Operacija Leut
Tekst i fotografije Romeo Ibrišević
Od Istanbula do Hvara, u 40 dana i duž 4000 kilometara, sudjelovao sam na trećoj i posljednjoj etapi opasnog putovanja malim leutom kojim je Zagrepčanin Draško Romac oplovio Stari kontinent
Plovidba Tanganjikom
Plovili smo brodom Liemba po jezeru Tanganjika koje je sa svojih 677 kilometara najduže na svijetu, a s dubinom od 1436 metra drugo najdublje na globusu, nakon Bajkalskog (1620 m). Ništa tu ne bi bilo neobično da taj brod, 99 godina nakon što je sagrađen u Njemačkoj, i danas ne plovi Tanganjikom. Ili, možda, znajući za kvalitetu “Made in Germany”, to i nije tako čudno?
“Očerupani” Hegedušić u bosanskim gudurama
Potkraj života, već star i teško bolestan, veliki hrvatski umjetnik Krsto Hegedušić od 1971. do 1974. oslikao je Spomen-kuću Bitke na Sutjesci realističnim i nadrealističnim prizorima. To je njegovo zadnje djelo. Nakon devastacija u posljednjem ratu, pa i nedavno, u NP-u Sutjeska kažu da namjeravaju obnoviti spomen-objekt i potresne Hegedušićeve freske
Crvenokljuni labud
Nekad su ih ljudi jeli, a danas ih hrane, ali često pogrešno - kruhom, što kod labudova izaziva želučane tegobe. Mnogo je bolje dati im povrće
Parenzana
Na dva kotača provezli smo se “Putem zdravlja i prijateljstva”, kako je nazvana nedavno uređena slikovita trasa stare željeznice kroz Hrvatsku, Sloveniju i Italiju
Intervju Meridijana - Borna Fürst-Bjeliš
S uglednom zagrebačkom geografkinjom razgovarali smo o promjenama čovjekova okoliša u posljednjih 250 godina, o ljepotama i problemima Sredozemlja, kao i o velikoj mobilnosti studenata geografije te o tome gdje se zapošljavaju mladi geografi
Slavne povijesne ličnosti - Milan Šufflay
Ime Milana pl. Šufflaya, uglednog znanstvenika i svjetski priznatog albanologa i balkanologa, sveučilišnog profesora, književnika i političara, i danas je simbol otpora protiv poretka u monarhističkoj Jugoslaviji zasnovana na gaženju građanskih sloboda, političkom nasilju i progonu neistomišljenika
Riječ urednice
Dragi čitatelji, nemojte biti previše kritični prema člancima koji obrađuju naše naslovne, hrvatske teme poput one o Kornatima, Koprivnici, Stonu... pa i ove o otoku Biševu. Šesnaest stranica unutar časopisa sasvim sigurno nije dovoljno da bi se prikazale sve zanimljivosti i ljepote koje, primjerice, nudi Biševo. O tom našem otoku mogao bi se prirediti i cijeli broj časopisa, pa i knjiga ili nekoliko njih. Nemojte misliti da je lako napraviti kratak tekst koji sadrži summa summarum najvažnijih karakteristika o nekom području, a da pritom bude informativan, edukativan i zanimljiv. Da se ne svede samo na suhoparno nabrajanje golih činjenica. Nije jednostavno sve informacije sažeti na samo desetak kartica teksta, koliko otpada na glavnu hrvatsku ili stranu temu broja.
Naravno da se uvijek može bolje, ali u danom trenutku ono što objavimo najbolje je što je naš mali autorski tim mogao izraditi. Jedna naša poslovica simpatično kaže: Tko ne želi postati bolji prestaje biti dobar! To bi nam svima mogla biti krilatica. Iz mjeseca u mjesec moramo biti još bolji da bismo ostali dobri, što nije uvijek lako.
Zato, dragi čitatelji, ovaj broj časopisa nije namijenjen samo vama. Ovaj broj “Meridijana” namijenjen je i čitatelju u Prelogu u Međimurju, i čitatelju u Đurđevcu u Podravini, i onom u Opatiji, u Podstrani, srednjoškolcima iz Konavala (koji nas, nažalost, sve slabije čitaju) ili nekom drugom čitatelju širom naše domovine.
Ako svi naši čitatelji nauče toliko o temama koliko je zapisano na našim stranicama, možemo reći da smo u osamnaest godina izlaženja učinili zaista mnogo u afirmaciji geografskih i povijesnih znanja kojima se bavimo, a to nam i jest krajnji cilj. Jer da bismo se uključili u globalni svijet, prvo moramo dobro upoznati sebe ili, kako mi je nedavno slikovito rekao jedan čitatelj na Interliberu, prvo trebamo upoznati tlo na kojem živimo, zrak koji dišemo i vodu koju pijemo, a potom dolazi povijest koja je - opće poznato - učiteljica života, tek onda ide sve ostalo... Uz hrvatski, geografija i povijest su osnovni nacionalni predmeti u našim školama, ali o njima bi se trebalo još puno više istraživati, pisati, govoriti...
Na kraju 2012. godine “Meridijani” se još drže kao jedna od rijetkih oaza koja ističe nacionalne kulturne, tradicijske, prirodne i druge raznolikosti kojima ćemo obogatiti kulturni zemljovid Europe pridružujući se u nadolazećoj godini Europskoj uniji. Koliko ćemo u tome ustrajati, ovisi o našim čitateljima, gdje god bili. Zato zahvaljujem svima vama koji prepoznajete vrijednost našeg medija i koji, na bilo koji način, podupirete naše izlaženje.
Očito će nam nova 2013. godina nametnuti dodatne izazove!
Želim vam sretan Božić!
Vaša urednica
Petra Somek
Sadržaj
001 Riječ urednice
005 Čitateljski forum
006 - 017 Geo info / Aktualnosti iz Hrvatske i svijeta
019 - 020 Planet internet
021 Kolumna Hrvoja Dečaka
022 - 031 Parenzana - biciklistička staza kroz tri države
Trasu nekadašnje uskotračne pruge od Trsta do Poreča biciklom je prošla naša suradnica Lara Černicki koja nas je podsjetila na vrijeme kada se jednom od najljepših biciklističkih staza u Hrvatskoj putovalo na sasvim drugačiji način
032 - 035 Intervju Meridijana - dr. sc. Borna Fürst-Bjeliš
036 - 043 Operacija Leut - moje putovanje života
Duhovito pisano štivo našeg profesionalnog fotografa Romea Ibriševića opisuje njegovu veliku životnu avanturu. Bio je sudionik opasne treće rute putovanja malim leutom kojim je Zagrepčanin Draško Romac oplovio Stari kontinent
044 - 059 Zima na Biševu
Jeste li se ikad zapitali kako izgleda život na nekom našem dalekom pučinskom otoku kada odu svi turisti? Davor Rostuhar pokušao je razgovarati gotovo sa svim stanovnicima Biševa kako bi nam dočarao čari života na pučini Jadrana
060 - 065 Plovidba Tanganjikom
Liemba je parobrod proizveden u Njemačkoj davne 1913. koji, ne biste vjerovali, i danas plovi. Saznajte zašto naš novinar Miro Aščić plovidbu Liembom po jezeru Tanganjika smatra svojom najljepšom afričkom avanturom
066 - 071 ‘’Očerupani’’ Hegedušić u bosanskim gudurama
Na putovanju upriličenom za strane novinare po BiH u sklopu projekta EU bio je i naš novinar Hrvoje Dečak. Saznajte zašto su ga se od svega viđenog posebno dojmile freske Krste Hegedušića u Spomen‑kući na Sutjesci
072 - 076 Crvenokljuni labud - vjeran svom partneru cijeli život
Našeg autora Krunoslava Raca jedan susret s labudovima, još u osnovnoj školi, obilježio je za cijeli život te odredio njegov daljnji odnos prema prirodi. Te gracilne bijele ptice doista nikog ne ostavljaju ravnodušnim
077 Nova izdanja
078 - 085 Slavne povijesne ličnosti - Milan Šufflay
086 - 093 UHPA Upoznaj Hrvatsku
094 - 095 UNICEF - djeca svijeta
096 - 099 UNESCO - svjetska baština - Češka
100 Filatelija
104 Geografska križaljka
