Large taj mahal

Magični Taj Mahal

Tekst i fotografije: Branko Kladarin

Tijekom prve polovice 17. stoljeća, nakon smrti voljene supruge Mumtaz Mahal, mogulski je kralj Shah Jahan dao u tadašnjoj indijskoj prijestolnici, Agri, podići monumentalan mauzolej od bijelog mramora, remek-djelo indo-perzijske arhitekture, koji je s vremenom postao najprepoznatljivija ikona cijele Indije i nenadmašan simbol besmrtne Ljubavi

 

199

Sve
teme

Arhiva
brojeva

Magični Taj Mahal

Tekst i fotografije: Branko Kladarin

Tijekom prve polovice 17. stoljeća, nakon smrti voljene supruge Mumtaz Mahal, mogulski je kralj Shah Jahan dao u tadašnjoj indijskoj prijestolnici, Agri, podići monumentalan mauzolej od bijelog mramora, remek-djelo indo-perzijske arhitekture, koji je s vremenom postao najprepoznatljivija ikona cijele Indije i nenadmašan simbol besmrtne Ljubavi

 

Medium large stockholm

Stockholm – ljepotica na vodi

Tekst: Dubravko Grakalić, Fotografije: Romeo Ibrišević i Dražen Pajtlar

Stockholm se razvija kao grad u kojem se posebna pažnja poklanja zelenim površinama, parkovima i očuvanju prirode. Potvrđeno je to i 2010. godine kada je kao prvi osvojio laskavu titulu „zelene prijestolnice“, čime ga je Europska unija potvrdila kao ekološki najuređeniji glavni grad u Europi

Medium large stockholm
Medium small titicaca

U posjetu narodu Uru

Zamislite svijet u kojem bi ljudi živjeli raštrkani po otočićima od trske na prostranom jezeru. U slučaju kakvih susjedskih neslaganja, jednostavno bi izrezali dio otoka na kojem obitavaju i otplutali dalje od neistomišljenika. Iako zvuči poput kakve videoigrice, postoji mjesto na svijetu na kojem je takav scenarij izvediv. To je jezero Titicaca u Peruu na kojem − na plutajućim otocima − žive pripadnici etničke skupine Uru

Medium small beli cres

Akropolsko naselje Beli

Akropolsko naselje Beli pravo je skriveno blago šumovitog sjevernog dijela otoka Cresa. U mjestu je 1857. godine živjelo 580 ljudi, najviše 1931. godine − 873, a 2011. samo 47 stanovnika. Nekad selo težaka i ribara, Beli je danas raj za turiste željne mira i rekreacije

Medium small beli cres
Medium small lech am arlberg

Lech am Arlberg

Ljubitelji skijanja sigurno znaju za austrijsko mjestašce Lech am Arlberg, bilo da su tamo već skijali ili sanjaju o tome da stanu na skije uz bok najboljim svjetskim skijašima. Austrijska regija Arlberg naziva se kolijevkom alpskog skijanja, s počecima skijanja koji datiraju u kraj 19. i početak 20. stoljeća, a zbog stalne nadogradnje skijališta te povećanja kvalitete usluge, i danas privlači skijaše iz svih dijelova svijeta

U ovom broju još pročitajte

Geografija – Stožerna znanost nacionalnog identiteta


Uz hrvatski jezik i povijest, geografija je najvažnija znanost u čuvanju nacionalnog identiteta Hrvata. Za našu je zemlju stoga iznimno važno da je Katedra za geografiju u Zagrebu osnovana već 1883., a Hrvatsko geografsko društvo 1897. godine. To su najstarije geografske institucije u ovom dijelu Europe. Stoga bi se geografija danas u Hrvatskoj trebala znatno brže razvijati. Poticaj za to bit će, vjerujemo, i nedavno obilježavanje 120. godišnjice Hrvatskoga geografskog društva

 

Kaže se „biciklom do zdravlja“, no može i do... Baltika


Od središta Zagreba do svjetionika na rtu Arkona na sjeveru njemačkog otoka Rügena, na Baltičkom moru, našoj autorici Lari Černicki i njenom suputniku Staši Forenbaheru trebalo je ukupno 38 dana, od kojih su 33 svakodnevno pedalirali i to u prosjeku oko 60 kilometara. Pročitajte kako je to voziti se na dva kotača, vlastitim pogonom sve do Baltika, no ne i natrag. U Zagreb su se, ipak, vratili vlakom

Špilja Lascaux


U slavnu špilju Lascaux u francuskoj regiji Dordogni, punu paleolitičkih slikarija, posjetitelji ne mogu ući još od 1963. godine zbog bojazni od daljnjeg propadanja vrijednih špiljskih oslika. Zato su za turističke i edukativne potrebe napravljene replike Lascaux II. i III., a krajem 2016. godine otvoren je i Lascaux IV., novi međunarodni centar za špiljsku umjetnost, koji smo posjetili

Riječ urednice

Dok u rukama držite ovaj, 199. broj „Meridijana“, već ćemo ući u novu godinu, a ja ću započeti s čitanjem i uređivanjem tekstova za sljedeći – jubilarni 200. broj (iz tiska izlazi 1. ožujka). Tko bi rekao da se na početku 2018. godine, nakon 24 godine izlaženja, „Meridijani“ još drže kao jedna od oaza nacionalnih, ali i svjetskih, kulturnih, povijesnih, prirodnih i drugih vrijednosti i raznolikosti kojima obogaćujemo svoj „ljudski zemljovid“. Zahvaljujem vam što ste u još jednu novu, u kojoj nam svima treba zanosa, veselja, energije, ustrajnosti (trajanje je vrlina u 21. stoljeću) te pregršt zdravlja i ljubavi, ušli uz naše „Meridijane“. Stvaramo ih s ljubavlju.

Ako je istina da je Platon rekao kako ljubav nije u onome tko je voljen, već u onome koji voli, onda je najbolji dokaz za tu tvrdnju najslavniji mauzolej (grobnica) na svijetu Taj Mahal, koji se našao na našoj naslovnici. Iako ga nikad nisam vidjela uživo, dirnuta sam pročitanim. Supruga mogulskog kralja Shah Jahana – Mumtaz Mahal, u čiju je čast kralj dao sagraditi taj veličanstveni spomenik u prvoj polovici 17. stoljeća, nikad neće biti zaboravljena. Kako bi nestala kad milijuni ljudi (između sedam i osam godišnje) i dalje dolaze na njezin grob. Njezin se suprug pobrinuo da je nikad ne zaboravimo, a i on je na kraju pokopan uz nju, u kripti mauzoleja.

I dok neprestano prečitavam tekst o Taj Mahalu, snatrim da se bar moji božićni i novogodišnji darovi, koje sam odaslala dragim prijateljima, isto tako s pažnjom pročitaju i ne zaborave. Riječ je o savršenim darovima – knjigama. Za svaku koju ja imam, u svojoj biblioteci, znam: kako je doputovala do mene, od koga sam je dobila, gdje i kada sam je kupila… Izbor knjige mnogo govori o osobi koja je daruje, a možete promijeniti, usrećiti, ali i oblikovati osobu koja je prima i čita, naravno. Bez toga ne ide. Valja čitati, za spas duše i nacije!

Nekoliko takvih darovanih, dobrih knjiga promijenilo mi je život. Prošle sam godine imala dobar ulov. Odaslala sam: „Skitnje do Santiaga“ Ceesa Nootebooma, novi prijevod knjige „Tetka Julia i piskaralo“ Marija Vargasa Llose, odličnu knjigu putopisa naše jezikoslovke Nives Opačić „Malena mjesta srca moga“, knjigu „Vrste prostora“ francuskog autora Georgesa Pereca, knjigu Milana Soklića „Izlet na Kras“, naslov „Čitav jedan život“ austrijskog pisca Roberta Seethalera i još nekoliko knjiga u našem izdanju. Nadam se da će pasti na plodno tlo, a prilažem i svoju adresu za slanje dobrih i pametnih knjiga, dakako (u 2018. voljela bih pročitati dobre putopisne, a za svaku primljenu, zauzvrat šaljem jednu u izdanju „Meridijana“).

Petra Somek
Meridijani – uredništvo
Obrtnička ulica 26
10 430 Samobor
Prizemlje
Prva bijela vrata s dvorišne strane
Hrvatska
Europa
Zemlja
Svemir
Knjigice, želim vam sretan put!

Za daljnja putovanja, koja su upravo stigla do vašeg doma, prepustite se stranicama „Meridijana“… Ja ću se u novoj prepuštati putopisnoj literaturi i glazbi uz slavljenički broj. Živjeli!

Vaša urednica
Petra Somek

Sadržaj

2 Riječ urednice
Uvodnik naše izvršne urednice Petre Somek, prof.

4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranog nakladnika za geografska i povijesna izdanja

8 – 14 Geo-info i povijesne obljetnice
Uz razne aktualnosti iz Hrvatske i svijeta, pročitajte više i o novim geografskim i povijesnim izdanjima te o važnim hrvatskim povijesnim obljetnicama koje su pred nama

15 Planet Internet
Korisne internetske adrese preporučuje geograf, ravnatelj Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje, prof. Kristjan Brkić

17 Hrvatska kroz statistiku
O tome zašto turizam ne može nadomjestiti modernu industriju piše naš glavni i odgovorni urednik, akademik Dragutin Feletar

18 – 25 Intervju „Meridijana“
Novinar Hrvoje Dečak razgovarao je u Zagrebu s Draženom Njegačem, sveučilišnim profesorom na Odsjeku za geografiju PMF-a i bivšim kvizašem, koji je poznat po brojnim hobijima

25 – 29 „Prapovijesna Sikstinska kapela u novom izdanju“ – Špilja Lascaux
Mr. sc. Siniša Golub iz Čakovca donosi nam zanimljivu reportažu o interpretativnom centru za špiljsku umjetnost, u kojem je predstavljena vjerna replika špilje Lascaux s paleolitičkim oslicima

30 – 35 Nacionali park Ruaha u Tanzaniji
Ekvador, Madagaskar, Bocvana, Kenija, Tanzanija neke su od zemalja svijeta u čijim nacionalnim parkovima možete uživati u safariju, odnosno obilasku prirode i životinja u njihovom prirodnom okruženju, uz nezaobilazno fotografiranje. Naš autor, arhitekt Božo Benić, vodi vas u jedan veliki afrički nacionali park prepun životinja

35 – 45 Najraskošniji mauzolej na svijetu – magični Taj Mahal
Možda mislite da već sve znate o najpoznatijem indijskom spomeniku Taj Mahalu i da je to potrošena tema, no povjesničar umjetnosti i konzervator Branko Kladarin ponovno nas je podsjetio na monumentalnost i ljepotu tog remek-djela islamskoga graditeljstva

46 – 48 Kratki „Meridijanov“ zimski razgovor
Razgovarali smo s danskim ilustratorom i dizajnerom Hjarneom Kaiserom koji s obitelji živi u Zagrebu

49 – 55 POSEBAN PRILOG „MERIDIJANA“
Veliki putnik i istraživač Sir Richard Francis Burton
Donosimo kratku biografiju iz pera profesora sociologije i filozofije Jurja Bubala o velikom britanskom istraživaču i pustolovu nemirnog duha, koji je za sobom ostavio naslijeđe dovoljno za karijere i živote nekoliko ljudi

57 – 61 Na plutajućim otocima Titicace – U posjetu narodu Uru
Naša nova suradnica, Riječanka Tinka Kalajžić, svjetska je putnica, a sa svog proputovanja Južnom Amerikom javila nam se reportažom o plutajućim otocima indijanskog naroda Uru u Peruu

62 – 66 Akropolsko naselje Beli na Cresu
Naši urednici Feletari uputili su se na jednodnevni izlet na Cres, u slikovito naselje Beli koje se izdiže na visokom humku oko 130 metara iznad strme sjeveroistočne strane otoka. Doznajte što su tamo vidjeli i doživjeli

68 – 73 Alpsko selo Lech am Arlberg
Za sve ljubitelje skijanja Austrija je raj na zemlji, a pogotovo područje oko Arlberga u najzapadnijoj austrijskoj saveznoj državi Vorarlberg. Nakon reportaže naše mlade suradnice, magistre povijesti i edukacije povijesti te sveučilišne prvostupnice latinskog jezika Ane Škriljevečki, više nećete dvojiti o mjestu na kojem treba skijati

74 – 77 Geografija – stožerna znanost nacionalnog identiteta
Studentica geografije Klara Somek u povodu velike 120. obljetnice Hrvatskoga geografskog društva donosi kratak povijesni pregled razvoja hrvatske geografije i poziva čitatelje na tribinu „Geografski ponedjeljak“, koja se neprekidno održava od 1947. na PMF-u!

79 – 85 Biciklom od Zagreba do Baltika
Bez puno priprema i pametovanja naši su suradnici sjeli na dva kotača i krenuli biciklirati do plavozelenih voda hladnog Baltičkog mora na sjeveru Njemačke, piše prof. Lara Černicki

86 – 88 Iza kulisa Meridijana
O dodatnim aktivnostima kojima se bavila naša istoimena izdavačka kuća doznajte više u ovoj rubrici

89 – 104 GLAVNA TEMA BROJA
Zelena prijestolnica sjevera – Stockholm: ljepotica na vodi
Novinar Dubravko Grakalić, osnažen fotografskim umijećem Romea Ibriševića i Dražena Pajtlara, pokušao je sažeti najvažnije informacije o švedskoj prijestolnici u reportaži koju objavljujemo. Stockholm turiste osobito privlači brojnim otocima, kulturno-povijesnim spomenicima i priredbama te muzejima

105 – 111 Slavne povijesne ličnosti – Abraham Lincoln
Donosimo kratku biografiju iz pera našeg dugogodišnjeg suradnika, povjesničara prof. dr. sc. Hrvoja Gračanina, o jednom od najslavnijih američkih predsjednika koji je umro od posljedica ranjavanja u atentatu u Fordovom kazalištu, u Washingtonu 1865. godine

112 Autori reportaža u ovome broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške.