Amsterdam
Piše i riše: Danilo Dučak
U maniri ilustriranih putopisa kakve objavljuju vodeći svjetski mediji, i mi imamo svog aduta – stalnog suradnika, akademskog slikara Danila Dučka. Donosimo njegovo viđenje Amsterdama koji je pohodio već nekoliko puta
Grenland – Topljenje ledenjaka Jakobshavna
Posjetili smo najveći grenlandski ledenjak Jakobshavn koji nam je pomogao u razumijevanju glacijalnog ili ledenjačkog reljefa, ali i klimatskih promjena
Prokušana ruta donjim Međimurjem
Mnoge stare međimurske pjesme emotivnog su sadržaja jer pjevaju o iseljavanju Međimuraca u daleke krajeve, što se često događalo u prošlosti. No mi vas u veselom raspoloženju i dobrom društvu, nakon prokušane rute gornjim Međimurjem, vodimo u još jednu biciklističku avanturu, ovaj put donjim Međimurjem
Biser na obali Dunava – Dürnstein
U regiji Wachau, oko 80 kilometara zapadno od Beča, uz samu obalu Dunava smjestio se Dürnstein, jedan od najljepših i najromantičnijih austrijskih gradića. Iznad njegovih uskih ulica i skladnih građevina, visoko na stjenovitu brdu, ruševine su utvrde u kojoj je krajem 12. stoljeća zatočen engleski kralj Rikard Lavljeg Srca
Pitoreskna turistička atrakcija Pariza - Kanal Saint-Martin
Kanal Saint-Martin idealno je mjesto za sve koji žele pobjeći od uobičajenih, uvijek prepunih, pariških turističkih točaka. Krstarenje brodom po kanalu, koje traje oko dva i pol sata, od rijeke Sene do kanala de l’Ourcq, odnosno Bassina de la Villette, ili obrnuto, ugodan je i šarmantan doživljaj, kao i šetnje dokovima kanala kojima možete obići viseće pješačke mostove, sjenovita mjesta uz vodene ustave ili se odmoriti u nekom od brojnih kafića i bistroa
Rudarsko srce srednje Bosne – Kreševo
Oko 30 kilometara zapadno od Sarajeva, u planinskom području središnje Bosne, nalazi se Kreševo, stari bosanski kraljevski grad s višestoljetnom tradicijom rudarstva. Smješten u uskoj dolini rijeke Kreševčice i okružen nepreglednim šumama podno planine Bitovnje, ovaj gradić danas tek podsjeća na slavne dane kada se u njegovoj blizini vadila ruda, a njegovim ulicama odzvanjali zvukovi iz brojnih kovačnica
(Ne)vidljiva priča muzejskih znakova – Logotipi zagrebačkih muzeja
Muzeji se, osim građom koju baštine, javnosti predstavljaju i svojim vizualnim identitetom − logotipom. Iako to možda nekome ne izgleda važno, u današnjem vizualnom svijetu vizualni je identitet sve važniji. Iz pera djelatnice jednog zagrebačkog muzeja, prirodoslovnog, doznajmo više o tome što nam govore zagrebački muzejski „logići“
Riječ urednice
U jednoj popularnoj knjizi morbidnog naslova – „1000 mjesta koja morate posjetiti prije nego umrete“ – pod poglavljem Španjolska navedena su ova mjesta: Velika džamija u Córdobi (bila sam!), Alhambra u Granadi (bila!), Sevilla u Andaluziji (bila!), Guggenheimov muzej u Bilbau (bila!), San Sebastián u Baskiji (bila!), Katedrala u Toledu (bila!), Madrid (bila!) i onda još tri mjesta u Barceloni – Museu Nacional d’Art de Catalunya (MNAC), Gaudíjeva Basílica de la Sagrada Família i još Picassov muzej (svuda sam bila i nekoliko puta). Dakle, kad je o Španjolskoj riječ, od ljepote mogu umrijeti još danas, no kakav je to popis?! Gdje su moćne utvrde Kastilje i Aragonije, gdje je hodočasničko mjesto svih kršćana svijeta Santiago de Compostela, gdje je Escorial, gdje su… mogla bih tako nabrajati u nedogled.
Ako ste čitali odličnu knjigu nizozemskog putopisca Ceesa Nootebooma „Skitnje do Santiaga“ (u prijevodu Radovana Lučića, Fraktura 2015.), onda ćete se hodočašćima, ne jednom apostolu, nego današnjoj državi Španjolskoj (nekoć su tu bili kalifati, kneževine, kraljevstva) vraćati dok god dišete, jer ono što je tom autoru, a i meni, konstanta u životu – to je ljubav prema toj predivnoj zemlji. „Španjolska je gruba, anarhična, egocentrična, okrutna, Španjolska je spremna upropastiti sve zbog gluposti, kaotična je, zanesena, iracionalna. Osvojila je svijet i nije znala što joj je s njime činiti, zakapa se u svoju srednjovjekovnu, arapsku, židovsku i kršćansku povijest i sa svojim neobičnim gradovima leži izdvojena u beskrajnim pustim prostranstvima poput kakvog potkontinenta koji je spojen s Europom, ali joj ne pripada“ – tako genijalni Nooteboom piše o Španjolskoj u kojoj „iznenađenjima nema kraja“. Tako se i ja osjećam baš svaki put pri dolasku, i u katalonsku Barcelonu dakako, u kojoj uvijek otkrivam neke nove svjetove.
Tako sam, primjerice, posljednji put doznala da se krucijalna modernizacija Barcelone tijekom industrijske revolucije i sve većeg porasta broja stanovnika dogodila sredinom 19. stoljeća, prema urbanističkim planovima Ildefonsa Cerdáe. Taj veliki inženjer i vizionar urbanistički je proširio grad kroz četvrt Eixample (što na katalonskom doslovno znači širenje) gradnjom širokih, ravnih avenija s drvoredima, položenih okomito i vodoravno u odnosu na Sredozemno more. Po njima danas tako volimo špancirati i, među ostalim, diviti se i arhitekturi koja pripada stilu koji mi nazivamo secesija, Španjolci Modernismo, a Nijemci Jugendstil... tu su i kuće proslavljenog arhitekta Antonija Gaudíja. Na zračnim fotografijama Barcelone lijepo se uočava pravilan oktogonalni raspored tih ulica, kao i blokovi kuća čiji uglovi imaju kose završetke pa cijela slika poprima izgled košnice s pčelinjim saćem. Mi nemamo tu fotografiju (nisam je uspjela snimiti), no ako uzmete u ruke bilo koji plan grada, odmah ćete uočiti genijalnu urbanističku izvedbu tog „oca moderne Barcelone“, a pomoći će i neizbježan Google.
Eto, to je samo mala, sitna crtica o Barceloni, a još neke doznajte u našoj glavnoj temi broja str. 89 – 104 i, molim, nemojte se zadržati samo na nekoliko pompoznih spomenika i velikih avenija. Samo nekoliko kilometara od Barcelone otvaraju se novi svjetovi čudesne, stare Španjolske, drevne zemlje tamo negdje daleko iza Pireneja..., a danas neobično dostupne. Preduga je ova zima, dolazi proljeće, krenite na put (po mogućnosti s Nooteboomovom knjigom u ruci) jer Španjolska vas/nas zove!
Vaša urednica
Petra Somek
Sadržaj
2 Riječ urednice
Uvodnik naše izvršne urednice Petre Somek, prof.
4 Impresum
Ovdje je popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranog nakladnika za geografska i povijesna izdanja
5 Čitateljski forum
Objavljujemo izbor dijela vaših dragocjenih pisama
6 – 14 Geo-info
Uz razne aktualnosti iz Hrvatske i svijeta pročitajte više i o novim geografskim i povijesnim izdanjima
17 Hrvatska kroz statistiku – Godišnje gubimo jedan Varaždin
Ovu našu rubriku priređuje akademik Dragutin Feletar, naš glavni i odgovorni urednik
18 – 24 Intervju „Meridijana“
Novinar Hrvoje Dečak u Zagrebu je razgovarao s vrsnim povjesničarom umjetnosti, izv. prof. dr. sc. Draganom Damjanovićem
25 – 27 Kakva nam je klimatološki bila 2016. godina
Naš poznati meteorolog mr. sc. Milan Sijerković i na početku ove godine donosi nam kratak izvještaj o tome kakva nam je klimatološki bila lanjska godina
29 – 35 Pariški kanal Saint-Martin
Nakon pariških katakombi, dr. sc. Damir Demonja otkriva nam još jednu parišku atrakciju – kanal Sveti Martin, iz kojeg je prošle godine izvađeno čak 40 tona smeća!
36 – 43 Ledenjak Jakobshavn
Sa zapadne obale Grenlanda, naš suradnik fotograf i putopisac Davor Rostuhar donosi nam reportažu o grandioznom ledenjaku Jakobshavnu, koji se uz posljednjih 250 godina povukao oko 40 kilometara
44 – 48 Hrvatska utvrda na Muri – Novi Zrin
Pročitajte tekst povjesničara izv. prof. dr. sc. Hrvoja Petrića o utvrdi Novi Zrin, prilog poznavanju hrvatske i mađarske povijesti u europskom kontekstu od 1661. do 1664. godine
49 – 56 POSEBAN PRILOG MERIDIJANA
AMSTERDAM
U maniri ilustriranih putopisa kakve objavljuju vodeći svjetski mediji, i mi imamo svog aduta – stalnog suradnika, akademskog slikara Danila Dučka. Donosimo njegovo viđenje Amsterdama koji je pohodio već nekoliko puta
57 – 63 Bicikliranje donjim Međimurjem
Nakon biciklističke avanture gornjim Međimurjem, nastavnice geografije i povijesti Silvija Martišek i Višnja Matotek sa svojom su uigranom bic-ekipom slijedile plave putokaze biciklističkih staza donjeg Međimurja. Doznajte što sve nudi ovaj gostoljubivi kutak Hrvatske između rijeka Mure i Drave
64 – 70 Dürnstein – srce Wachaua
Naš dugogodišnji suradnik, povjesničar umjetnosti i konzervator, skladatelj i dirigent, putopisac i fotograf Branko Kladarin uputio se u jednu od najljepših austrijskih regija Wachau da bi posjetio slikoviti gradić Dürnstein, nadaleko poznat po svom visokom plavom baroknom zvoniku
71 – 75 Rudarsko srce srednje Bosne – Kreševo
Rudno bogatstvo Kreševa otkriva nam naš novi suradnik, mladi lovac na minerale, srednjoškolac Marko Bermanec. Ljubav i strast prema mineralogiji Marku je od malena usadio otac, akademik Vladimir Bermanec, naš poznati mineralog, redoviti profesor na studiju geologije zagrebačkog PMF-a
76 – 80 Logotipi zagrebačkih muzeja
Zašto su pojedini logotipi zagrebačkih muzeja uspješni i tko su autori koji su ih dizajnirali problematizirala dipl. ing. geol. Renata Brezinščak, i sama djelatnica jednog muzeja – onog prirodoslovnog na zagrebačkom Gornjem gradu, u Demetrovoj 1
81 – 85 Opasno odlagalište kod Obrovca
U našoj ekološkoj temi Romeo Ibrišević upozorava na opasno odlagalište crvenog mulja i otpadnih lužina bivše tvornice glinice – Obrovac, koje zahtijeva hitnu sanaciju
84 – 88 Riječ imaju profesori
Točnije, riječ imaju profesorice! Ovaj su nam put sugovornice bile profesorice geografije i povijesti Ribana Moulis i Valerija Turk-Presečki, iz dobre daruvarske gimnazije
89 – 103 GLAVNA TEMA BROJA
BARCELONA
Predlažemo 10 jako dobrih razloga za posjet Barceloni, uz brojne fotografije i pregršt korisnih adresa. Tu su i informacije o najvažnijim gradskim četvrtima te prijedlog za jednodnevan izlet u obližnji Sitges naše urednice Petre Somek
105 – 111 Slavne povijesne ličnosti – car Hadrijan
Kratku biografiju o najvećem putniku među rimskim carevima – Hadrijanu (76. – 138.) donosi naš vjerni suradnik, povjesničar prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin
112 Autori reportaža u ovome broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške. :)
