Duga - nebeska krasotica
Tekst: mr. sc. Milan Sijerković, Fotografije: Romeo Ibrišević i Petra Somek
Dugin kružni luk na nebu, koji čini pojas boja koje se bez prekida redaju od crvene, narančaste, žute, zelene, svjetloplave, tamnoplave i ljubičaste, svakom promatraču izmamljuje osmijeh na lice. Otkrijte kako nastaje ta radosna koloristička optička i meteorološka pojava u našoj atmosferi
Kartaga
Kartaga je, uz Atenu i Rim, jedan od najpoznatijih gradova država starog vijeka te jedan od najvažniji svjetskih arheoloških lokaliteta. Osnovali su je fenički trgovci u 9. st. pr. Kr., a uništili Arapi krajem 7. stoljeća
Nacionalni park Arches
Gotovo nestvarni krajolik ovog američkog nacionalnog parka dokazuje nam da geološke sile mogu biti profinjeni stvaratelj začudnih formi i oblika. Više od milijun posjetitelja godišnje dolazi uživati u pogledu na kamene lukove koji premošćuju otvore u stijenama te meditirati u pustinjskom okruženju američkoga jugozapada
Arboretum Trsteno
Arboretum Trsteno ima oko tisuću biljnih vrsta, od kojih gotovo polovica potječe iz svih krajeva svijeta. U perivoju se posebno ističu ljetnikovac Gučetić-Gozze i barokna fontana, a da arboretum opet ne bi poharala vatra, kao 1991. i 2000. godine, u njemu neprekidno dežuraju vatrogasci
Dom Bele i Miroslava Krleže
Miroslav i Bela Krleža obilježili su cijelu jednu epohu, ne samo u životu grada Zagreba, nego i daleko izvan njegovih granica. I danas, kad nijednog od njih dvoje više nema, zahvaljujući Memorijalnom prostoru u koji je pretvoren njihov dom, sjećamo se jednog prohujalog vremena, jednoga diva hrvatske književnosti i Bele, glumice koja je više od šezdeset godina bila Krležin nepresušni izvor snage i inspiracije
Bale smeća pred Varaždinom
Potraga za ekološkim problemima u našoj zemlji se nastavlja. Nakon Crne jame Sovjak iznad Opatije, gdje je u kršku vrtaču odloženo oko 250.000 prostornih metara opasnog otpada, ovaj put naš stalni suradnik, fotograf Romeo Ibrišević, glavni protagonist udruge Zelene stope, zaustavio se pred jezivim prizorom “bijelih piramida” na ulazu u grad Varaždin
Aleksandar Veliki
Rijetko se prihvaćanje nečije povijesne veličine tako jednodušno ukorijenilo u poimanju ljudi kao u slučaju makedonskoga kralja Aleksandra III., čiji je pridjevak Veliki postao neraskidivo povezan s njegovom ličnošću premda ga je on zapravo bio preuzeo kao nasljednik perzijskoga ”velikog kralja”. Čak i ako ocjena njegovih djela koleba između pretjerane hvale i žučljive kritike, sigurno je da je već suvremenike opčinjavao njegov lik
Riječ urednice
Ono što me uvijek može zadiviti i očarati mjesta su na kojima je vidljivo kako je Zemlja živi organizam i kako se neprestano mijenja. Nakon što su me u prošlom broju fascinirale brojne geotermalne pojave u NP-u Yellowstone, ovaj me put oduševio još jedan američki nacionalni park - Arches. Njegovi lukovi, otvori, pukotine i stijene govore o tisućljetnim erozijama i otkrivaju nam bogatu geološku prošlost Zemlje. U Americi lako možete osvijestiti dugo geološko trajanje našeg planeta jer su prostranstva golema, a Amerikanci osobitu važnost pridaju očuvanju prirode. Još 1916. godine osnovana je posebna služba koja se brine o očuvanju krajolika - National Park Service (Služba nacionalnih parkova). Pod njezinim nadzorom danas je 59 nacionalnih parkova (koji su to, možete pogledati na karti koju smo izradili na str. 32) te još oko 350 različitih zaštićenih prostora. Stanovnici urbanizirane Amerike s nestrpljenjem iščekuju svaki slobodan trenutak kako bi mogli pobjeći u čistu prirodu. Možda u novoj 2015. godini i mi možemo nešto od toga primijeniti te odlaskom u prirodu uočiti ljudske slabosti pred licem snage, starosti i veličine našeg planeta.
Napokon sam i sama, nakon nekoliko pročitanih stranica iz geologije te uz slikovita objašnjenja naše Ružice Vuk, shvatila kako su nastali ti fascinantni lukovi u nacionalnom parku Arches. Naravno, objašnjenje koje slijedi jako je pojednostavljeno i pojedini bi mi geografi na njemu mogli zamjeriti. No ipak, dijelim ga s čitateljima. Dakle, pješčenjaci su se nataložili na dvostruko starijim naslagama soli koja je manje gustoće pa kad stavite teret na nju, ona se izmiče, a pod pritiskom se i zagrijava te počinje teći. Prema nagibu terena nakuplja se u nižim dijelovima te pritišće stijene iznad sebe koje se najprije izviju u kupolu, a onda popucaju. Baš poput kore kruha pri pečenju.
Specifičnost ovdašnjih pješčenjaka je u tome što svinute stijene pucaju gotovo paralelno, kao kad koru kruha izbrazdate nožem.
U pukotinama se nakuplja razmrvljeni materijal koji dalje usitnjava i ispuhuje vjetar te otapa kišnica. Naravno, kišnica ne otapa samo razmrvljeni materijal u pukotinama, nego i donji dio rebara pješčenjaka na dnu pukotine te tako stvara šupljine u obliku prozora. Čvršće i otpornije stijene iznad tih šupljina oblikuju lukove, no i ti su lukovi podložni trošenju jer po danu se stijene zagriju i do 60 °C, a noću se hlade… I tako, nakon tisuća godina, veze između zrnaca pješčenjaka pucaju. Od lukova se odlamaju gromade stijena kojima su neki posjetitelji parka svjedočili i gotovo nastradali.
U budućnosti se zapravo lukovima nacionalnog parka Arches loše piše. Svi će se urušiti, a razlomljene stijene i dalje će se trošiti. Na kraju će cijeli prostor opet biti zaravnjeni plato ili ravnjak, baš kao što je to bio i prije više od 150 milijuna godina, kada je cijeli proces i počeo.
Nije li fascinantno poučavati takve uzbudljive geološke procese od kojih možemo mnogo doznati o našoj prošlosti, sadašnjosti, ali i o našoj geološkoj budućnosti.
A što nas sve čeka u novoj 2015. godini, ne znam. Možda je najbolje da pitamo ne astrologe nego geologe jer ipak smo i mi samo igračke sila koje su isklesale lukove i planine, iznjedrile oceane i pustinje...
Želim Vam svako dobro u novom ljetu!
Vaša urednica
Petra Somek
Sadržaj
001 Riječ urednice
005 Čitateljski forum
006 - 015 Geo info
016 - 017 Planet internet
018 - 023 Intervju Meridijana
024 - 029 Duga - nebeska krasotica
Duga u atmosferi nastaje pod različitim okolnostima, o čemu više možete doznati iz pera našeg poznatog meteorologa Milana Sijerkovića. Poznati lovac na duge je naš fotograf Romeo Ibrišević pa nismo dvojili o fotografijama. Nebeska krasotica pratila ga je diljem Hrvatske...
030 - 037 NP Arches - na istoku američke savezne države Utah
Nakon prikaza NP-a Yellowstone, autor Siniša Golub donosi nam zanimljivu reportažu o još jednom američkom nacionalnom parku. Kako su stvorene fascinantne prirodne kreacije šarolikih lukova stvaranih milijunima godina, doznajte u ovoj reportaži
038 - 044 Dom Bele i Miroslava Krleže
Profesorica Dubravka Volenec, nakon niza uspješnih tekstova o Zagrebu, poput Mirogoja ili Zelene potkove, ovaj put približila nam je posljednji dom poznatoga hrvatskog književnika koji je pretvoren u Memorijalni prostor o kojem se brine Muzej grada Zagreba
046 - 061 Butan - zemlja gromovitoga zmaja
Naš suradnik Davor Rostuhar nedavno je boravio u ovoj budističkoj kneževini. Uz početno upoznavanje sa zemljom u ovom broju, u sljedećem će naglasak biti na onom zabačenom, planinskom, ruralnom Butanu koji je temeljitije upoznao na trotjednom pješačenju
062 - 067 OPG Hećimović i Prvčić
068 - 075 Kartaga - uspon i pad carstva
Fotograf Zvonimir Tanocki u tandemu s autorom, doktorom povijesti Krešimirom Reganom, djelatnikom Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže, ovaj put donosi nam iscrpnu reportažu o arheološkom lokalitetu slavne Kartage
076 - 080 Arboretum Trsteno - u gostima kod Neptuna i nimfi
Naš novinar Hrvoje Dečak posjetio je najstariji hrvatski spomenik vrtne arhitekture u blizini Dubrovnika. Arboretum je čak dva puta gorio - u Domovinskom ratu, ali i u mirnodopsko vrijeme, no mnogo toga je obnovljeno i zasađeno
081 Nova izdanja
083 - 085 Bale smeća pred Varaždinom
086 - 093 Slavne povijesne ličnosti - A. Veliki
096 Geografska križaljka
