Large kreta 3

Kreta, svijet za sebe

Tekst i fotografije: Ante Žunec

Brdovita i divlja Kreta, smještena u istočnom dijelu Sredozemnog mora, najveći je i najvažniji grčki otok, dug oko 260, a širok oko 60 kilometara. Bliži Africi negoli Ateni, izduženog oblika, brdovitog vapnenačkog sastava s golim planinskim masivima — Lefka, Psiloritis i Dikti — strmo se izdiže između Egejskog i Libijskog mora. Bogata povijest, duboko ukorijenjena kultura i tradicija, sredozemna prehrana i divlja priroda samo su neke od mogućih početnih točaka za istraživanje ovog zanimljivog otoka

209

Sve
teme

Arhiva
brojeva

Kreta, svijet za sebe

Tekst i fotografije: Ante Žunec

Brdovita i divlja Kreta, smještena u istočnom dijelu Sredozemnog mora, najveći je i najvažniji grčki otok, dug oko 260, a širok oko 60 kilometara. Bliži Africi negoli Ateni, izduženog oblika, brdovitog vapnenačkog sastava s golim planinskim masivima — Lefka, Psiloritis i Dikti — strmo se izdiže između Egejskog i Libijskog mora. Bogata povijest, duboko ukorijenjena kultura i tradicija, sredozemna prehrana i divlja priroda samo su neke od mogućih početnih točaka za istraživanje ovog zanimljivog otoka

Medium large samostan svete marije od alcobac e

Samostan svete Marije od Alcobaçe

Tekst i fotografije: Franko Ćorić

Posjetili smo portugalski gradić Alcobaçu u kojem je samostan sa znamenitom opatijom i kraljevskim grobnicama, koji je još 1148. godine osnovao prvi portugalski kralj Afonso I. Taj samostan pripada među najljepša i najvrednija ostvarenja cistercitske arhitekture

Medium large samostan svete marije od alcobac e
Medium small van gogh

U potrazi za van Goghom

Opus od gotovo 1800 slika i crteža Vincent van Gogh (1853. — 1890.) stvorio je u samo 10-ak godina. Slikao je u Nizozemskoj, Belgiji i Francuskoj, tečno govorio nizozemski, engleski i francuski i bio jedan od prvih modernih putnika. Krenuli smo na putovanje po svim mjestima u kojima je slavni, ali za života nesretni umjetnik boravio, da doznamo kako je pojedino okruženje utjecalo na njegovo stvaranje

Medium small s piljski hramovi u ellori

Špiljski hramovi u Ellori

U okolici indijskoga grada Aurangabada 270 km sjeveroistočno od Mumbaija, posjetili smo spomenike nastale od 6. do 10. stoljeća koji su u cijelosti isklesani u stijenama brdskog masiva te predstavljaju najveći i najimpresivniji kompleks špiljskih hramova u Indiji. Bogati su kamenim rezbarijama i freskama s motivima triju različitih indijskih vjersko-mitoloških tradicija i pod zaštitom su UNESCO-a

Medium small s piljski hramovi u ellori
Medium small mauricijus

Mauricijus

U sastavu otočne Republike Mauricijusa, 800 kilometara istočno od Madagaskara, osim najvećeg istoimenog otoka su i otoci Rodrigues i Agaléga te otočić Saint Brandon. Zajedno s Réunionom, svi su dio vulkanskog Maskarenskog otočja

U ovom broju još pročitajte
Meridijani broj 209

Mineralientage u Münchenu


Krajem listopada posjetili smo najveću europsku prodajnu izložbu minerala i fosila, Mineralientage, koja se svake godine održava na bivšem aerodromu Riem u predgrađu Münchena. Pet aerodromskih hangara pretvoreno je u velesajamske paviljone, od kojih svaki ima 12 000 četvornih metara površine, pa se imalo što vidjeti

Prvi hrvatski Međunarodni park tamnog neba u zlatnoj kategoriji


Pokraj Daruvara je park Vrani kamen, veliko područje bez svjetlosnog zagađenja, pogodno za promatranje nebeskih tijela i pojava. Najviše astronoma i zaljubljenika u noćno nebo dolazi 12. kolovoza kad se najbolje vidi meteorski potok Perzeida, a omiljeno je mjesto promatranja Petrov vrh

Ljupki grad po mjeri turista – Bratislava


Slovačka metropola ima oko 460 000 stanovnika, a gotovo su sve znamenitosti u starom dijelu grada: bratislavski dvorac u obliku izvrnutog stola, futuristički most, „naopaka“ zgrada državnog radija, Plava crkva, poznati šaljivi kipovi... Bratislava je ujedno i dobra baza za posjet Beču, do kojeg se može i brodom

Riječ urednice

Kakva vam je bila prošla godina? Nadam se dobra, no ova nova, lijepih brojki – 2020, trebala bi nam biti još bolja i uspješnija, tome se svi uvijek nadamo, zar ne? „Meridijani“ će u njoj i dalje obrađivati geografske i povijesne teme, promicati čitanje, edukaciju, upoznavanje s novim kulturama, raznim državama, gradovima svijeta i Europe, ali i dalje uvijek s posebnim naglaskom na naše, hrvatske teme, dakako sve iz pera naših domaćih autora i fotografa. Naš je izbor i redoslijed tema šarolik, tu ima za svakoga ponešto. Uvijek se trudimo dati širok raspon tema tako da uvijek bude zastupljena jedna veća iz Hrvatske, jedna iz Europe, jedna iz svijeta, da se na našim stranicama uvijek pronađe barem jedna tema iz fizičke geografije i jedna povijesna tema, a tu su i naše stalne rubrike. Pritom nastojimo ne samo servirati znanje, već poticati čitatelje na razvijanje vlastitih mišljenja i stavova.

Iz ovog bih broja izdvojila temu jedne naše nove autorice, koja je svijet oko sebe promatrala očima slikara Vincenta van Gogha. Nije gledala mjesta i krajolike samo iz vlastitog, svakodnevnog iskustva, nego je nastojala promatrati krajolike, kuće ili primjerice nebo iznad francuskoga gradića Arlesa onako kao što ih je vidio van Gogh. Uz reprodukcije slika tog velikog nizozemskog umjetnika, gledala je mjesta koja su milovali njegovi kistovi, čime je došla do sasvim novih saznanja i spoznaja. Ponekad je dobro vlastite predodžbe propustiti kroz cjedilo tuđih.

Naša druga autorica je, pak, u glavnom gradu Slovačke, u Bratislavi, provela nekoliko krasnih ljetnih dana i to iskustvo stvorilo je u njoj ponešto romantičnu, idealiziranu sliku grada koju obično imaju oni koji u njemu ne žive… No i njezino je iskustvo vrijedno pažnje i objave jer može biti korisno svima koji taj grad posjećuju prvi put.

Ove zime, kada je kod nas drveće ogoljeno, a noći hladne i duge, podsjećamo da postoje države u svijetu u kojima nema smjene četiriju godišnjih doba, u kojima temperatura varira minimalno te je gotovo uvijek između 20 i 30 stupnjeva Celzija. Tako je na Mauricijusu, afričkoj otočnoj državi istočno od Madagaskara, u Indijskom oceanu, koja je također jedna od naših ovomjesečnih tema.

Otok Mauricijus vulkanskog je podrijetla, kao i cijelo Havajsko otočje, gdje zapravo iznad mora vire samo vrhovi vulkana. Na to koliko oni mogu biti opasni podsjetila nas je nedavna erupcija vulkana – otoka Whakaari u Novom Zelandu, pa se nadamo da ćete uvijek aktualan tekst našega geologa Tihomira Marjanca, o vulkanima i cunamijima, koji također donosimo, pročitati s velikim zanimanjem.


Na stranicama „Meridijana“ tako se i dalje smjenjuju razne zanimljive teme poput glavne, grčkog otoka Krete, koji je naš autor prošao vrlo temeljito, uzduž i poprijeko, tijekom svog četveromjesečnog boravka, stoga vjerujem da u našim reportažama ne odgovaramo samo na pitanje kamo putovati, nego i o tome kako i zašto.


Meni su „Meridijani“ poput dragog osobnog dnevnika kojem se svaki dan vraćam, u koji ulijevam svoje misli, ali i mnoge ideje, želje, mjesta koja bih voljela posjetiti. Tu ubrizgavam i doživljaje i emocije svojih prijatelja i suradnika. Oni stvaraju nešto više od unaprijed zadanih formi suhoparnih vodiča, tjeraju me da napustim rutinu, da se u svakoj novoj reportaži, u svakom novom tekstu, putovanju, jednostavno prepustim. Prepustim drugačijim uvjetima, drugačijim događanjima, bez straha prema nepoznatom, bez predrasuda. I zaista, svakim novim čitanjem, uređivanjem i ja postajem sve liberalnija i bolja osoba, koja sve naučeno i viđeno želi podijeliti s drugima.


Zato nam svima u novoj želim pregršt novih reportaža i barem 2020 razloga za radost i veselje, a jedan od njih će, nadam se, biti i onaj kad na vaš kućni prag stigne naš novi broj.


Vaša urednica
Petra Somek

Sadržaj

1 Riječ urednice
Uvodnik naše urednice Petre Somek, prof.

4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranog nakladnika za geografska i povijesna izdanja

5 Aplaktika
U našoj rubrici pronađite korisne aplikacije uz pomoć prof. geografije Kristijana Brkića

6 – 12 Geo-info
Uz razne aktualnosti i zanimljivosti iz Hrvatske i svijeta, pročitajte više i o nekoliko novih knjiga

13 – 15 Mineralientage u Münchenu
Posjetili smo najveću prodajnu izložbu minerala i fosila u Europi

16 – 20 Intervju „Meridijana“
Naš novinar Hrvoje Dečak o raznim je povijesnim temama razgovarao s Dragom Roksandićem, professorom emeritusom s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je odnedavno u mirovini

21 Hrvatska kroz statistiku
Akademik Dragutin Feletar u svojoj rubrici donosi podatke iz ekonomske geografije, o kretanju zaposlenih u javnoj upravi u Hrvatskoj. Uglavnom, ne piše nam se dobro!

22 – 30 Nekad „cesta smrti“, danas biciklistički raj
Naš suradnik Jurica Galić Juka putuje na mjesta na koja bi se samo malobrojni usudili. Ovaj put, automobilom je prošao opasnu cestu Yungas u Boliviji. Cesta je uska samo 3,5 metara, a ponor je na nekim dijelovima dublji od 600 metara i to pod kutom od zastrašujućih 90 stupnjeva!

31 – 34 Novi hrvatski Međunarodni park tamnog neba
U svijetu ima 77 međunarodnih parkova tamnog neba, a jedan od njih postao je i naš park Vrani kamen pokraj Daruvara, i prvi naš u zlatnoj kategoriji

35 – 39 Samostan svete Marije od Alcobaçe
Naš suradnik, povjesničar umjetnosti doc. dr. sc. Franko Ćorić, posjetio je vrijedan portugalski samostan pod zaštitom UNESCO-a u kojem su smješteni i bogato ukrašeni kraljevski grobovi. Dva su osobito zanimljiva, saznajte koja

40 – 47 Bratislava – ljupki grad po mjeri turista
Predlažemo vam da u novoj godini posjetite slovačku metropolu Bratislavu. Nazivaju je još „Ljepoticom Dunava“ ili „Partyslavom“, zbog bogatog noćnog života i ne previsokih cijena. Pročitajte više iz pera naše suradnice, knjižničarke Dubravke Volenec

48 – 55 Putovima slavnog slikara
Naša nova suradnica, povjesničarka umjetnosti Tea Gudek Šnajdar, krenula je na putovanje po svim mjestima u kojima je slavni, ali za života nesretni umjetnik Vincent van Gogh boravio i slikao. Pogledajte što je sve doznala i doživjela

56 – 64 Amo-tamo po čabarskom kraju
Slikovit i šumovit čabarski kraj, koji je duboko uvučen u sjeverozapadni dio Gorskog kotara, glavna je hrvatska tema ovog broja. Od dvorca Zrinskih do Nacionalnog parka Risnjak špancirala je Lara Černicki, prof.

65 – 72 POSEBAN PRILOG „MERIDIJANA“
Indijsko graditeljsko čudo – špiljski hramovi u Ellori
Prof. Juraj Bubalo otkriva nam fascinantnu priču o drevnim indijskim hramovima u Ellori. Svaki stup, skulptura, reljef izrađeni su ljudskim oruđem iz punog kamena. Ništa nije uneseno; sve je oblikovano isključivo klesanjem i rezbarenjem...

73 – 78 Nepredvidivi cunamiji i erupcije vulkana
Tek što smo s prof. dr. sc. Tihomirom Marjancem zaključili ovu temu, eruptirao je još jedan vulkan na Novom Zelandu, onaj na Bijelom otoku (White Island), nastao zbog podvlačenja Pacifičke tektonske ploče pod Australo-azijsku ploču... i odnio je nove žrtve. Čuvajte se potresa, cunamija i vulkana!

80 – 89 Rajski otok u Indijskom oceanu – Mauricijus
Što još dodati o najegzotičnijoj temi ovog broja, koju donosi Jasmina Šižgorić, osim da se odmah uputite na navedene stranice koje će vas teleportirati na to čarobno mjesto

90 – 96 Elektromobilnost
Pod pokroviteljstvom Renault Nissana Hrvatska i ljubaznošću Marine Jelinek pišemo o električnim automobilima koji su već svuda oko nas

99 – 101 Otočić Visovac u NP-u Krka
Kad pročitate ovu kratku temu, uputite se u Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu gdje do 2. veljače 2020. možete razgledati sjajnu izložbu „Visovac: duhovnost i kultura na Biloj Stini“

102 – 104 Iza kulisa Meridijana
Što smo u posljednje vrijeme radili, gdje smo sve bili... doznajte u ovoj rubrici

105 – 120 GLAVNA TEMA BROJA
Kreta – najveći grčki otok
Pročitajte odličnu reportažu o Kreti koju je napisao magistar ekologije i zaštite prirode Ante Žunec s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Na Kreti je boravio i radio čak četiri mjeseca

121 – 127 Slavne povijesne ličnosti – Isaac Newton
Malo tko nije čuo za prirodoznanstvenika Isaaca Newtona (1642. – 1717.). Njegovu kratku biografiju donosi povjesničar prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin

128 Autori reportaža u ovom broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške