Large kriz evci

Križevci

Tekst: Hrvoje Dečak; Fotografije: Romeo Ibrišević

Križevci su jedan od najstarijih srednjovjekovnih gradova Hrvatske, poprište tzv. Krvavog sabora i nekad središte velike Križevačke županije. Imaju oko 19.000 žitelja (s okolicom 30.000) te nastoje privući nove stanovnike, pa i one iz 60-ak kilometara udaljenog Zagreba, uz snažnu zelenu orijentaciju i slogan „Križevci – tvoje prirodno okruženje“

223

Sve
teme

Arhiva
brojeva

Križevci

Tekst: Hrvoje Dečak; Fotografije: Romeo Ibrišević

Križevci su jedan od najstarijih srednjovjekovnih gradova Hrvatske, poprište tzv. Krvavog sabora i nekad središte velike Križevačke županije. Imaju oko 19.000 žitelja (s okolicom 30.000) te nastoje privući nove stanovnike, pa i one iz 60-ak kilometara udaljenog Zagreba, uz snažnu zelenu orijentaciju i slogan „Križevci – tvoje prirodno okruženje“

Medium large krupa

Rijekom Krupom od izvora do ušća

Tekst i fotografije: Ante Žunec

Ispod krških i kamenitih obronaka južnog Velebita, nedaleko od Obrovca i Gračaca, kroz duboke kamene usjeke teče jedna od manje poznatih i ljepših hrvatskih rijeka – Krupa. Zaputite se s nama pješačkom stazom od izvora Krupe podno Velebita pa sve do njezina ušća u Zrmanju i doznajte koje sve atrakcije nudi

Medium large krupa
Medium small center pompidou

Centar Pompidou, Pariz

Kad je Nacionalni centar umjetnosti i kulture Georges Pompidou otvoren 1977. godine, kritičari su ga prozvali Notre-Dame od Cijevi. Ipak, postao je ikona moderne arhitekture, a prihvatila ga je i široka javnost. Nosi ime francuskog predsjednika koji je potaknuo gradnju anticipirajući multimedijalne muzeje današnjice

Medium small knos

Knos - iščezli svijet u boji

Ostaci tog najstarijeg europskoga grada, palače iz razdoblja brončanog doba nalaze se oko 4 kilometra južno od grada Iraklija. Knos je mjesto rođenja prve europske civilizacije – minojske! Doznajte više o lokalitetu koji je u prvoj polovici 20. stoljeća iskopao i rekonstruirao britanski arheolog Arthur Evans

Medium small knos
Medium small otok unije

Otok Unije

Daleko na pučini Kvarnerskog zaljeva, brodskom linijom iz Malog Lošinja, posjetili smo mali pučinski otok Unije. Njegovo dugačko bijelo žalo, bistro more, neobično pjeskovito polje i pregršt povijesnih zanimljivosti samo su neki od razloga da ga posjetite. I to već ove jeseni, a doznajte i zašto

U ovom broju još pročitajte
Meridijani 223

Dobrodošli u Veszprém!


Gdje je točno Veszprém i zašto ga zovu Gradom kraljica? Doznajte to od našeg dopisnika iz Budimpešte koji je nedavno posjetio taj povijesni mađarski grad, danas s puno dizalica jer se dotjeruje za kulturno središte Europe 2023. – uz rumunjski Temišvar i grčku Eleuzinu

Kostarika


Kostarika je poznata po uzrečici koja se tu izgovara svakodnevno i svima se uvlači pod kožu: Pura vida ili doslovno - čist život. U te dvije riječi sadržan je sav smisao života ovdašnjih stanovnika, a to je - boraviti u prirodi, slaviti prirodu i živjeti u skladu s njom

Insajderski vodič po Lyonu


Lyon, treći najveći grad Francuske, leži 450 km južno od Pariza, na spoju rijeka Rhône i Saône. Osnovan u rimsko doba, pun je vrijednih obilježja svih epoha pa ga je prigrlio i UNESCO. Turistički slogan grada u kojem je rođena kinematografija igra je riječi OnlyLyon, a kroz to središte francuske gastronomije, vodi vas novinar Jacques Campe

Riječ urednice

Često prolazim kroz Križevce putujući u Koprivnicu u posjet roditeljima. Na glavnom semaforu u središtu mjesta, na kojem treba skrenuti desno kako bi se zaobišao centar, sve češće produžim ravno – pogotovo ako pokraj sebe ima nekog dragog suputnika. Želim se podičiti središtem grada i diviti njegovim brojnim crkvama. Većinu ćete pronaći i na stranicama ovog broja Meridijana – tu je velebni objekt grkokatoličke biskupije, crkva Sv. Ane, Sv. Majke Božje Koruške, Sv. Križa, Sv. Save, novouređena sinagoga (sada turistički centar)… Veličanstvena je crkva Sv. Križa u kojoj se, osim slavne slike Otona Ivekovića „Krvavi križevački sabor“, nalazi i briljantan mramorni oltar jednog od vodećih majstora baroknoga kiparstva Francesca Robbe, koji je nekad krasio zagrebačku katedralu. Više sam puta pokušavala u nju ući te je razgledati, no šteta što je često zatvorena.

Križevci imaju i niz drugih kulturno-povijesnih spomenika pa ga zaista ne treba propustiti posjetiti kad je iz Zagreba dostupan za samo sat vremena vožnje (oko 60 km).

I okolica grada je zanimljiva, posebno srednjovjekovna utvrda Veliki Kalnik koju pohode brojni planinari, no mene ipak (kao povjesničarku umjetnosti) više oduševljavaju male okolne gotičke crkve. U Kalniku je crkva Sv. Brcka, u Kamešnici crkva Svetog Andrije (pravi biser gotičkoga graditeljstva), u Glogovnici župna crkva Uznesenja Marijina (jedan od najvrednijih sakralnih spomenika gotike u sjevernoj Hrvatskoj), a u Gornjoj Rijeci crkva Uznesenja Marijina - s dominantnim gotičkim zvonikom kulom, na kojoj je grb obitelji Erdödy-Zichy - jedan od najljepših primjera hrvatske heraldike. O njima ovaj put nema riječi u našoj glavnoj temi, ali nastojat ćemo i o njima pisati jer su vrlo vrijedne, a slabo poznate široj javnosti.

Nemojte zamjeriti što je naša glavna tema o Križevcima pisana pomalo afirmativno. Ne govorimo samo o njegovoj bogatoj povijesti, srednjoeuropskoj kulturi i vrijednim povijesnim spomenicima, nego nam je namjera bila opisati i sadašnjost – gospodarsku, kulturnu, pa i komunalnu obnovu. Namjera je bila predstaviti Križevce kao mjesto po mjeri čovjeka, mjesto ugodno za život, mjesto koje privlači ulagače, kapital, turiste, ali i mlade, što silno priželjkuje gradsko vodstvo. Žitelji se toliko silno trude afirmirati grad da smo i mi to prepoznali te želimo pridonijeti, pa i naše čitatelje privoljeti na posjet. Jer zaista se ima što vidjeti.
Iako je bilo teško sažeti povijest i sadašnjost Križevaca na samo jedan arak (16 stranica), naš novinar Hrvoje Dečak (koji je po ocu iz obližnjeg Ravna) trudio se sve prikazati objektivno i stručno, a opet protočno i zanimljivo. Ljudi u prigorskom kraju marljivi su i kreativni pa smo u dva kratka razgovora predstavili i dva uzdanika križevačkoga gospodarstva, direktore tvrtki KTC-a i Radnik. Mislim da ćete se iznenaditi kako promišljaju.

Ako smo nešto i propustili spomenuti, dopunit ćemo, bit će još tekstova (iako zbog velikog poskupljenja papira izlazimo u nešto manjem obimu) i reportaža, a nadam se i knjiga o Križevcima. Zato zakoračite u toplu jesen, potražite nova izdanja na ovogodišnjem Interliberu te odaberite jedan lijep vikend za obilazak svih spomenutih mjesta i brojnih crkava kojima se Križevci s pravom diče.

Vaša urednica
Petra Somek

Sadržaj

1 Riječ urednice
Uvodnik naše urednice Petre Somek, prof.

4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranog nakladnika za geografska i povijesna izdanja

6 – 13 Geo-info
Pročitajte o raznim otkrićima, aktualnostima, zanimljivostima i drugim vijestima iz Hrvatske i svijeta

14 – 15 Hrvatska kroz statistiku
Akademik Dragutin Feletar u svojoj rubrici analizira podatke iz ekonomske geografije

16 – 17 Uživajte u čitanju!
Bliži se naš omiljeni sajam knjiga Interliber – znači da ćete moći još više uživati u dobrom štivu uz neke naše preporuke

18 – 20 Intervju Meridijana
Naš novinar i urednik Hrvoje Dečak razgovarao je s direktorom uspješne hrvatske građevinske tvrtke Radnik, dipl. ing. Mirkom Habijancem koji već 36 godina sadi šume i to zbog kisika! Kaže: „Na Zemlji ga je sve manje, a sve je više ugljikova dioksida. Trebamo raditi na kisiku!“ Doznajte više!

22 – 31 Rijekom Krupom od izvora do ušća
Uz pomoć našeg suradnika, mladog znanstvenika, maritimnog biologa Ante Žuneca preporučujemo vam izlet u prirodu uz tok naše krške rječice Krupe. Iako duga samo desetak kilometara, puna je slapova, sedrenih barijera, kanjona i drugih prirodnih ljepota pa vjerujemo da ćete uživati

32 – 36 Mađarski Veszprém
Iz pera našeg dopisnika iz Mađarske, novinara Alexandera Stempa doznajte više o mađarskom gradu Veszprému koji sljedeće godine - uz rumunjski Temišvar i grčku Eleuzinu - postaje Europska prijestolnica kulture

37 – 44 Nacionalni centar umjetnosti i kulture Georges Pompidou
Ovom temom najavljujemo izlazak knjige našeg suradnika, povjesničara umjetnosti Damira Demonje „La joie de Pariz – Radost Pariza“ koja će objediniti sve njegove pariške teme objavljene u našem časopisu. Uskoro doznajte zašto je našem autoru Pariz (za)uvijek privlačan

46 – 55 Knos – iščezli svijet u boji
Naš autor, profesor filozofije i sociologije Juraj Bubalo donosi iscrpnu priču o kolijevci naše europske civilizacije – gradu Knosu. Rođeni smo na Kreti u 3. tisućljeću prije Krista!

57 – 63 Kako pretvoriti metale u zlato?
Odgovor na to pitanje možete doznati u knjizi „De re metallica (O rudarstvu i metalurgiji)“ oca mineralogije Georgiusa Agricole, koja je napisana davne 1556. godine. Zašto je i danas vrijedna i važna sublimira naš kemičar dr. sc. Nenad Raos

64 – 73 Skriven biser Kvarnera – otok Unije
Ljeto je prošlo, ali mislite da se ipak niste dovoljno dobro odmorili? Iskoristite još koji lijep jesenski dan za miran odmor daleko na pučini Kvarnerskog zaljeva. Zašto preporučujemo Unije otkriva publicistkinja Lara Černicki

74 – 83 Kostarika – svjetska riznica bioraznolikosti
U potrazi za avanturom naša nova autorica, doktorica Denis Guštin, anesteziologinja u zagrebačkoj bolnici Merkur, uputila se na putovanje od gotovo 10.000 km u daleku Kostariku i nije požalila. Netaknutom prirodom i egzotičnim životinjama ta srednjoamerička država u potpunosti je ispunila njezina očekivanja. Pročitajte više

84 – 86 Insajderski vodič po Lyonu u 10 točaka
Europskim i svjetskim središtima vode vas prijatelji Meridijana koji u njima žive i dobro ih poznaju

87 – 88 Iza kulisa Meridijana
Bili smo u Egiptu, predstavili glavnu temu broja te se, nažalost, oprostili od našeg dragog Tomislava Đurića

89 – 104 GLAVNA TEMA BROJA
Križevci - Iz slavne prošlosti pionirski u budućnost
Vodimo vas u Koprivničko-križevačku županiju, u njezino Prigorje i mali, ali prosperitetni grad Križevce od oko 19.000 stanovnika. Iz pera našeg novinara Hrvoja Dečaka (inače po ocu iz obližnjeg Ravna) možete doznati više o njegovoj burnoj prošlosti, ali i svijetlim planovima za budućnost

105 – 111 Slavne povijesne ličnosti – Ivan Mažuranić
Povjesničar prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin donosi kratku biografiju jedne od najistaknutijih ličnosti hrvatske povijesti 19. stoljeća našeg velikog rodoljuba - bana pučanina Ivana Mažuranića (1814. – 1890.)

112 Autori reportaža u ovom broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške