Large bruxelles

Bruxelles

Tekst: Petra Somek i Mladen Tomorad; Fotografije: Petra Somek

Uz pomoć gospodarskog i trgovinskog ureda belgijske ambasade u Hrvatskoj ljetos smo posjetili glavni grad Kraljevine Belgije koji je već praktički 60 godina prijestolnica Europske unije te se danas s pravom smatra političkim i administrativnim središtem moderne Europe

197

Sve
teme

Arhiva
brojeva

Bruxelles

Tekst: Petra Somek i Mladen Tomorad; Fotografije: Petra Somek

Uz pomoć gospodarskog i trgovinskog ureda belgijske ambasade u Hrvatskoj ljetos smo posjetili glavni grad Kraljevine Belgije koji je već praktički 60 godina prijestolnica Europske unije te se danas s pravom smatra političkim i administrativnim središtem moderne Europe

Medium large kanarski lanzarote

Kanarski Lanzarote

Tekst i fotografije: Božo Benić

Španjolsko Kanarsko otočje čini skupina od sedam otoka vulkanskog postanka u Atlantskom oceanu, od kojih je najbliži više od 100 kilometara udaljen od sjeverozapadne afričke obale Maroka. Naš autor Božo Benić proputovao je sve veće otoke Kanara: Tenerife, Gran Canariju, Fuerteventuru i Lanzarote, a svaki od njih zanimljiva je priča za sebe. Doznajte više o onom koji ga se naviše dojmio − o Lanzarotu

Medium large kanarski lanzarote
Medium small ani

Ani, „grad tisuću i jedne crkve“

Posjetili smo ruševine drevnog armenskoga grada duge, burne i dinamične povijesti koji je svoj vrhunac imao od 10. do 13. stoljeća − kratkog imena Ani. Davno napušteni grad Ani smješten je u spektakularnom prirodnom okruženju krševitog platoa između Turske i Armenije, koji je omeđen dubokim graničnim kanjonom pritoka rijeke Araks

Medium small capitol reef

Nacionalni park Capitol Reef

Nacionalni park Capitol Reef (Veliki greben) u južnom dijelu američke savezne države Ute istinski će oduševiti svakoga tko se raduje stijenama i upornosti života u pustinjskom okruženju. Škrt i naizgled surov okoliš otkriva fenomene zbog kojih vrijedi potegnuti u srce američkog zapada

Medium small capitol reef
Medium small hoi an

Drevna luka Hoi An

Možete li zamisliti grad s fasadama žutim poput kolonijalnih zgrada stare Havane, čijim brojnim kanalima plove gondole kao u Veneciji, a nebo iznad njih paraju stotine puštenih lampiona − kao na festivalu Loy Krathong u Bangkoku − tada smo na dobrom putu da vam dočaramo izgled ovog neobičnog vijetnamskog gradića. Ali tek na dobrom putu jer on nudi mnogo, mnogo više...

U ovom broju još pročitajte

Zaboravljena Ćićarija


Bistro plavo more i čisti zrak, puno sunčanih dana te bogata ponuda ugostiteljskih, zabavnih, kulturnih i sportskih sadržaja svake godine privuče na istarsku obalu milijune turista. Oni koji žele pobjeći od gomile i buke napuste obale i zapute se u unutrašnjost do idiličnih gradića na vrhovima brežuljaka. No, gotovo nitko ne produži dalje, do brdovite Ćićarije koja zatvara kopnenu stranu istarskog poluotoka. Za većinu turista brdovita Ćićarija i dalje ostaje Terra incognita

Muzej kanalizacije


Tražite li u Parizu posve drukčiju znamenitost ili atrakciju, za koju nije potrebno čekati u nepreglednim redovima, tada „uskočite“ u parišku kanalizaciju i naučite puno zanimljivosti vezanih uz podzemnu povijest grada. Riječ je o fascinantnoj povijesti osiguravanja čiste, pitke vode za grad Pariz da bi se spriječila kuga i ostale bolesti, kao i o načinima zbrinjavanja gradskih otpadnih voda. I da ne bi bilo zabune, riječ je o pravoj kanalizaciji, sa specifičnim mirisima...

U Ivaninoj kući bajke shvaćamo koliko imamo


U Hrvatskoj, koja obiluje kulturnom i prirodnom baštinom, nedostaje učinkovit i adekvatan način interpretacije baštine. Zato turisti koji posjećuju našu zemlju ne mogu o njoj više doznati ni naučiti, a dio turista, zbog nedostatka odgovarajućih programa iz tih područja, ni ne dolazi u Hrvatsku. No i to se počelo mijenjati, sve je više stručnjaka koji znaju kako strateški planirati i brendirati destinacije te na odgovarajući način interpretirati njihovu baštinu i tako privući posjetitelje. Osnovana je i Hrvatska udruga za interpretiranje baštine koja je svoju prvu radionicu imala proljetos u Ogulinu

Riječ urednice

Novu školsku godinu „Meridijani“ otvaraju glavnom temom posvećenom Bruxellesu str. 89 do 104, gradu za koji slobodno možemo ustvrditi da je najkozmopolitskiji grad Europe, čak i svijeta. Multikulturalniji je od Pariza i Londona, a gradonačelnik općine Bruxelles tvrdi da u gradu živi više raznih nacionalnosti negoli u New Yorku. U taj mikrokozmos ljudske geografije našeg planeta uvjerila sam se i sama špancirajući gradom s grupom novinara koje je ljetos, na nekoliko dana, u Bruxellesu ugostila belgijska ambasada u Hrvatskoj. Predvodio nas je ekonomski i kulturni ataše (španjolskog podrijetla), Belgijanac Antonio Garcia, kojem je simpatičnost izbijala iz svake pore. Naime, on se pri svakom susretu, čak i s nepoznatim osobama, triput ljubi u obraz i nadodaje: „Navikni se draga, to je tipično belgijski.“ I zaista, kao da su Belgijanci preuzeli sve kvalitete naroda u svom neposrednom okruženju. Uglađeni su kao Englezi, jedu kao Francuzi, rade kao Nijemci, otvoreni su prema svijetu kao Nizozemci (ili svi oni zajedno), a pritom još govore i nekoliko jezika, uz obvezni engleski koji kao da govore baš svi. Naš uslužni i nesebični domaćin Antonio Garcia odlično govori i hrvatski.

Ipak, za svaki slučaj, krenula sam malo provjeriti podatke o nevjerojatnoj gradskoj statistici. Izvora je naravno mnogo, no oslonila sam se na one Briselskog instituta za statistiku i analizu (IBSA) koji se sustavno objavljuju i na belgijskom portalu The Bulletin. Oni kažu da je Bruxelles, nakon Dubaija, grad s najvećim postotkom stanovnika rođenih u inozemstvu. Više od šest od 10 stanovnika Bruxellesa nije rođeno u Belgiji, točnije 62 posto (šire metropolitansko područje Bruxellesa ima oko 1,8 milijuna stanovnika). Na prvom je mjestu Dubai s 83 posto stranog stanovništva, na trećem mjestu Toronto (46 posto), pa Auckland i Sydney (oba s 39 posto), da zaključim niz od pet velikih svjetskih gradova

Činjenica da je u posljednjih 16 godina broj stranca u Bruxellesu nadmašio broj Belgijanaca za nas Hrvate pomalo je zastrašujuća, pa donekle i za Belgiju koja ukupno ima oko 11,3 (2017.) milijuna stanovnika, od kojih samo jedan od njih 10 nije rođeni Belgijanac. Rezultati, dakle, ipak otkrivaju briselski fenomen, takva „salatna zdjela“ kao da i priliči glavnom gradu Europe, administrativnom središtu Europske unije, NATO-a... no priznajem, mene pomalo uznemiruje i brinem se. U Bruxellesu se in situ već sada može doživjeti ono što neki naši demografi predviđaju da će se za 50-ak godina dogoditi i Hrvatskoj ako se nastavi ovakva natalitetna politika. Predviđanja kažu da će u budućnosti u našoj zemlji živjeti neki drugi ljudi, a ne Hrvati. Dugoročno, uz očekivani rast svjetske populacije, povećanje globalizacije i mobilnosti te rast migracijskih tokova to mi se sada, nakon povratka iz Bruxellesa, i ne čini nemogućim.

No Belgija je razvijena, bogata država (briselski BDP po stanovniku je 62 000 eura, hrvatski 11 300 eura, zagrebački 22 000 eura), u kojoj je samo prošle godine zbog porasta broja stanovništva, u 19 briselskih općina, uloženo više od 100 milijuna eura za izgradnju domova, škola, prateće infrastrukture, financiranje beskamatnih zajmova i sl. Zato se pribojavam kako će se s problemima depopulacije i migracija nositi naša siromašna Hrvatska.

„Meridijani“ će neke odgovore na ta kompleksna pitanja probati dati već u sljedećem broju, u kojem ćemo objaviti intervju s našom vodećom demogeografkinjom, akademkinjom Alicom Wertheimer-Baletić, a u pripremi je i knjiga izbora iz njenih radova na tu temu, u našem izdanju.

Vaša urednica
Petra Somek

Sadržaj

2 Riječ urednice
Uvodnik naše izvršne urednice Petre Somek, prof.

4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranog nakladnika za geografska i povijesna izdanja

5 Hrvatska kroz statistiku – Hrvatski projekti u inicijativi „Tri mora“
„Unatoč poteškoćama i dilemama, projekt ‘Tri mora’ pruža Hrvatskoj nove razvojne mogućnosti i daje velike nade u buđenje našega gospodarstva“, piše naš glavni i odgovorni urednik, akademik Dragutin Feletar

8 – 15 Geo-info
Uz razne aktualnosti iz Hrvatske i svijeta, pročitajte više i o novim geografskim i povijesnim izdanjima

16 – 21 Intervju „Meridijana“
Novinar Hrvoje Dečak razgovarao je s izv. prof. dr. sc. Aleksandrom Lukićem s Geografskog odsjeka PMF-a u Zagrebu, čija je specijalnost ruralna geografija

23 – 27 Vatreni španjolski otok – Kanarski Lanzarote
Naš novi suradnik, arhitekt Božo Benić iz Dubrovnika, donosi nam zanimljivu reportažu o jednom manje razvikanom otoku Kanarskog arhipelaga

28 – 37 Vapnenački masiv na sjeveroistoku Istre – Zaboravljena Ćićarija
Ako ste zaboravili, iznad Učke nastavlja se Ćićarija koja zatvara kopnenu stranu istarskog poluotoka. Koje sve zanimljivosti skriva ta naša pomalo zaboravljena, brdovita krška vapnenačka visoravan, otkriva naša stalna suradnica, prof. Lara Černicki

38 – 42 Povratak prirodi američkog zapada – Nacionalni park Capitol Reef
Dosad smo već objavili cijeli serijal reportaža o američkim nacionalnim parkovima, a nastavljamo ga i u ovoj školskoj godini. Mr. sc. Siniša Golub ovaj put piše o manje posjećenom, no ne i manje zanimljivom NP-u Capitol Reef u državi Uti

43 – 48 Tajanstvo porušenog armenskoga grada – Ani, „grad tisuću i jedne crkve“
Prof. Juraj Bubalo donosi nam priču o drevnom armenskom gradu kratkog naziva – Ani, koji se nalazi u turskoj Anatoliji, uz samu granicu s Armenijom. Ani je desetljećima bio prepušten propadanju i tek ga je nedavno zaštitio UNESCO

49 – 56 POSEBAN PRILOG MERIDIJANA
Fotopriča – Pogledi s mog prozora na Ilicu
Doznajete kakvi to prizori nastaju kada jedan geograf (u miru) Željko Krčadinac sustavno fotografskim aparatom više od 60 godina bilježi događanja u zagrebačkoj Ilici s prozora svog stana

57 – 64 Čarobni vijetnamski grad pod zaštitom UNESCO-a – Drevna luka Hoi An
Naš novi suradnik iz Splita Jurica Galić Juka istražio je biser Vijetnama i jedan od najbolje očuvanih povijesnih gradova na svijetu – Hoi An

65 – 70 Još jedan zanimljiv muzej u pariškom podzemlju – Muzej kanalizacije
Naš povjesničar umjetnosti dr. sc. Damir Demonja specijalizirao se za pariške teme pa u ovom broju donosimo još jednu, pomalo „smrdljivu“, o Muzeju kanalizacije. Muzej se nalazi u stvarnom ambijentu, u kanalima prave kanalizacije praškog podzemlja

71 – 79 Dragulji pod Kalnikom – Sv. Brcko, Sv. Andrija, Veliki Kalnik, Obrež...
Naš glavni i odgovorni urednik akademik Dragutin Feletar sa sinom Petrom ovog je ljeta prokrstario Kalničkim prigorjem. Doznajete na kakve su sve drevne crkvice i zanimljivosti naišli

80 – 83 Kako interpretirati hrvatsku baštinu – U Ivaninoj kući bajke shvaćamo koliko imamo
Obilujemo kulturnom i prirodnom baštinom, no nedostaju nam učinkoviti načini njene interpretacije. Ipak, pozitivnih primjera ima, o čemu se govorilo na prvoj radionici Hrvatske udruge za interpretiranje baštine proljetos u Ogulinu, piše Hrvoje Dečak

84 – 85 Ekološka akcija „Dopisnica više – olupina manje“
Dosad smo s našim Romeom Ibriševićem, iz broja u broj, upozoravali na mnoge ekološke probleme u Hrvatskoj, no ipak treba popraviti tu poražavajuću sliku. Donosimo primjer uspješne ekoakcije u koju su se uključili pismonoše Hrvatske pošte

86 – 87 Iza kulisa „Meridijana“
Što smo sve radili osim časopisa, pročitajte u ovoj rubrici

89 – 103 GLAVNA TEMA BROJA
Multikulturalna prijestolnica Europske unije – Bruxelles
Naša urednica Petra Somek i dr. sc. Mladen Tomorad posjetili su glavni grad Kraljevine Belgije koji je danas jedan od europskih gradova s najvećim brojem doseljenika

105 – 111 Slavne povijesne ličnosti – Inocent III.
Prva kratka biografija u ovoj školskoj godini posvećena je srednjovjekovnom papi Inocentu III. koji je bio toliko utjecajan da je zapovijedao čak i kraljevima. Temu je napisao naš dugogodišnji suradnik, povjesničar prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin

112 Autori reportaža u ovome broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške.