Po dobrinjskom kraju
Tekst: Lara Černicki; Fotografije: Lara Černicki i Petra Somek
Zahvaljujući dopadljivom i raznolikom krajobrazu, dobroj prometnoj povezanosti, bogatom povijesnom nasljeđu i dugoj tradiciji gostoprimstva, Krk je najturističkiji otok na Jadranu. No u Dobrinju, jednom od najstarijih otočnih naselja, još se živi tiho i polako, a posjetite li ga zimi, učinit će vam se da cijelo mjesto spava dubokim zimskim snom. Doznajte kakve povijesne i druge zanimljivosti kriju Dobrinj i dobrinjski kraj
Zašto volim Afriku
Volim Afriku i veselim joj se svaki put. Divim se djeci koja nemaju ništa osim beskonačne radosti, a nju im ne mogu uzeti ni suše, ni glad, ni ratovi. Tako je osjećao i moj prijatelj i suputnik na humanitarnom reliju Budimpešta – Bamako, Čileanac Jaime Gaete Costabal (1956. - 2020.)
Sinjska ferata rera
Sinjska ferata ili Sinjska rera nazivi su za popularnu i među narodom Dalmatinske zagore nikada prežaljenu željeznicu koja je spajala Split i Sinj 59 godina
Morski svijet u tvrđavi
Prije dolaska ljeta posjetili smo pulski akvarij kojem posebnu draž daje njegova integracija u povijesnu baštinu grada, koja bi inače bila prepuštena obraštanju i devastaciji
Ellis Island
Otok u njujorškoj luci između Kipa slobode i Manhattana od 1892. do 1954. godine bio je prihvatna stanica za 12 milijuna useljenika u SAD
Najveće zaštićeno riječno područje Europe
U rujnu je proglašen Prekogranični rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav između pet država, od kojeg se više od 40% nalazi u našoj
Pella - prijestolnica drevne Makedonije
Baš tijekom najgorih požara koji su ovo ljeto harali Grčkom uputili smo se na sjever te zemlje, u Pellu, nekadašnju makedonsku prijestolnicu i rodno mjesto njezina najslavnijeg stanovnika, Aleksandra Velikog
Riječ urednice
Meridijani su nedavno ovjenčani čak dvjema prestižnim nagradama Velebitska degenija. Počašćena sam što je jedna završila u rukama našeg stalnog suradnika Krunoslava Raca, za fotografije koje su pratile njegovu temu „Buđenje gorostasa“ (Velebita), a druga kod mene, za tekst „Zaštićena priroda Međimurja“. Iako smo se u trenutku dobivanja nagrade i Krunoslav i ja osjećali pomalo uzvišeno, kao da zaista stojimo u društvu prave endemske degenije, negdje na vrhovima Velebita, u isto smo vrijeme bili i ponizni – ponizni pred tom rijetkom i kritično ugroženom biljkom, pred moćnim Velebitom i pred prirodom mog rodnog Međimurja koje i dalje nedovoljno dobro poznajemo. Naši tekstovi i fotografije samo su mali doprinos približavanju hrvatskih prirodnih posebnosti našoj čitateljskoj publici. Stoga od srca zahvaljujemo članovima Zbora novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva koji su prepoznali i valorizirali naš rad, pogotovo predsjednici Zbora gđi Lidiji Komes, ali i cijelom ocjenjivačkom odboru.
Inače, ovo je već četvrta Velebitska degenija dosad dodijeljena autorima za teme objavljene u Meridijanima. Prethodne dvije dobili su naši stalni suradnici fotograf Romeo Ibrišević i biolog Goran Šafarek. Sretna sam što Meridijani imaju takvu čitalačku publiku koja meni (kao urednici) i mom timu suradnika već 27 godina pruža nesebičnu potporu (ponajviše putem pretplate) da možemo stvarati jedan takav edukativni časopis (bez žutila i politike), i to s temama čiju je kvalitetu struka prepoznala i nagradila.
Nakon dodjele nagrada pojedini novinari pitali su me kako to da još izlazimo u tiskanom izdanju i kada ćemo „prebaciti“ časopis na internet. Mi uistinu živimo za tiskano izdanje. Čvrsto vjerujem u papir. Vjerujem u tisak! Postoji trajnost papira koja ne postoji u digitalnom svijetu. Teme za tisak obrađuju se drugačije - sustavnije, ozbiljnije, temeljitije - nego one objavljene na internetu. Ako uskoro i omogućimo digitalnu pretplatu, tiskano izdanje ostat će primarno.
Uostalom, kao što ste i sami primijetili, mnogi izdavači koji su dosad imali besplatan online sadržaj, odlučili su se na zaključavanje članaka jer za kvalitetan sadržaj, za rad naših novinara, fotografa, dizajnera… jednostavno treba izdvojiti nešto novca. Kvalitetno novinarstvo košta i treba se platiti. Uz oglašavanje, godišnja pretplata (za Meridijane u iznosu od 150 kuna) jedina je valjana podloga za stvaranje relevantnih i provjerenih tekstova te kvalitetnih autorskih fotografija. Mi nismo masovan medij, specijalizirani smo prema temama (povijest, geografija, ekologija, putovanja) i određenoj publici koja cijeni kritičko mišljenje i kvalitetu izvora. Čitatelji Meridijana su obrazovani, pametni i radoznali ljudi koji si mogu priuštiti naše „papirnato iskustvo“ i naše odgojno-obrazovne teme koje šire horizonte. Uostalom, toliko smo svi vezani uz računala da je ljekovito maknuti oči s ekrana i uzeti u ruke novine, časopis ili knjigu. Papir postaje luksuz, ali još si ga, srećom, možemo priuštiti.
A što se „prirodnih tema“ tiče, ne brinite se, ima ih i u ovom broju. Jedna kraća, a vrlo važna je o novoproglašenom, pentalateralnom Prekograničnom rezervatu biosfere Mura – Drava – Dunav pod zaštitom UNESCO-a. Međunarodna zaštita tzv. Europske Amazone koja prolazi kroz pet država (Hrvatski dio veći je od 40 posto!!!) budi nadu da ćemo bolje čuvati prekrasne krajolike, riječna staništa te bogatu floru i faunu oko naše Mure i Drave (u šest naših županija) te naučiti živjeti održivije.
Gdje god bili, čuvajte prirodu jer zaslužna je i za ovaj vaš papirnati doživljaj Meridijana.
Vaša
Petra Somek,
urednica časopisa
i direktorica izdavačke kuće Meridijani
Sadržaj
1 Riječ urednice
Uvodnik naše urednice Petre Somek, prof.
4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranog nakladnika za geografska i povijesna izdanja
6 – 11 Geo-info
Pročitajte više o raznim otkrićima, aktualnostima, zanimljivostima i drugim vijestima iz Hrvatske i svijeta
13 – 14 Svijet u brojkama i Planet internet
Nadamo se da će vam biti zanimljiva naša nova rubrika, a u drugoj već dobro poznatoj donosimo korisne internetske adrese
16 – 17 Hrvatska kroz statistiku
Akademik Dragutin Feletar u svojoj rubrici analizira podatke iz ekonomske geografije
18 – 19 Ako želiš znati? Ako želiš osjećati? Čitaj!
Godina je čitanja u Hrvatskoj, stoga predstavljamo nova izdanja knjiga koje možete nabaviti uskoro – na Interliberu. Nadamo se da će se konačno održati.
20 – 25 Intervju Meridijana
Naš novinar Hrvoje Dečak razgovarao je s akademikom Mirkom Orlićem, jednim od koautora knjige u izdanju Meridijana koja je prije deset godina nagrađena kao izdavački pothvat godine. Doznajte kako promišlja te čime se sada bavi
26 – 33 Po dobrinjskom kraju
Naša stalna suradnica, publicistkinja Lara Černicki poziva vas da se uputite na Krk u dobrinjski kraj tijekom kasne jeseni ili u zimu. Doznajte što sve vidjeti
34 – 45 Humanitarni reli rubom Crnog kontinenta
Fotograf i putopisac Saša Pjanić sublimirao je svoje doživljaje s posljednjeg putovanja kroz pet afričkih država, o kojima upravo piše i putopisnu knjigu kojoj se silno veselimo
47 – 53 Useljenička vrata Amerike – Ellis Island
Svi koji su između 1892. i 1954. godine imigrirali u SAD, a bili su siromašni, morali su proći otočićem Ellis Island koji je bio glavni useljenički prihvatni centar. Kroz otočni vremeplov vodi nas studentica turizma i geografije Klara Somek
54 – 56 Prvi pentalateralni rezervat biosfere na svijetu
Od naše urednice doznajte zašto je proglašenje Rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav, pod okriljem UNESCO-a, velik i dalekosežan događaj za sjever Hrvatske i cijelu našu domovinu
58 – 61 Kraljevska i samostanska knjižnica u Mafri
Kako izgleda knjižnica kraljevskog posjeda Mafra u Portugalu i koja blaga čuva doznajte od magistre Dubravke Volenec
62 – 64 Insajderski vodič po Bruxellesu u 10 točaka
Europskim, ali i svjetskim metropolama vode vas prijatelji Meridijana koji u njima žive i dobro ih poznaju
65 – 72 POSEBAN PRILOG MERIDIJANA
Pella - rodni grad Aleksandra Velikog
Profesor filozofije i sociologije Juraj Bubalo boravio je u Pelli – rodnome mjestu najvećeg osvajača Starog svijeta, baš u vrijeme dok su šumski požari pustošili Grčku
73 – 77 Tragom rijeke Krčić – od ušća do izvora
Naš tandem Islamović & Cetina doživio je slap Krčić kod Knina u najljepšem izdanju. Od bajkovitog vodopada krenuli su do izvora rječice
78 – 88 Sinjska željeznica, vlak, rera, ferata…
Za Samoborček znate, možda i za Parenzanu, no jeste li čuli za Sinjsku reru - uskotračnu željeznicu koje je prometovala od Splita do Sinja. Njezinu trasu istražio je fotograf i putopisac Jurica Galić Juka
89 – 93 U školi mozaika kod Udina
Kako izgleda škola u kojoj možete steći zvanje certificirani mozaičar, otkriva naš Hrvoje Dečak
94 – 99 Pulski akvarij na Verudeli
Naš suradnik, biolog Ante Žunec posjetio je moderan akvarij u staroj pulskoj tvrđavi koji je privatna inicijativa dr. sc. Milene Mičić. Doznajte zašto nas je oduševio
100 – 102 Jesenski razgovor Meridijana…
Naša sugovornica na kavi bila je Suzana Ajhner-Starčević, dobitnica godišnje nagrade Hrvatskog geografskog društva za poučavanje geografije
103 – 104 Iza kulisa Meridijana
Pod COVID mjerama predstavljali smo jednu monografiju i primili nagrade…
105 – 120 GLAVNA TEMA BROJA
U estonskoj prijestolnici na Baltičkome moru
Doznajte više o jednom od najočuvanijih srednjovjekovnih gradova Europe, prekrasnom Tallinnu iz pera povjesničara i leksikografa Krešimira Regana i novinara Meridijana Hrvoja Dečaka
121 – 127 Slavne povijesne ličnosti – Ana Katarina Zrinski
U povodu 350. obljetnice pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana povjesničar prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin donosi kratku biografiju Ane Katarine Zrinski (1625. – 1673.)
128 Autori reportaža u ovom broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške
