Large sejseli

Otočna država Sejšeli

Tekst i fotografije: Jadranka Vuković

Sa 115 otoka i otočića raštrkanih po zapadnom dijelu Indijskog oceana, Sejšeli su prva država u svijetu koja je zaštitila više od 50 posto svog teritorija, bilo kao nacionalne parkove, parkove prirode ili rezervate. Dva lokaliteta na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine, oko 300 čudesnih plaža te mnoštvo endemske flore i faune privlači na Sejšele mnoštvo posjetitelja iz cijelog svijeta pa nije čudno da turizam čini više od 70 posto prihoda te egzotične afričke zemlje

198

Sve
teme

Arhiva
brojeva

Otočna država Sejšeli

Tekst i fotografije: Jadranka Vuković

Sa 115 otoka i otočića raštrkanih po zapadnom dijelu Indijskog oceana, Sejšeli su prva država u svijetu koja je zaštitila više od 50 posto svog teritorija, bilo kao nacionalne parkove, parkove prirode ili rezervate. Dva lokaliteta na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine, oko 300 čudesnih plaža te mnoštvo endemske flore i faune privlači na Sejšele mnoštvo posjetitelja iz cijelog svijeta pa nije čudno da turizam čini više od 70 posto prihoda te egzotične afričke zemlje

Medium large hang en

Špilja Hang En

Tekst i fotografije: Jurica Galić Juka

Kada provučete glavu kroz otvor svog šatora i shvatite da ste noćili u špilji toliko velikoj da se u njoj, bez problema, može okretati Londonsko oko, smjestiti osrednji olimpijski stadion ili parkirati Boeing 747, tada možete reći da ste uistinu sretan čovjek. Vijetnamska krška špilja Hang En je, u glavnoj dvorani, visoka 130 i dugačka 138 metara. Ovo je priča o njoj. Navodno smo prvi Hrvati koji smo je posjetil

Medium large hang en
Medium small vrsicka cesta

Cestom preko Vršiča

Omiljeno slovensko zimovalište Kranjska Gora smjestilo se na tromeđi Slovenije, Italije i Austrije, a u okolici je cijeli niz prirodnih, povijesnih, kulturnih i sportskih znamenitosti koje je posebno prikladno obići ljeti i općenito izvan sezone snijega, kad je klima gostoljubiva, a ceste i pješačke staze lako prohodne. Iz Kranjske Gore na jug preko Julijskih Alpa vozili smo i slavnom vršičkom cestom

Medium small put malog princa

Put Malog princa

Na planinarskoj stazi Put Malog princa na južnim obroncima Velebita ne osvajaju se planinski vrhovi, nego se planinari stjenovitim velebitskim kršem koji nam se otkriva brojnim vapnenačkim krškim oblicima asocijativnih naziva: Dvori, Konoba, Niska vrata, Dvorska vrata, Zdenkova jama, Šušnjevac, Slipi klanac, Tisni klanac, Podkuk, Krivi klanac, Tonkina vrata, Stankina vrata, Kičma i Nebeska vrata

Medium small put malog princa
Medium small carsko selo

Carsko Selo

Sredinom 18. stoljeća, za vladavine carice Elizabete, kćeri Petra Velikog i Katarine I., nedaleko od Sankt Peterburga podignut je impozantan dvorac, remek-djelo ruskog baroka. S 300 metara dugačkim glavnim pročeljem, okrenutim velikom parku s brojnim paviljonima i skulpturama te bogatom unutrašnjošću koju krase najskupocjeniji materijali, ovaj dvorac nenadmašan je primjer raskoši dostojne ruskih careva

U ovom broju još pročitajte

Jaisalmer


Na sjeverozapadu Indije, nedaleko od granice s Pakistanom, u srcu negostoljubive pustinje Thar, posjetili smo prijestolnicu indijske države Rajasthan − drevni grad Jaisalmer. Grad je to koji očarava raskošnim palačama od mekog kamena pješčenjaka te monumentalnim zidinama veličanstvene utvrde

Žvrljotine Danila Dučka koje to nisu


Naš suradnik, akademski slikar Danilo Dučak, sa stalnom adresom u Motovunu, ljetos je u svojoj bilježnici bilježio posjetitelje, ponajprije Motovun Film Festivala, kao i druge likove. Nastale je crteže objavljivao samo na svom profilu na Facebooku no nama su se toliko dopali da smo ih odlučili iz jednog medija prebaciti u drugi − tiskani

Kontroverzni Montparnasse


Prvi i jedini neboder u središtu Pariza, neboder Montparnasse smješten u južnom dijelu Pariza, u samom središtu 15. arondismana, strši iznad horizonta i nemoguće ga je ne uočiti. Zbog oblika, dimenzija, a napose 210 metara visine, od početka gradnje 1970-ih pa sve do današnjih dana izaziva brojne prijepore i često ga nazivaju ružnim pačetom pariške arhitekture

Riječ urednice

Usprkos tome što se knjige i časopisi sve manje čitaju i kupuju, izdavačka kuća Meridijani imat će svoj štand i na ovogodišnjem jubilarnom 40. sajmu knjiga. Nakladnički posao, pogotovo u nekoliko posljednjih kriznih godina, donosi nam sve neuspjehe ovog svijeta u ekonomskom smislu, no s druge strane donosi i najveća osobna zadovoljstva. Zato ulažemo sve napore kako bismo se i dalje mogli baviti poslom koji najviše volimo raditi – čitanjem, uređivanjem i izdavanjem knjiga i časopisa. Smatramo da njihovim sadržajem i temama njegujemo naš kulturni i nacionalni identitet.

Uređivanje časopisa „Meridijani“ zahtjevan je posao, postoje striktni rokovi, mjesec brzo prođe, treba još prodati i naplatiti proizvod, a ja do zadnjeg časa nešto korigiram (ponekad mi se čini da pogreške, poput kakvih buha, iskaču iz svakog retka, nadam se da ih ovaj broj nema, iako ni to baš ne mogu jamčiti). No prije nego što dođete u poziciju da uopće možete ispravljati tipfelere, najprije valja doći do uređenog teksta. Prvo ga je potrebno iščitati, korigirati ugrubo, provjeriti točnost podataka u raznim izvorima, napraviti dobru redakturu. Priroda je časopisa takva da dodajem efektne naslove, podnaslove, potpise pod fotografije – sve ono što nazivamo uredničkom opremom. Potom ponovo čitam, prevrćem riječi, nalazim neke bolje, razmještam ih tamo gdje možda koja bolje paše, zapravo rastavljam i ponovno sastavljam tekst. U međuvremenu možda još zovem u pomoć nekog stručnjaka (specijalista za određeno područje, da raspravimo neku dvojbu, ako je imam) pa onda tako uređeni rukopis odlazi na lekturu. Kad se tekst vrati (a i lektorica još dobrano provjeri točnost nazivlja i podataka), pregledam njezine napomene, a onda sav materijal – uz ranije priređene i odabrane fotografije i nacrtane karte – ide u grafičku pripremu, na prijelom.

Tu kreće onaj uzbudljiviji i kreativniji dio posla – zajedničko prelamanje reportaža. To se radi prema unaprijed utvrđenom rasporedu po stranicama i arcima (tzv. globalu) tako da reportaže budu vizualno atraktivne, ali i da slikovni materijal prati tekstualni. Kada se časopis prelomi, rade se PDF-ovi tema i ispisi za autorsku, lektorsku i uredničku korekturu (poput male makete), koji se potom još ispravljaju i dotjeruju. U međuvremenu se sav slikovni materijal obrađuje za tisak i ponovno ubacuje u prijelom, a nakon što se unesu sve finalne korekture, časopis konačno može ići u tisak – i onda, nakon potpisivanja finalnih tiskarskih otisaka (tzv. ozolita), što vam Bog da... i tako već 23 godine.

Jednom kad knjiga ili časopis odu od vas, od nakladnika i od autora, oni počinju živjeti nekim svojim, za nas dalje nedohvatnim životom. Tu može doći do raznih kritika, od superlativa do superlativnih negacija, no to je sudbina svakog broja „Meridijana“ i svake naše knjige. Svjestan toga, jedan je naš autor, kada mi je prepustio svoj rukopis, dopisao: „Sada više nisam kormilar, sama je knjiga izgleda preuzela brigu o sebi, a ja sam tu tek eskort.’’

Cijeli taj, ukratko opisan, proces prošao je i ovaj, 198. broj „Meridijana“, ali i nekoliko novih knjiga u našem izdanju (str. 16 i 69) koje ćemo s ponosom predstaviti na ovogodišnjem Interliberu. Mislite li da radimo društveno koristan i edukativan posao, dođite na sajam i podržite naše kao i napore drugih izdavača, jer knjige i časopisi naši su prijatelji. Volimo da su uvijek uz nas i lijepo nam je kad smo okruženi njima, još nam je draže kad smo okruženi dobrim piscima, autorima i našim čitateljima, koje cijenimo i poštujemo, a sajam knjiga bit će prigoda baš za takva druženja. Jer, kako bi rekao Voltaire, treba brižno njegovati svoj vrt.

Vaša urednica
Petra Somek

Sadržaj

2 Riječ urednice
Uvodnik naše izvršne urednice Petre Somek, prof.

4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranog nakladnika za geografska i povijesna izdanja

5 Čitateljski forum
Objavljujemo izbor dijela vaših dragocjenih pisama

8 – 13 Geo-info
Uz razne aktualnosti iz Hrvatske i svijeta, pročitajte više i o novim geografskim i povijesnim izdanjima

17 Hrvatska kroz statistiku – Hrvatska s „dvije brzine“
O očiglednim razlikama između tzv. razvijenije i one slabo razvijene Hrvatske piše naš glavni i odgovorni urednik, akademik Dragutin Feletar

14 Planet Internet
Pronađite korisne internetske adrese koje već godinama za svaki broj priređuje prof. geografije Kristijan Brkić

18 – 25 Intervju „Meridijana“
Novinar Hrvoje Dečak razgovarao je s našom vodećom demografkinjom, akademkinjom Alicom Wertheimer-Baletić, u povodu izlaska njene nove knjige „Demografska teorija, razvoj stanovništva Hrvatske i populacijska politika (Izbor radova)“ u našem izdanju

26 – 34 Dragulj Indijskog oceana – Otočna država Sejšeli
Naša nova suradnica, prof. hrvatskog jezika Jadranka Vuković iz Slavonije, donosi nam zanimljivu reportažu o jednoj od najrazvijenijih afričkih zemalja čije se gospodarstvo oslanja na turizam

35 – 42 Veličanstvena špilja u srcu Vijetnama – Hang En
Vjerujemo da ćete avanturistički tekst našeg novog suradnika, profesionalnog fotografa i putopisca Jurice Galića Juke, pročitati nadušak. Tek će vam tada postati jasno zašto su naš autor i njegov supu(a)tnik bili prvi Hrvati u posjetu ovoj teško dostupnoj špilji

43 – 48 Zlatni indijski grad u srcu pustinje Thar – Jaisalmer
Zaljubljenici u Indiju, bračni par Blanka i Robert Đidara javljaju nam se s još jednom indijskom temom o drevnom gradu Jaisalmeru. Iako smo o njemu pisali u rujnu 2009., ponekad nije loše ponoviti gradivo, zar ne?

49 – 56 POSEBAN PRILOG „MERIDIJANA“
Motovunske žvrljotine Danila Dučka koje to nisu
Doznajte kakvi su to brzopotezni crteži, krokiji, skice... na temu Motovuna nastali u „skicenbloku“ našeg suradnika, akademskog slikara Danila Dučka

57 – 64 Iz Kranjske Gore u dolinu Trente – Cestom preko Vršiča
Naš novinar Hrvoje Dečak putovao je iz Kranjske Gore na jug preko Julijskih Alpa – Vršičkom cestom. Objavljujemo priču o 24 kilometra te zahtjevne dionice pune serpentina koju je gradilo više od 10 000 Rusa, austrijskih ratnih zarobljenika tijekom Prvog svjetskog rata

65 – 68 Planinarskom stazom po južnom Velebitu – Put Malog princa
Povjesničar umjetnosti Ante Žunec planinario je teškom, ali iznimno atraktivnom kružnom stazom Malog princa kroz stijene i šume ispod Bijelog kuka (1171 metar) na najjužnijim izdancima Velebita

70 – 72 Mudre ljude granica spaja, a manje razdvaja – Savudrijska vala
Naš glavni i odgovorni urednik akademik Dragutin Feletar daje rezime o „grickanju“ hrvatskog teritorija tijekom povijest te objašnjava zašto su odnosi između Hrvatske i Slovenije, nakon odluke Arbitražnog suda, ponovo zahladnjeli

74 – 79 Prvi i jedini neboder u središtu Pariza – Kontroverzni Montparnasse
Naš autor dr. sc. Damir Demonja brzim je liftom stigao na najviši, 59. kat nebodera Montparnasse i s otvorene panoramske terase uživao u spektakularnim pogledima na Pariz, kojima se sada i mi možemo pridružiti

80 – 83 Kako interpretirati hrvatsku baštinu – Putovima Frankopana
Kao što smo već pisali, obilujemo kulturnom i prirodnom baštinom, no nedostaju nam učinkoviti načini njene interpretacije. Ipak, pozitivnih primjera ima, poput nove kulturno-turističke rute Putovima Frankopana koja kreće iz dvorca Nova Kraljevica, piše Hrvoje Dečak

84 – 88 Veliki potres u Lisabonu na blagdan Svih svetih 1755.
Ovaj 198. broj „Meridijana“ izlazi točno na blagdan Svih svetih, a kakav se to koban događaj odigrao na taj blagdan prije 262 godine, opisuje naš autor izv. prof. dr. sc. Tihomir Marjanac s Geološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu

89 – 103 GLAVNA TEMA BROJA
Sva raskoš ruskih careva – Carsko Selo nedaleko od Sankt Peterburga
Svi smo čuli za raskošnu kićenost ruskog baroka kojem se možemo diviti u Sankt Peterburgu, no može li raskošnije? Može. Gdje, otkriva naš najdugovječniji putopisac, povjesničar umjetnosti i konzervator, skladatelj i dirigent – Branko Kladarin

105 – 111 Slavne povijesne ličnosti – Marie Skłodowska Curie
U povodu 150. obljetnice rođenja slavne znanstvenice Marie Curie (rođena je 7. studenog 1867.), donosimo njenu kratku biografiju iz pera našeg dugogodišnjeg suradnika, povjesničara prof. dr. sc. Hrvoja Gračanina. Jedina je to žena koja je dobila dvije Nobelove nagrade, za fiziku i kemiju

112 Autori reportaža u ovome broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške.