Large otok mljet

Otok Mljet

Tekst Goran Šafarek; Fotografije Goran Šafarek i Romeo Ibrišević

Gotovo se nijedan hrvatski otok ne može pohvaliti s toliko šume kao Mljet. Zbog očuvane prirode i šumskog bogatstva koje prekiva oko 70 posto njegove površine, taj dugačak južnodalmatinski otok smatra se najšumovitijim i najzelenijim otokom cijeloga Jadrana. Zapadni dio Mljeta zaštićen je još 1960. godine kao nacionali park, a istočni dio kao značajni krajobraz

 

196

Sve
teme

Arhiva
brojeva

Otok Mljet

Tekst Goran Šafarek; Fotografije Goran Šafarek i Romeo Ibrišević

Gotovo se nijedan hrvatski otok ne može pohvaliti s toliko šume kao Mljet. Zbog očuvane prirode i šumskog bogatstva koje prekiva oko 70 posto njegove površine, taj dugačak južnodalmatinski otok smatra se najšumovitijim i najzelenijim otokom cijeloga Jadrana. Zapadni dio Mljeta zaštićen je još 1960. godine kao nacionali park, a istočni dio kao značajni krajobraz

 

Medium large aurora

„Rajske zrake“ s nebesa

Tekst Milan Sijerković; Fotografije Davor Rostuhar

Polarna svjetlost ili aurora borealis jedna je od najuzbudljivijih i najljepših prirodnih pojava u atmosferi koja se uglavnom javlja na visokim zemljopisnim širinama. No aurora je vidljiva i na srednjim zemljopisnim širinama, pa i u Hrvatskoj, istina rijetko

Medium large aurora
Medium small hgss

Anđeli čuvari u crvenom

Zavirite u svijet Hrvatske gorske službe spašavanja koja postoji već 67 godina i čiji su članovi, iz 25 stanica u Hrvatskoj, u svakom trenutku spremni krenuti u pomoć bilo kome u nevolji, u prirodi ili negdje drugdje. HGSS-ovci to rade dobrovoljno i besplatno pa nije čudno da njihovu službu u nas svi vole i poštuju.

Medium small kino grand rex

Kino Grand Rex

Najveće kino u Parizu, Grand Rex, sagrađeno u stilu art décoa i otvoreno 1932. godine, još je uvijek u funkciji. Njegova vanjština raskošno je urešena poput kakve svadbene torte, a u bajkovito uređenoj unutrašnjosti krije se najveće gledalište u Europi koje može primiti 2702 posjetitelja. Kino Grand Rex francuski je spomenik kulture

Medium small kino grand rex
Medium small crater lake

Nacionalni park Crater Lake

Na pacifičkom sjeverozapadu SAD-a, u saveznoj državi Oregon, posjetili smo Nacionalni park Crater Lake u kojem je glavna atrakcija najplavije i najdublje jezero Sjedinjenih Američkih Država nastalo u krateru ugaslog vulkana

U ovom broju još pročitajte

Jodhpur


U indijskoj državi Radžastan (Rajasthan), nadomak pustinje Thar, smjestio se Jodhpur, nekadašnja prijestolnica kraljevstva Marwar. Gradom dominira veličanstvena tvrđava Mehrangarh, jedna od najvećih i najsačuvanijih tvrđava u Indiji, podignuta 1459. godine na 125 metara visokom stjenovitom brdu

Bad Ischl


Posjetili smo jedan od najslikovitijih austrijskih gradića, Bad Ischl, poznato nalazište soli i termalno lječilište, koje svoj imidž zahvaljuju slavnoj carskoj obitelji Habsburgovaca. U Bad Ischlu sve je u znaku cara Franje Josipa I. i carice Elizabete Bavarske, čuvene, slavljene i voljene Sisi, jer je tu bila njihova ljetna rezidencija

Sveti Juraj


Naš suradnik sa stalnom adresom u primorskom mjestašcu Svetom Jurju otkriva nam da je selo po mnogočemu posebno. To selo bogate povijesti nalazi se ispod naše najveće planine Velebita. Mnogi u selu još uvijek žive s morem i od mora, ljeti žive s mnoštvom turista, a zimi uživaju u miru koji često narušava bura...

Riječ urednice

Nedavno sam bila u Ogulinu na odličnoj edukativnoj vikend-radionici o interpretaciji baštine. Glavni gost radionice bio je Ludwig Thorsten, glavni direktor Europske udruge za interpretaciju baštine (Interpret Europe), a posebno me veseli što je prošle godine osnovana i Hrvatska udruga za interpretaciju baštine (Interpretirajmo Hrvatsku), u koju sam se odmah učlanila. Vode je prof. dr. sc. Darko Babić, Dragana Lucija Ratković Aydemir i mr. sc. Vlasta Klarić.

Već dugo smatram da Hrvatskoj, koja obiluje kulturnom i prirodnom baštinom – o kojoj „Meridijani“ već godinama pišu (i nastoje je afirmirati među hrvatskim građanima) – nedostaje učinkovit i adekvatan način interpretacije baštine. Zato turisti koji posjećuju našu zemlju ne mogu više o njoj doznati ni naučiti, a dio turista, zbog nedostatka odgovarajućih programa iz tih područja, ni ne dolazi u Hrvatsku. Na radionici je predavačica mr. sc. Vlasta Klarić iznijela zanimljive podatke o motivima dolaska turista. Jeste li znali da godišnje putuje oko 80 milijuna Nijemaca (drugi su poslije Kineza), a samo ih oko dva milijuna dolazi u Hrvatsku? Zašto tako malo? Istraživanja su pokazala da njih oko 50 posto putuje radi kulture i gradova. Iz tog istog razloga putuje, primjerice, 43 posto Šveđana, 62 posto Francuza i 65 posto Nizozemaca. Pitate se što im mi iz tih područja možemo ponuditi?

Turisti koji dolaze u Hrvatsku dobro ocjenjuju našu infrastrukturu (imamo autoceste), sigurnost (nema side i sličnih boleština), no naša kulturna i prirodna baština najslabije su ocijenjene. Ne zato jer je nemamo, nego zato jer nemamo proizvoda koji se uz nju vežu. Neki od dobrih svjetskih primjera interpretacije baštine mogli su se čuti na radionici, ali i vidjeti u samom Ogulinu koji je uspio izgraditi identitet zavičaja bajki, ponajprije kroz novoizgrađeni multimedijalni i interaktivni centar za posjetitelje Ivanina kuća bajke (za koji je namaknuo znatna sredstva iz europskih fondova), no Hrvatskoj kronično nedostaje još takvih projekata. Primjerice, na njemačkoj ruti bajki ima oko 100 objekata!

U praktičnom smislu, interpretacija baštine nije samo suhoparno iznošenje povijesnih činjenica, već ozbiljan posao – projekt, koji treba pomno isplanirati, oblikovati, izraditi adekvatnu dokumentaciju i urediti infrastrukturu (poput interpretacijskih centara, muzeja, kulturnih i tematskih ruta sa zanimljivim interpretativnim pločama i sl.). Taj kreativan posao iziskuje angažman raznih stručnjaka iz područja interpretacijskog planiranja, dizajna, arhitekture..., ali i lokalne zajednice, no kada se baština predstavi na inovativan i kreativan način, rezultati neće izostati. Hrvatska tu ima neviđene mogućnosti za razvoj (virnite u prošlogodišnje turističke podatke na str. 6).

Zato, da bismo potaknuli sve vas koji nas čitate, sve turističke vodiče, muzeologe, čuvare prirode, planinare, kustose, drage djelatnike turističkih zajednica, agencija, djelatnike u turizmu..., ali i ostale hrvatske građane, od sljedećeg, rujanskog broja „Meridijana“ pa nadalje, predstavit ćemo po jedan dobar primjer iz prakse vezan uz interpretaciju kulturne i prirodne baštine, u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Svi zajedno moramo se uključiti u razvijanje programa kojima ćemo našu baštinu na adekvatan način prezentirati posjetiteljima, a pritom je i sačuvati za buduće generacije.

U međuvremenu, uživajte u (ili na) Mljetu str. 89 - 104 i vidimo 1. rujna!

Vaša urednica
Petra Somek

Sadržaj

2 Riječ urednice
Uvodnik naše izvršne urednice Petre Somek, prof.

4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranog nakladnika za geografska i povijesna izdanja

8 – 13 Geo-info
Uz razne aktualnosti iz Hrvatske i svijeta pročitajte više i o novim geografskim i povijesnim izdanjima

15 Hrvatska kroz statistiku – Blokiran svaki 13. građanin!
Ovu našu rubriku priređuje akademik Dragutin Feletar, naš glavni i odgovorni urednik

16 – 21 Intervju „Meridijana“
Novinar Hrvoje Dečak razgovarao je s izvanrednim profesorom Geografskog odjeka PMF-a u Zagrebu, turističkim geografom Vukom Tvrtkom Opačićem

22 Planet Internet
Pronađite korisne internetske adrese koje već godinama za svaki broj priređuje prof. geografije Kristijan Brkić

23 – 27 Polarna svjetlost – „Rajske zrake“ s nebesa
Meteorolog mr. sc. Milan Sijerković donosi nam zanimljivu priču o uzbudljivoj atmosferskoj pojavi aurori borealis koja se uglavnom javlja na visokim zemljopisnim širinama

28 – 29 Šok u Udbini – Fekalno zagađenje Krbavskog polja
Romeo Ibrišević uvijek nas zaprepasti ekološkim problemima koje imamo u Hrvatskoj

30 – 36 Modri grad indijskih maharadža – Jodhpur
Kako izgleda jedna od najvećih i najsačuvaniji indijskih utvrda Mahrangarh iz sredine 15. stoljeća i „modri grad“ ispod nje, otkriva naš stalni suradnik, povjesničar umjetnosti i konzervator Branko Kladarin

37 – 42 Aristokratske toplice carskog sjaja – Bad Ischl
Knjižničarka mr. sc. Dubravka Volenec se, nakon slikovitih Hundertwasserovih toplica nedaleko od Graza, uputila u Gornju Austriju, u termalno lječilište Bad Ischl koje u mnogočemu podsjeća na našu Opatiju

43 – 47 Mjestašce podno moćnog Velebita – Sveti Juraj
Najljepše je pisati o mjestu u kojem živite jer ga najbolje poznajete. Doznajte koje ljepote krije malo ribarsko mjestašce Sveti Juraj iz pera našeg suradnika dipl. ing. prehrambene tehnologije Krunoslava Raca, koji u njemu živi s obitelji

49 – 56 POSEBAN PRILOG „MERIDIJANA“
Hrvatska gorska služba spašavanja – Anđeli čuvari u crvenom
Novinar Hrvoje Dečak istražio je zašto je HGSS jedna od rijetkih službi u Hrvatskoj koju svi vole i poštuju, a naš fotograf Romeo Ibrišević snimao je članove „družbe crvenih kombinezona“ u raznim akcijama. Umjetnički štih temi u crvenom okviru na kraju je dao ilustrator Danilo Dučak

57 – 63 Safari na Šri Lanki – U parku Lahugala Kitulana
Šri Lanka danas ima oko 100 zaštićenih područja, od čega 26 nacionalnih parkova na ukupno 5734 četvorna kilometra površine. Naš suradnik prof. Juraj Bubalo donosi priču o jednom nacionalnom parku, onom najmanjem, uz krasan opis susreta sa slonovima

64 – 68 Iza pozornice najvećeg europskog kina – Grand Rex
Dr. sc. Damir Demonja specijalizirao se za pariške teme pa ovaj put donosimo zanimljivu priču o kinu koje je prvo bankrotiralo, a onda postalo francuskim nacionalnim spomenikom kulture koji godišnje posjeti 1,25 milijuna ljudi

70 – 73 Veliko američko plavetnilo – Nacionali park Crater Lake
Doznajte više o najplavijem i najdubljem jezeru SAD-a od mr. sc. Siniše Goluba, našeg dopisnika iz Međimurja

74 – 79 Grčki „smaragd“ u Egejskom moru – Otok Lezbos
Ivanu Sarjanoviću, doktoru znanosti, profesoru geografije i učitelju u dvjema zagrebačkim osnovnim školama, ovo je prva reportaža u „Meridijanima“

82 – 85 Tehnix: Međimurci uče svijet kako zbrinjavati otpad
Iz pera Hrvoja Dečaka doznajete tko je inovator i poduzetnik Đuro Horvat te koje sve proizvode za zbrinjavanje otpada proizvodi njegova tvrtka Tehnix iz Donjeg Kraljevca i izvozi u svijet

86 – 88 Iza kulisa „Meridijana“
Što smo sve radili osim časopisa, pročitajte u ovoj rubrici

89 – 103 GLAVNA TEMA BROJA
Zeleni biser Jadrana – Otok Mljet
Naš stalni suradnik, biolog Goran Šafarek, proputovao je već dobar dio svijeta, no posljednjih je godina fokusiran na hrvatska prirodna blaga, od kojih ga Mljet uvijek fascinira

105 – 111 Slavne povijesne ličnosti – Douglas MacArthur
Zadnja kratka biografija u ovoj školskoj godini posvećena je američkom generalu, ratnom junaku i prkosnom vojskovođi Douglasu MacArthuru, a napisao ju je naš dugogodišnji suradnik, povjesničar prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin

112 Autori reportaža u ovome broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške. :)