GEREWOL – jedinstven ritual zavođenja u Čadu
Tekst i fotografije: Davor Rostuhar
Čim su započeli planirati projekt Ljubav oko svijeta, Davor i Anđela znali su da u svoj itinerar moraju uvrstiti i posjet Čadu. Zaputili su se ondje jer u Čadu opstaje jedinstven i neobičan, a vrlo važan festival zavođenja na svijetu - Gerewol.
Živi svijet doline Gacke
Gacka je po mnogočemu jedinstvena hrvatska rijeka koja je uspjela zadržati raznolikost biljnog i životinjskog svijeta. Prirodno bogatstvo cijele doline Gacke toliko je da u njemu bez problema žive i ljudi i divlje životinje
Staljinovih sedam sestara
Sedam moskovskih „visotki“ (nebodera), građenih od 1947. do 1957. godine, predstavljaju sam vrh poslijeratne sovjetske arhitekture. Gradnju nebodera naredio je sam Josif Staljin inspiriran zgradom Municipal Building
NP Fernando de Noronha
Posjetili smo brazilske atlantske otoke Fernando de Noronha koji se, uz obližnje atole rezervata Rocas, zbog brojnih prirodnih posebnosti nalaze na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine. Oduševili su nas netaknuta priroda, prekrasne plaže i bogat morski život
Veliki petrinjski potres 2020. godine
Petrinju, Sisak i glinsko Pokuplje 29. prosinca 2020. u 12 sati i 19 minuta pogodio je razoran potres magnitude 6,4 i izazvao goleme štete te, nažalost, odnio i ljudske žrtve. Prethodila su mu dva jaka potresa koja su se dogodila dan ranije u jutarnjim satima s magnitudama 5,2 i 5,0 po Richteru
Tamo gdje sunce ne zalazi
Ponoćno sunce pojavljuje se ljeti u arktičkom i antarktičkom pojasu. Uz lijepo vrijeme, sunce se vidi 24 sata na dan, a naša suradnica doživjela ga je tijekom srpnja, s kćeri, na sjeveru Norveške i Finske
Planine i jarci na dnu mora
Iako oceani i mora prekrivaju dvije trećine površine našeg planeta, začuđuje koliko malo znamo o tom najvećem dijelu Zemlje. Doznajte kada su počeli prvi zaroni i mjerenja morskog dna, kako se mjeri njegova dubina, kako ono izgleda iz satelita, koje je najdublje mjesto na Zemlji te brojne druge zanimljivosti
Riječ urednice
Naše spoznaje o Zemlji još su skromne, što potkrepljuju barem dvije teme iz seizmologije i geomorfologije, o kojima pišemo u ovom broju Meridijana. U prvoj, većoj, bavimo se velikim petrinjskim potresom i pojavama u reljefu koje je prouzročio. Na priloženim crtežima mnogima će biti jasniji nastanak jama u zemlji, estavela i drugih postpotresnih pojava. Unatoč modernim tehnologijama, geologija još pouzdano ne zna kako izgleda unutrašnjost Zemlje ni kakve su strukture u dubinama gdje su bili epicentri petrinjskog i zagrebačkog potresa. Najdublja svjetska istražna bušotina (12,2 km) izbušena je na poluotoku Koli u Rusiji, a u Hrvatskoj još nijedna nije ni približno tolika.
Srećom, naša je Zemlja živi „organizam“ i još nije zamrznuta, hladna i negostoljubiva za život poput Marsa. No zato je jedno od njezinih glavnih obilježja seizmička aktivnost na mjestima dodira pojedinih litosfernih ploča. Zamršenu građu Zemljine unutrašnjosti nakon jakog zagrebačkog potresa 1880. godine i onog pokupskog 1909. istraživao je i naš Andrija Mohorovičić (1857. – 1936.), o kojem smo već pisali u Meridijanima. Došao je do važnih spoznaja koje su ga proslavile u znanosti: jedna važna granica koju je otkrio između zona u Zemljinom podzemlju (Mohorovičićev diskontinuitet) zove se po njemu – MOHO.
Druga tema istog autora, prof. dr. sc. Tihomira Marjanca, donosi više o oceanskom i morskom dnu koje pokriva najveći dio našeg planeta. Od 510 milijuna km² Zemljine površine na kopno otpada 29,2 posto, a na oceane i mora te unutarnje kopnene vode 70,8 posto, dakle dvije trećine. Oceanski jarci, hrptovi i brazde nastali su, kao i druga reljefni oblici morskog dana, upravo zbog geoloških procesa. Zemlja neprestano radi na promjenama svog lica i dna svojih oceana. Kroz pukotine na oceanskom dnu rastaljena unutrašnjost probija na površinu stvarajući novi podmorski reljef.
Osam većih i dvadesetak manjih ploča - koje se primiču, razmiču, sudaraju, klize jedna uz drugu ili se podvlače - krive su za potrese. Zato su vrhovi oceanskih vulkana, od kojih je najviši Mauna Kea na Havajima, zapravo najviša mjesta na Zemlji, viša čak i od Mt. Everesta (ako mjerenja započnemo na dnu oceana)! Egzotični brazilski arhipelag Fernando de Noronha, o kojem pišemo u ovom broju, također je vulkanskog podrijetla i samo vrhovi tih eruptivnih ili magmatskih stijena strše iz mora.
Nakon Zemljine anatomije, vratimo se u „nadzemlje“ jer i tu ima pregršt mjesta koja draže znatiželju. Držimo se Staroga svijeta: Europe, Azije i Afrike. U Europi smo posjetili jednu od najljepših knjižničnih dvorana svijeta - baroknu carsku biblioteku u bečkom Hofburgu. Divili smo se arhitekturi Fischera von Erlacha koja je prigrlila silne knjige i znanja moćnih Habsburgovaca. U Rusiji smo vozili bicikl u potrazi za Staljinovim „visotkama“, u Norveškoj promatrali još jedan prirodni fenomen - ponoćno sunce, u Toskani smo vodili crtački dnevnik, a u Hrvatskoj našli smiraj u dolini rijeke Gacke. U Africi smo se uzbudili prateći zmije otrovnice, ali i neobičan festival ljubavi, a u Aziji smo bolje upoznali Mjanmar. U toj su državi opet burna politička previranja, no mi smo se držali glavnih turističkih destinacija i kulturnih spomenika.
I tako iz broja u broj Meridijani polako otkrivaju zemaljsko pismo, geografiju i povijest našeg planeta unaprijed znajući da je njegova riznica neiscrpna te da već sljedeći mjesec valja iznova krenuti na put.
Vaša urednica
Petra Somek
Sadržaj
2 Riječ urednice
Uvodnik naše izvršne urednice Petre Somek, prof.
4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranog nakladnika za geografska i povijesna izdanja
8 – 13 Geo-info i povijesne obljetnice
Uz razne aktualnosti i zanimljivosti iz Hrvatske i svijeta, pročitajte više i o novim geografskim i povijesnim izdanjima
14 – 15 Hrvatska kroz statistiku
U osam godina imamo gotovo 220.000 stanovnika manje! O demografskim problemima Hrvatske piše naš glavni i odgovorni urednik, akademik Dragutin Feletar
17 Planet internet
Korisne internetske adrese preporučuje studentica geografije i turizma Klara Somek
18 – 23 Intervju Meridijana
Naš novinar Hrvoje Dečak razgovarao je u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu s glazbenicom, književnicom i etnologinjom dr. sc. Lidijom Bajuk. Između ostalog, doznajte više i o međimurskoj popevki
24 – 33 Ljetovanje na sjevernom rubu Europe
Kroz sjever Norveške, Švedske i Finske vodi nas naša nova suradnica Helena Varendorff, slobodna novinarka i urednica portala za putovanja i hranu Okusi (www.okusi.eu). Zagrepčanka je, ali živi u Beču
34 – 41 Crne mambe, kobre, pitoni... u potrazi za zmijama Južnoafričke Republike
Nakon ove reportaže našeg neustrašivog biologa Gorana Šafareka iz Koprivnice o najotrovnijim i najljućim afričkim zmijama imat ćete potpuno drugačije mišljenje. Unatoč opasnosti za ljude, ti su gmazovi neophodni za prirodnu ravnotežu
42 – 47 Gerewol – jedinstven ritual zavođenja u Čadu
U serijalu „Ljubav oko svijeta“ naš suradnik Davor Rostuhar vodi nas u srce afričke divljine gdje se jednom godišnje u Sahelu, na kraju kišne sezone, nomadi iz plemena Wodaabe okupljaju na jedinstvenom festivalu zavođenja. U vrijeme festivala uređeni i našminkani muškarci plešu, a žene biraju...
48 – 53 Najljepše europske knjižnice – Carska biblioteka u Hofburgu
Iz pera dugogodišnje knjižničarke u miru Dubravke Volenec doznajte više o nekadašnjoj carskoj, Habsburškoj, a sada Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u bečkom Hofburgu
54 – 64 Veliki petrinjski potres 2020. godine
Nakon teme o velikom zagrebačkom potresu, nismo očekivali da ćemo ubrzo pisati o još jednom, velikom petrinjskom. Snaga najjačeg petrinjskog potresa daleko je nadjačala zagrebački pa je to bio razlog zašto se i u Zagrebu osjetio tolikim intenzitetom. Što se točno dogodilo i još se događa objašnjava dr. sc. Tihomir Marjanac
65 – 72 POSEBAN PRILOG MERIDIJANA - Toskana
Akademski slikar i grafičar Danijel Srdarev na svakom putovanju svoj crtaći blok upotpuni novim crtežima. Nakon Bologne, Venecije, Londona i Kopenhagena, stigao je i u Toskanu
73 – 78 Kako izgleda oceansko dno te kako smo to otkrili?
Batiskaf Trieste s ljudskom je posadom zaronio 23. siječnja 1960. godine i dosegnuo najdublje mjesto na Zemlji – Marijansku brazdu. Doznajte gdje se točno nalazi te kako bi mora i oceani izgledali bez vode
80 – 87 Živi svijet doline Gacke
Svi smo čuli za znamenitu gacku pastrvu, no osim ribom, Gacka dolina bogata je i drugim živim svijetom. O raznolikosti faune rijeke Gacke piše naš suradnik Krunoslav Rac
88 – 97 Velebni moskovski „oblakoderi“ - Staljinovih „sedam sestara“
Magistar geologije Igor Janjatović tijekom pandemije biciklom je obišao svih sedam moskovskih nebodera sagrađenih u vrijeme vladavine Josifa Staljina. Doznajte što im je svima zajedničko
98 – 104 Brazilski atlantski arhipelag Fernando de Noronha
Naša nova suradnica magistra primijenjene pozitivne psihologije Ivana Štulić osvježila je ovaj broj Meridijana egzotičnom temom o arhipelagu Fernando de Noronha s najljepšim plažama Brazila
105 – 120 GLAVNA TEMA BROJA
Zlatni četverokut Mjanmara - Jezero Inle, Yangon, Bagan i Mandalay
Naš suradnik Jurica Galić Juka iz Splita upušta se na duga i daleka putovanja. Ovaj put je u društvu supruge posjetio jednu od najsiromašnijih država jugoistočne Azije u potrazi za njezinim glavnim turističkim adutima
121 – 1127 Slavne povijesne ličnosti – Elizabeta Kotromanić
Donosimo kratku biografiju iz pera našeg dugogodišnjeg suradnika, povjesničara prof. dr. sc. Hrvoja Gračanina o ugarsko-hrvatskoj kraljici Elizabeti Kotromanić, supruzi Ludovika I. Anžuvinca
128 Autori reportaža u ovome broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške.
