ga povijest pamti po mnogim
naprednim mjerama koje je kao vojni zapovjednik Dalmacije i namjesnik Ilirskih pokrajina poduzeo u hrvatskim krajevima

Hrvatski prirodoslovni muzej


Jeste li znali koliko je raznovrsnih stijena oko nas? A tek minerala! Razgledavajući izložbu “Stjenoviti planet Zemlja”, kojom je zaokružen obnovljeni mineraloško-petrografski stalni postav Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, lako ćete doznati te informacije

Riječ urednice

Vjerujem da su vam blagdani odisali mirisom toplih kolača i darova te osobito onim najvećim darom - mirom i skladom vaše obitelji na okupu. Blagdani su i prilika da se u dugim razgovorima s ukućanima prisjetimo i dragih ljudi kojih više nema. Ovog Božića moja obitelj prisjetila se pokojnog profesora, rođenog pedagoga i govornika zaraznog šarma (s nezaobilaznom leptir-mašnom), Radovana Ivančevića. Njegova predavanja o renesansnoj umjetnosti na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta uvijek su bila intrigantna, kritična i strastvena, a profesor je u maniri pravog showmana u svakoj prilici znao zaokupiti pažnju studenata. Na kraju bilježnice u koju sam revno pokušavala uhvatiti svaku njegovu riječ piše: “Ako ne znaš što gledaš na slici, to je kao da si bio na kazališnoj predstavi, a cijelo vrijeme gledao u zastor koji se nikad nije podigao.”

Uistinu, vidjeti ljepotu znači dobro otvoriti oči jer tek tada prava predstava može početi. No, bez znanja što gledaš teško možeš razumjeti stvari. Treba uvijek postavljati mnogo pitanja da bismo dobili dovoljno preciznu analizu i interpretaciju onog što vidimo pa i osjećamo. Primjerice, na fotografiji pročelja crkve Sv. Vlaha u ovom broju “Meridijana” možda ćete se zadržati minutu, ali da biste ga bolje osvijestili, trebali biste ga gledati toliko dugo da ga možete skicirati. Za to će vam ipak trebati više vremena. Pažljivim promatranjem prvo ćete uočiti bogato pročelje razdijeljeno korintskim polustupovima, uočit ćete naglašeni ulazni portal iznad kojeg su se smjestila tri anđela, uočit ćete i široko stubište s terasom i balustradom ispred pročelja, istom onakvom kakva se ponavlja iznad gornjeg naglašenog vijenca...

Detaljnom raš­člambom svih dijelova shvatit ćete da je riječ o arhitekturi koja je svjedočanstvo vrsnoga graditelja i kipara. Ako ste na taj način gledali još neke građevine, moći ćete zaključiti da je riječ o utjecajima venecijanskog baroka. Da biste izvukli potrebna saznanja i zadovoljstvo iz bilo koje slike, iz bilo kojeg mjesta, da biste u tome uživali, morate se dodatno potruditi. To možete učiniti crtežom, detaljnim fotografiranjem, pisanjem o temi, proučavanjem literature... Moje bilježnice, ali i margine raznih knjiga koje čitam, upravo zahvaljujući prof. Ivančeviću i njegovim brojnim crtežima na ploči, zato su pune skica, shema, natuknica...

Opisi u “Meridijanima” o švicarskom ledenjaku Aletschu, primjerice, neće biti sjajni kao da su djelo Prousta, Ruskina ili nekog drugog genijalnog pisca, ali će vam prenijeti autorovo iskustvo, a možda i biti dovoljno poticajni da ga sami produbite. “Meridijani” će stoga i u novoj godini opisima i fotografijama nastojati olakšati dolazak svih onih prirodnih, kulturnih i inih ljepota raznih meridijana i paralela do vaših domova. Treba nam samo čitatelj - dovoljno znatiželjan i strpljiv, dovoljno radoznao i kreativan - da istraživački gleda svijet koji ga okružje i da pritom uživa.

Vaša urednica
Petra Somek

Sadržaj

001 Riječ urednice

005 Čitateljski forum

006 - 017 Geo info / Aktualnosti iz Hrvatske i svijeta

019 - 020 Planet internet

021 Kolomna Hrvoja Dečaka

022 - 032 Festa svetoga Vlaha - dubrovačkog parca
Prva novogodišnja tema posvećena je dubrovačkoj Festi svetog Vlaha. Višnja Grabovac i Branko Kladarin pratili su Festu prošle godine pa iako se nova održava tek 3. veljače, namjerno smo uranili da biste se na vrijeme mogli pripremiti za tu svečanost

034 - 043 Bura - vjetar koji nam šalje Velebit
Krunoslav Rac suočio se oči u oči sa strašnim vjetrom u Velebitskom kanalu koji u sebi nosi hladnoću s velebitskih vrhunaca. Pročitajte sve o buri te saznajte zašto taj naš vjetar posjeduje moć oblikovanja Mjesečevih krajolika

044 - 063 Aletsch - najveći alpski ledenjak
Iz Sahare direktno u Alpe! Herojski krajolici nadahnjuju našeg suradnika Davora Rostuhara, ali i cijelu ekipu Meridijana. Uz pomoć kolega iz švicarske turističke zajednice, za istraživanje ledenjaka Aletsch poduzeli smo pravu pustolovnu ekspediciju

064 - 069 Jelen - kralj šume
Parenje jelena, popraćeno rikom velikih mužja­ka, pravi je prirodni spektakl, a Park prirode Kopački rit jedno je od najboljih mjesta u Hrvatskoj za promatranje tog ljubavnog zanosa. Naš autor Krunoslav Rac to nije mogao propustiti

070 - 079 Hramovi južnog Egipta
Krešimir Regan i Zvonimir Tanocki posjetili su Egipat prije učestalih nemira koji su zahvatili veći dio sjeverne Afrike. Ovaj put istražili smo grandiozne hramove Novog egipatskog kraljevstva koji su nastali od 16. do 11. stoljeća prije Krista

080 - 087 Slavne povijesne ličnosti - Auguste Marmont

088 - 093 Prijedlog za ugodno popodne - Prirodoslovni muzej

094 - 095 UNICEF - djeca svijeta

096 - 097 UNESCO - svjetska baština - Egipat

098 - 099 Milenijska fotografija Šime Strikomana - Štrumpfovi za Guinnessa

100 Filatelija - Pomorska istraživanja

104 Geografska križaljaka