Large rijeka krka

Rijeka Krka

Tekst i fotografije Goran Šafarek

Krka je naša najpoznatija rijeka jadranskoga slijeva, posebno omiljena među turistima. To može zahvaliti dobroj pristupačnosti i organiziranim boravcima u istoimenom nacionalnom parku. Krasi je i predivan Skradinski buk, jedan od naših najglasovitijih slapova. Osim zadivljujuće prirode, turisti ovdje mogu razgledati stare mlinice i ostale zanimljivosti naše kulturne baštine. Ipak, teško je sagledati svu važnost ove rijeke u samo jednom danu, koliko najčešće traju turistički izleti kojima smo i mi nazočili. Tek obilaskom cijeloga njezina toka po divljem kršu, od izvora do ušća, moguće je upoznati se s fenomenom ove rijeke, njezine sedre i vode općenito

190

Sve
teme

Arhiva
brojeva

Rijeka Krka

Tekst i fotografije Goran Šafarek

Krka je naša najpoznatija rijeka jadranskoga slijeva, posebno omiljena među turistima. To može zahvaliti dobroj pristupačnosti i organiziranim boravcima u istoimenom nacionalnom parku. Krasi je i predivan Skradinski buk, jedan od naših najglasovitijih slapova. Osim zadivljujuće prirode, turisti ovdje mogu razgledati stare mlinice i ostale zanimljivosti naše kulturne baštine. Ipak, teško je sagledati svu važnost ove rijeke u samo jednom danu, koliko najčešće traju turistički izleti kojima smo i mi nazočili. Tek obilaskom cijeloga njezina toka po divljem kršu, od izvora do ušća, moguće je upoznati se s fenomenom ove rijeke, njezine sedre i vode općenito

Medium large harbin

Harbin

Tekst i fotografije Marko Zlović

Posjetili smo Međunarodni festival snijega i leda u kineskom megalopolisu Harbinu na sjeveroistoku te velike države. Osim čudesne ledene bajke dojmila nas se kombinacija kinesko-rusko-europske arhitekture, stari dio grada, ali i park sa sibirskim tigrovima te ukusna hrana

Medium large harbin
Medium small salona

Salona

Samo nekoliko kilometara sjeverno od Splita, u industrijskome predgrađu grada, u Solinu, posjetili smo ostatke drevnoga antičkoga grada Salone koji je bio glavno središte nekadašnje rimske provincije Dalmacije

Medium small palermo

Palermo

Ovaj po broju stanovnika peti grad u Italiji, nakon Rima, Milana, Napulja i Torina, stoljećima su gradili Grci, Feničani, Rimljani, Vandali, Goti, zatim Bizantinci pa Arapi, Normani, Francuzi, Španjolci i Talijani. Grad je fascinantan koktel brojnih kultura, a stara povijesna jezgra iz vremena Arapa i Normana, uz dvije vrijedne crkve u okolici, prošle je godine uvrštena na UNESCO-ovu listu zaštićenih spomenika svjetske kulturne baštine

Medium small palermo
Medium small dvorac eggenberg

Dvorac Eggenberg

Jedan od najvrjednijih spomenika kulturne baštine Štajerske nazvan je po njegovom graditelju, austrijskom državniku i guverneru s prinčevskom titulom − Hansu Ulrichu von Eggenbergu (1568. − 1634.). Raskošna rezidencija i danas plijeni veličinom te bogatim, baroknim i rokoko oslicima interijera koji su, gotovo nepromijenjeni, očuvani do danas. Zaista, bila bi prava šteta posjetiti Graz, a ne vidjeti ovaj jedinstveni barokni kompleks

U ovom broju još pročitajte
Meridijani 190

2015. godina najtoplija!


Činjenično možemo potvrditi da je prošla godina u svjetskim razmjerima bila najtoplija godina od sredine 19. stoljeća, otkad postoje podaci o prosječnoj svjetskoj temperaturi zraka

Na Greenpeaceovom jedrenjaku do JAR-a


Mlada je Meridijanova suradnica imala priliku volontirati na jedrenjaku neovisne globalne organizacije Greenpeace, Rainbow Warrior III., kojim je plovila od Grčke do juga Afrike. Pritom je upoznala članove posade i sudjelovala u ekološkoj akciji zaštite i očuvanja okoliša te promicanja mira. Ovo su njezini neposredni doživljaji s toga nezaboravnog putovanja

Šok na Plitvicama


Kada je naš fotoreporter donio fotografije s Plitvica, očekivali smo prekrasne zimske prizore jezera i slapova... No, uslijedili su šokantni prizori koji nam još izazivaju mučninu. Unutar granica nacionalnog parka, nedaleko od donjih jezera, fotografirao je jednu otvorenu septičku jamu, a kako mu nitko nije želio otkriti gdje se točno nalazi, pouzdao se u osjetilo njuha. Jeste li se ikad zapitali kamo odlaze fekalije stanovnika i turista koji ovamo dolaze? Ne znate? Jedan dio upravo ovdje

Riječ urednice

Izdavačka kuća Meridijani i dalje je vrlo aktivna u objavljivanju povijesnih i geografskih knjiga. Ovaj vam mjesec predstavljamo dva nova naslova, koja su pobudila veliko zanimanje javnosti: knjigu Darka Varge „Hrana, kuhinja i blagovanje u doba Zrinskih“ (koja je već promovirana u Zagrebu, Čakovcu i Ozlju) te knjigu dr. sc. Petra Feletara „Hrvatske povijesne ceste – Karolina, Jozefina i Lujzijana“.

Ove se godine slavi 450. obljetnica Sigetske bitke i junačke pogibije Nikole IV. Zrinskog u borbi protiv Turaka, što mi obilježavamo spomenutom knjigom. Ona je i izraz naše želje da se o slavnim osobama naše prošlosti progovori obuhvaćajući i život toga doba, a ne samo političke događaje. Tako se u ovoj knjizi može pročitati što su jeli i pili branitelji Sigeta te kako se gostilo na dvorovima i vlastelinstvima dinastije Zrinski od sredine 16. do kraja 17. stoljeća. Knjiga ima više od 500 stanica te oko 2500 fusnota i začudno je kako je autor Darko Varga, inače inženjer elektrotehnike po struci, uspio skupiti takvo nevjerojatno vrelo podataka i izvorne građe, mahom iz mađarskih izvora.

Knjiga ima i vrijedan prilog – izbor recepata iz doba Zrinskih. Tu su objavljene pronađene rukopisne kuharice iz sredine 17. stoljeća, transkribirane sa staromađarskoga i latinskoga jezika. Autor je knjigom dao izuzetno velik doprinos hrvatskoj historiografiji, a vjerujem kako bi i ponovno pripremanje gurmanskih delicija iz zrinskih dvorova danas bilo pravi turistički hit. Zato se toplo nadam da će knjiga biti zanimljiva i našim ugostiteljima i turističkim djelatnicima.

Neposredno prije zaključivanja ovog broja časopisa, iz tiska je izašla i knjiga dr. sc. Petra Feletara „Hrvatske povijesne ceste – Karolina, Jozefina i Lujzijana“ koja tek očekuje javno predstavljanje i vašu prosudbu. Hrvatski gorski prag jedan je od najvažnijih prometnih koridora iz jugoistočnog europskoga kontinentalnog prostora prema Sredozemnom moru. Obrađene tri makadamske ceste, građene u tadašnjoj Habsburškoj Monarhiji, imale su ključnu ulogu u povezivanju Panonije s lukama na Kvarneru i predstavljale su čudo tadašnje tehnike i cestogradnje. Autor razjašnjava njihovu ulogu i značenje uz pregršt povijesnih dokumenta, fotografija i crteža.

Obje knjige možete pronaći na našoj novoj, poboljšanoj internetskoj stranici koja – s malim zakašnjenjem – započinje s radom 1. ožujka. Izradili smo novi portal s naprednim pretraživačem tako da se autorski članci mogu jednostavno pretraživati upisom traženog pojma, po autorima, nazivima država, godištima i sl. Zanima li vas, primjerice, što smo dosad pisali o Maroku, dovoljno je upisati traženi pojam i dobit ćete popis brojeva časopisa u kojima je bilo riječi o toj državi. Kako je arhiva starih brojeva časopisa zaista opsežna, nismo dospjeli obraditi baš sva godišta na isti način, no za koji ćemo mjesec nadopuniti arhivu sve do prvih objavljenih brojeva iz 1994. godine. Kad je pak o knjigama riječ, na portalu su sada samo one koje se trenutno mogu kupiti u našem web-dućanu. Rasprodani naslovi nisu uvršteni, ali pripremamo i njih: u dogledno ćemo ih vrijeme ponuditi na kupnju u digitalnom – PDF izdanju, kao i stare, rasprodane brojeve časopisa. Zato prosurfajte internetskom stranicom Meridijana i dojavite nam još poneki prijedlog da bismo je učinili boljom, sadržajnijom i korisnijom!

Vaša urednica
Petra Somek

Sadržaj

2 Riječ urednice
Uvodnik naše izvršne urednice Petre Somek, prof.

4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranoga nakladnika za geografska i povijesna izdanja

6 Geo-info
Uz razne aktualnosti iz Hrvatske i svijeta pročitajte više i o novim geografskim i povijesnim izdanjima

15 Hrvatska kroz statistiku – Prirodni pad broja stanovnika ima zabrinjavajuće ubrzanje
Ovu rubriku priređuje član suradnik HAZU-a Dragutin Feletar, naš glavni i odgovorni urednik

16 Planet Internet
Pronađite korisne internetske adrese koje već godinama za „Meridijane“ prikuplja prof. geografije Kristijan Brkić

18 – 23 Intervju „Meridijana“
Novinar Hrvoje Dečak razgovarao je s mladim geografom, Dejanom Nemčićem, koji đake podučava geografiju na inovativan način uz pomoć Skype tehnologije

25 – 29 Kakva nam je klimatološki bila prošla godina
Mr. sc. Milan Sijerković za ovaj je broj priredio izvještaj o tome kakva nam je bila prošla godina. Potvrđuje – 2015. najtoplija dosad!

30 – 34 Veliki i Mali Kalnik
Prof. Lara Černicki posjetila je dvije srednjovjekovne utvrde na Kalničkom gorju koje većim dijelom pripada Varaždinskoj, a manjim dijelom Koprivničko-križevačkoj županiji

35 – 41 Na Greenpeaceovom jedrenjaku do JAR-a
Kako je to ploviti s miroljubivim ratnicima od Grčke do juga Afrike otkriva avanturistica Antonija Stipić, po struci inženjerka pomorskoga prometa i nautike

42 – 48 Palermo – najveći sicilijanski grad
Znanstvenik i fizičar doc. dr. sc. Nikola Poljak posjetio je fascinantan glavni grad talijanske autonomne regije Sicilije. Uživao je u lokalnom pokretu „spore hrane“, kao i u zanimljivoj arhitekturi pod zaštitom UNESCO-a, koja je kombinacija bizantsko-arapsko-normanskih utjecaja

49 – 56 POSEBAN PRILOG „MERIDIJANA“
SALONA – u posjetu najpoznatijem hrvatskom arheološkom lokalitetu iz antičkoga doba
Ravnatelj Osnovne škole Kamen-Šine Split, prof. Bože Ujević, svoje đake već godinama podučava o važnosti nekadašnjega velikog antičkoga grada Salone. Sada ga je posjetio ponovo, samo za naše čitatelje

57 – 63 Dvorac Eggenberg – dragulj Graza i cijele Štajerske
Urednica „Meridijana“ Petra Somek posjetila je veleban dvorac u Grazu, koji je sredinom 17. stoljeća sagrađen kao simbol novoga statusa obitelji Eggenberg na carskom dvoru

65 – 69 Zaklada Louis Vuitton u Parizu
Zdanje Zaklade Louis Vuitton američkoga arhitekta Franka Gehrya jedno je od revolucionarnijih djela novije arhitekture i ima veliku važnost, kakvu je, primjerice, imao Centre Pompidou, otvoren prije gotovo 40 godina. Više o tom novom arhitektonskom biseru Pariza doznajte iz pera dr. sc. Damira Demonje

70 – 72 Šok na Plitvicama
Ekološke probleme s fekalnim vodama na Plitvicama razotkriva naš fotograf Romeo Ibrišević

73 – 75 U posjetu manufakturnoj proizvodnji pamučnih tkanina – Sanganer
Mag. ing. tekstilnoga i modnog dizajna Blanka i njezin suprug, doktorand Robert Đidara, posjetili su mali pogon tekstilne industrije nedaleko od Jaipura u Indiji, u kojem se ručno izrađuju uzorci na tkaninama

76 – 81 Srce i duša Brazila – Salvador
Prof. Miro Tecilazić vodi nas u posjet prvoj brazilskoj prijestolnici, gradu Salvadoru, nekadašnjem sjedištu portugalskoga Novog svijeta, koji je poznat po ljepoti kolonijalne arhitekture

82 – 85 Zimska bajka na sjeveroistoku Kine – Harbin
Kako izgleda Međunarodni festival snijega i leda u 6,7-milijunskom Harbinu, razotkriva naš geograf Marko Zlović

86 – 88 Riječ imaju profesori!
Da bismo vratili dignitet profesorima geografije i povijesti u našim gimnazijama, razgovaramo s njima – ovaj su nam put sugovornice bile Branka Buliga i Suzana Pešorda iz Gimnazije u Sesvetama

89 – 104 GLAVNA TEMA BROJA
RIJEKA KRKA – od izvora do ušća
Pročitajte odličnu reportažu biologa Gorana Šafareka o ovoj našoj krškoj ljepotici i informirajte se o izletima unutar Nacionalnoga parka Krka na kojima je bio naš novinar Hrvoje Dečak

105 – 111 Slavne povijesne ličnosti – general George S. Patton
Kratku biografiju o smionom američkom generalu bez dlake na jeziku Georgeu S. Pattonu (1885. – 1945.) napisao je naš povjesničar prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin. Otkako je Pattona citirao novi hrvatski premijer Tihomir Orešković, često se govori o njemu. Doznajete zašto

111 Autori reportaža u ovome broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške :)