Na ledom okovanom Grenlandu
Tekst i fotografije: Davor Rostuhar
Posjetili smo mitsku regiju na krajnjem sjeverozapadu Grenlanda − od antike zvanu „Ultima Thule“ − kroz koju su Eskimi već u prapovijesno doba došli na Grenland i naselili ga. Regija je to u kojoj žive posljednji Eskimi koji love kitove harpunom iz kajaka i koja priča priču o prošlosti i budućnosti Grenlanda i Arktika – „Ultima Thule“
Čakovec – jedinstven spomen na Zrinske
U jednom od najljepših i najuređenijih gradova sjeverne Hrvatske, Čakovcu, ulazimo u srce hrvatske povijesti, u stari grad Zrinskih
Akvileja - mali grad u Furlaniji
Na sjeveroistoku Italije, nalazi se provincijski gradić Akvileja. Danas je to mirno mjesto uskih ulica i starih kuća, no nekoć je bio jedan od najvećih i najbogatijih gradova Rimskog Carstva. O njegovoj slavnoj prošlosti svjedoče ostaci raskošnih kuća i vrtova, ulica, trgova, bazilika i crkava te velike riječne luke
Utvrda Karlštejn - ponos Češke
Samo 30-ak kilometara od Praga nalazi se jedan od najimpozantnijih čeških utvrđenih gradova − Karlštejn, koji je sredinom 14. stoljeća dao podignuti kralj Karlo IV. Danas, okružen zaštićenim šumskim krajolikom, Karlštejn je mamac za turiste i, nakon Praga, turistički najposjećeniji lokalitet u Češkoj
Vjetar fen zvan „snjegožder“
Najpoznatija pozornica za puhanje toplog zapadnog vjetra − fena, sjeverni su i južni obronci Alpa, a u nas je čest u Ogulinu i Gospiću. U proljeće, u samo jednome danu, južni fen može otopiti toliko snijega koliko ga Sunčevo zagrijavanje otopi u 14 dana
Hrvatska ptica godine – Bregunica
Svjetski fond za zaštitu divljih životinja − WWF (World Wildlife Fund), zajedno s još šest nevladinih udruga, proglasio je lastu bregunicu hrvatskom pticom 2016. godine. Kampanjom posvećenom toj iznimno zanimljivoj ptici WWF želi upozoriti na kontinuirani gubitak prirodnih staništa duž rijeke Drave, pozivajući na zaštitu i obnovu staništa najmanjeg člana obitelji lastavica
Geološki park Zhangye Danxi
Ne tako davno vrlo izolirana Kina posljednjih se desetljeća ubrzano otvara prema svijetu. Ekspanzijom turizma i infrastrukture, sve više atraktivnih i jedinstvenih mjesta diljem ove velike zemlje postaje dostupno domaćim i stranim posjetiteljima. Jedno takvo osobito mjesto posjetili smo u zapadnoj kineskoj provinciji Gansu − Geološki park Zhangye Danxia
Riječ urednice
Pomalo mi je žao što još nisam imala priliku posjetiti nijedan američki nacionalni park, pa tako ni Grand Canyon, o kojem pišemo u ovom broju. Znam da bi me opčinio. Pomno sam birala fotografije našeg suradnika mr. sc. Siniše Goluba str. 40 – 48, koje se trebaju gledati polako, baš kao što se u muzeju Prado promatraju Velázquezove Male dvorske dame (Las Meninas) ili Dürerov autoportret. Dramatičan procjep koji para ravničarski plato, na čijem se dnu razlijeva i pjeni, kovitla i buči meandrirajuća rijeka, izgleda mi poput kakve neobične geografske slučajnosti. Tu rijeka Colorado, u dužini od gotovo 450 kilometara (!), uz pomoć vjetra i drugih prirodnih čarolija, strpljivo dubi svoj put, odvajajući stijene platoa sve dublje i dalje jednu od druge... i tako već milijunima godina. Ovdje priroda svira u velike orgulje. (Cees Nooteboom)
Ne znam uvijek zašto me pojedine priče mogu toliko ganuti, jednostavno me diraju u neku tajnu žicu. Veliki kanjon u meni pobuđuje ono iskonsko, elementarno. Ogoljele i grandiozne stijene, snaga i samoća prirode, podsjećaju me na tek nedavno stvoren svijet, svijet prvotnog. Podsjećaju me na nepripitomljeni svijet kamenog doba, kao i na svijet magijsko-religijskih kultura drevnih Indijanaca, koji su u ovom krajoliku skladno živjeli, poštujući zakone prirode. Mjesto je to koje me podsjeća i na vrijednosti koje naša industrijska kultura, oslonjena na moderne tehnologije, pomalo gubi ili zaboravlja. Na poniznost, poštovanje, mirnoću, uzvišenost, dostojanstvo, upornost, strpljivost, zahvalnost...
Grand Canyon je, zapravo, muzej – velik prirodoslovni muzej – koji u nama budi svijest o starosti i složenosti Zemlje, ali i svemira koji nas okružuje. Pa ako i u njemu ne naučimo točan vremenski slijed Zemljinih doba (geoloških razdoblja), poput silura, devona, karbona, perma i ostalih, barem nam može pružiti korisnu promjenu perspektive, primjerice, o kratkoći našeg postojanja na Zemlji. Njegovi uzvišeni krajolici mogu nam pomoći da prihvatimo vlastita ograničenja, da prestanemo veličati vlastitu važnost te da se odreknemo sveprisutnog egoizma. Odlaskom iz ovog prirodoslovnog muzeja u užurbanu svakodnevicu, barem bismo trebali ponijeti spoznaju o važnosti poštivanja staništa u kojem živimo. Ideja ravnoteže između čovjeka i zemlje, čovjeka i stijena, čovjeka i rijeke, čovjeka i neba... sada mi se čini potrebnijom nego ikad. Na tom je tragu i naša glavna tema broja str. 89 – 103, u kojoj istražujemo tradicionalni način života domicilnih Inuita na Grenlandu, koji postaje sve ugroženiji pred naletima tržišne ekonomije, ponajviše zbog eksploatiranja rudnog i mineralnog bogatstva koja taj najveći otok na Zemlji još uvijek strpljivo čuva.
Vaša urednica
Petra Somek
Sadržaj
2 Riječ urednice
Uvodnik naše izvršne urednice Petre Somek, prof.
4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranog nakladnika za geografska i povijesna izdanja
5 Čitateljski forum
Objavljujemo izbor dijela vaših dragocjenih pisama
6 Geo-info
Uz razne aktualnosti iz Hrvatske i svijeta pročitajte više i o novim geografskim i povijesnim izdanjima
15 Hrvatska kroz statistiku – Još se čeka pravi rast investicija
Ovu našu rubriku priređuje akademik Dragutin Feletar, glavni i odgovorni urednik časopisa
16 Planet Internet
Pronađite korisne internetske adrese koje već godinama za svaki broj priređuje prof. geografije Kristijan Brkić
18 – 24 Intervju Meridijana
Novinar Hrvoje Dečak razgovarao je s geografom prof. dr. sc. Zoranom Curićem, dekanom zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
25 – 29 Meteorologija – Vjetar fen zvan „snjegožder“
Naš se poznati meteorolog mr. sc. Milan Sijerković, nakon bure i juga, pozabavio vjetrom fenom koji je, istina, prilično rijedak u Hrvatskoj, ali su zato obližnje Alpe njegova prava domovina
30 – 31 Bregunica - Hrvatska ptica godine
Naš suradnik, biolog Goran Šafarek iz Koprivnice, aktivan je sudionik u zaštiti hrvatske populacije malih lastavica bregunica
32 – 39 Akvileja: važan antički i ranokršćanski grad
U uredništvu već dugo planiramo objaviti temu o jednom od najvećih i najbogatijih gradova Rimskog Carstva – Akvileji. U Furlaniju se stoga uputila Lara Černicki, prof.
40 – 48 Nacionalni park Grand Canyon
Ljepote spektakularnih krajolika američke savezne države Arizone otkiva nam mr. sc. Siniša Golub, uz malu pomoć supruge, geografkinje dr. sc. Mihaele Mesarić, koja nam je približila geološku prošlost kanjona
49 – 64 POSEBAN PRILOG MERIDIJANA
Čakovec i Siget – dva slavna grada Zrinskih
U povodu 450. obljetnice Sigetske bitke, u gradove najmoćnije ranonovovjekovne hrvatske velikaške obitelji Zrinski – Čakovec i Siget, putovali su akademik Dragutin Feletar i njegov sin, dr. sc. Petar Feletar
65 – 69 Geološki park Zhangye Danxia
Naš novi suradnik, prof. geografije Marko Zlović, rođeni je Zagrepčanin koji živi i radi u Kini. U svakom broju, tijekom ove školske godine, otkrivat će nam poneki zanimljiv kineski lokalitet
70 – 72 Petstoljetni kontinuitet srijemskih granica
Vinko Juzbašić donosi nam mali povijesni i geografski podsjetnik o Srijemu (zapadnom Srijemu) i njegovim granicama
73 – 79 Ponos Češke – utvrda Karlštejn
Jednom od naših ponajboljih putopisaca, prof. Branku Kladarinu, stari dvorci i utvrde osobito su privlačna tema. Ovaj se put zaputio u okolicu Praga, u zaštićeno češko krško područje Český kras, da bi posjetio slavu utvrdu Karlštejn
80 – 85 U epicentru indijske trgovine začinima – Zapadna Karala
Kako su se s Malabarske obale u doba velikih geografskih otkrića, a i ranije, svijetom širili čaj i dragocjeni začini poput papra, kardamoma, klinčića, muškatnog oraščića, đumbira, cimeta i drugi doznajete iz prve reportaže Ante Žuneca za „Meridijane“
86 – 88 „Meridijanovi“ ljetni razgovori
Tijekom ljetne stanke, prigodu za odmor dali smo i profesorima s kojima surađujemo pa smo, za promjenu, ovaj put popričali s jednom sportašicom, studenticom geografije i našim misionarem u Tanzaniji… S njima je razgovarao naš marljivi mag. nov. Hrvoje Dečak
89 – 103 GLAVNA TEMA BROJA
S lovcima na kitove narvale na ledom okovanom Grenlandu
Naš stalni suradnik, fotograf i putopisac Davor Rostuhar, ne prestaje nas iznenađivati. Nakon sumatranskih džungli, afričkih pustinja i hrvatskih otoka, zaželio se malo snijega i leda..., a na Grenlandu ih je zaista vidio mnogo, i to još iz ledenog doba!
105 – 111 Slavne povijesne ličnosti – Nikola IV. Zrinski
Uz temu o zrinskim utvrdama, Čakovcu i Sigetu, za kompletniju sliku svakako pročitajte i kratku biografiju o sigetskom junaku i neustrašivom borcu protiv Osmanlija koju donosi naš vjerni suradnik, povjesničar prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin
112 Autori reportaža u ovome broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške. :)
