Bajkoviti Colmar
Tekst: Aleksandra Šutalo; Fotografije: Denis Treskanica
Glavni grad francuske pokrajine Haut-Rhin (Gornja Rajna) Colmar nerijetko ćete naći na popisima najljepših malih gradova Europe koje obavezno treba posjetiti. Njegovo bogato kulturno i povijesno nasljeđe te povoljan geografski položaj mame na posjet u bilo koje doba godine
Sjeverni susjed i dalje prijeti
Povijesni udžbenici kažu da je u trogodišnjem Korejskom ratu (1950. – 1953.) život izgubilo oko pet milijuna vojnika i civila te da je 27. srpnja 1953. potpisano primirje, no ne i sporazum o završetku rata. Nakon 70 godina Korejci su i dalje jedina podijeljena nacija na svijetu, a dvije zemlje tehnički i dalje u ratu
Zastrašujuća Danakilska depresija
U srcu Afarskog trokuta u sjeveroistočnoj Etiopiji posjetili smo kolijevku čovječanstva, mjesto pronalaska fosila hominida, a danas jedno od najsurovijih mjesta na Zemlji – Danakilsku depresiju. Ona je mjesto surove ljepote koju žitelji nazivaju Vratima pakla
Dvorac Janković u Suhopolju
Desetak kilometara istočno od Virovitice, u Suhopolju, nalazi se skriveni arhitektonski biser slavonske povijesti i kulturnog nasljeđa - dvorac Janković. Okružuje ga prekrasan perivoj koji je nedavno temeljito uređen i obnovljen, kao i dvorac u kojem je otvoren multimedijalni i interaktivni posjetiteljski centar
Utvrde Imotske krajine
Još od prapovijesnog doba područje krševitog krajolika Imotske krajine i istoimenog plodnog polja bilo je tijekom povijesti branjeno sa čak sedam utvrđenja. Ovaj put doznajte više o povijesti nastanka imotskih utvrda koje, iako razvaline, svjedoče o burnoj prošlosti ovoga dijela Hrvatske
Šetnja istarskim kamenolomima
Moramo priznati, kamenolomi i nisu baš neka prelijepa turistička odredišta, no nakon reportaže našeg najmlađeg suradnika Luke i njegovog tate Damira (profesora geologije) doznat ćete da su kamenolomi zapravo velike „knjige“ koje nude svoja „slova i rečenice“ samo ako ih znamo iščitati
U NATURI SMŽ od megalodona do vuka
Na Banovini se dodiruju Dinaridi i Panonska nizina. To je kraj posebno bogat šumama kestena i hrasta, rijekama i osobito pticama. Više od polovice cijele županije uključeno je u mrežu NATURA 2000, a sve to i mnogo više možete otkriti u novom interpretacijskom centru u Petrinji
Riječ urednice
Jednog jutra iznimno taksijem krećem do grafičkog studija u kojem se rađa novi broji časopisa Meridijani pa neobavezno čavrljam s vozačem o životu i… pticama. „Kaj? Izdajete knjigu i časopis o pticama? Koga je još briga za ptice?“ dobaci mi taksist s čuđenjem pa doda: „Gospođo, pa mladi danas sve imaju na netu, a kad čitaju knjige, žele nešto poput Harryja Pottera, Disneyja...“ Ipak, ne dam se ja baš tako lako smesti pa ga pitam: „Znate li da je autorica Harryja Pottera dobila čak dvanaest odbijenica prije nego što je tek trinaesti izdavač pristao objaviti njezinu knjigu? Tako sam i ja uporna sa ‘svojim’ pticama“, kažem mu pomirljivo.
Međutim, za razliku od brojnih hrvatskih izdavača koji većinom ipak prevode svjetske uspješnice, mi u Meridijanima trudimo se stvarati nove knjige naših, hrvatskih autora o temama za koje mislimo da su važne za naše društvo - za Hrvatsku. Novu, „Ptice Hrvatske“, kao i istoimenu glavnu temu ovomjesečnog broja Meridijana, napisao je pasionirani ornitolog Davor Krnjeta, inače povjesničar i ravnatelj Osnovne škole Jordanovac u Zagrebu. Njemu je svaki vikend koji ne provede u prirodi promatrajući ptice – katastrofa! Iako sam i sama, baš poput Joanne Rowling, dobila brojne odbijenice raznih institucija kada sam tražila pomoć za njezino sufinanciranje, na kraju sam se ipak odvažila predstaviti je na ovogodišnjem Interliberu. Autor i ja uzdamo se da će, usprkos svemu, knjiga imati svoju čitalačku publiku kako bih barem mogla podmiriti tiskarski račun.
Pitam taksista je li čuo da samo u parku Maksimir ima više od 100 vrsta ptica, od oko 400 koliko ih je u Hrvatskoj. „Ma nemojte mi reći, ja vam nemam pojma o tome. Da me sad pitate da nabrojim pet vrsta ptica, sumnjam da bih znao odgovor“, iskreno je priznao. Vjerujem, jer svijet je toliko nedokučiv da bismo trebali živjeti vječno kako bismo išta saznali… o pticama. Uporno mu pričam da je u Maksimiru najveća gustoća crvenoglavog djetlića u Europi te da sam ljetos, u prirodoslovnom muzeju u Ottavi, uživala u pticama Kanade.
Na posljednjem katu tog fantastičnog muzeja može se vidjeti čak 450 vrsta! Doduše, prepariranih, ali u edukativne svrhe, a pritiskom gumbića može se čuti i kako se glasaju jer „svaka ptica svojim glasom pjeva“.
Ako Kanađani mogu skrbiti o pticama, zašto ne bismo mogli i mi? Promatranje ptica ili birdwatching svjetski je trend pa u Hrvatskoj imamo brojne mogućnosti za razvoj, naravno pod uvjetom da sačuvamo ptičja staništa i brinemo o vrstama. Na tom tragu, na kraju naše glavne teme prigodno donosimo male smjernice kako i vi možete pomoći pticama da prežive zimu, čak i u urbanim sredinama.
Iako u Hrvatskoj nemamo ptičjih endema kao što su veliki ždral, Rossova guska ili Harrisov vrabac koji se razmnožavaju samo u Kanadi, imamo neke karakteristične vrste, o čemu više možete doznati na Interliberu. Naime, zadnji dan sajma, točno u 12 sati (u nedjelju 12. studenoga, na pozornici Paviljona br. 7), uz malu pozajmicu svog taksi vozača, usudit ću se postaviti pitanje publici: „Koliko ptičjih vrsta znate?“ Njime planiram započeti svečano predstavljanje knjige „Ptice Hrvatske“ na koje vas ljubazno pozivam. Dođite, čujte pjev našeg autora!
Zakoračite u toplu zagrebačku jesen i pridružite nam se na sajmu knjiga jer mudro zbori još jedna izreka: „Svaka ptica svome jatu leti.“ Neka vam podsjetnik za predstavljanje bude ćuk s naše naslovnice (snimljen u Novom Zagrebu), a dodatni putokaz naš intervju s proslavljenim hrvatskim književnikom koji se, gle slučajnosti, preziva – Gavran. Na Interliberu ćete pronaći i njegov novi 11. roman „Portret duše“.
Vidimo se!
Vaša urednica Petra Somek
Sadržaj
1 Riječ urednice
Uvodnik naše urednice Petre Somek, prof.
4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranog nakladnika za geografska i povijesna izdanja
6 – 12 Geo-info
Pročitajte više o raznim otkrićima, aktualnostima, zanimljivostima i drugim vijestima iz Hrvatske i svijeta
14 – 16 Hrvatska kroz statistiku
Prof. dr. sc. Zoran Curić na temelju podataka iz Državnog zavoda za statistiku analizira koliko učenika imamo u osnovnim školama i pita se ima li Hrvatska budućnost?
18 – 19 Obogatite svoje znanje i kućnu biblioteku
Predstavljamo nova izdanja knjiga koja možete potražiti na Interliberu
20 – 25 Intervju Meridijana
Naš novinar Hrvoje Dečak razgovarao je s književnikom Mirom Gavranom koji nam je među ostalim rekao da knjigoljupci nikada neće biti masovna pojava, no da u malim hrvatskim mjestima ima sjajnih čitatelja
26 – 34 U srcu vinorodne regije Alsace – Bajkoviti Colmar
Ravnateljica požeške knjižnice Aleksandra Šutalo i njezin suputnik Denis Treskanica zaljubili su se u gradić Colmar, a oduševila i ih je i cijela alzaška regija na istoku Francuske. Otkrijte zašto!
36 – 41 Utvrde Imotske krajine
Enciklopedist dr. sc. Krešimir Regan upoznaje nas sa sedam utvrđenja Imotske krajine, uz arealne fotografije Dalibora Lovrića
43 – 49 Šetnja istarskim kamenolomima
Kamenolomi kao turističko odredište? Zašto ne, pogotovo ako nas mogu podučiti geologiji. Doznajte više u režiji sina i oca - Luke i Damira Buckovića
50 – 58 Korejski rat (1950. – 1953.) - sjeverni susjed i dalje prijeti
U povodu 70. obljetnice potpisivanja primirja u Korejskom ratu doznajte više o krvavom sukobu između Sjeverne i Južne Koreje i njihovih saveznika. Nakon svog trećeg boravka Južnoj Koreji i posjeta spomen-području UN-a reportažu donosi Dragan Nikolić
60 – 63 Frankopanski kaštel Ledenice
Lara Černicki posjetila je zagonetne ruševine srednjovjekovnog grada i frankopanskog kaštela Ledenice iznad Novog Vinodolskog
65 – 72 POSEBAN PRILOG MERIDIJANA
Planina Vranica – Staro srce Bosne
Pročitajte odličan putopis našeg stalnog suradnika Jurja Bubala koji je pohodio planinske livade, šume, pašnjake, Prokoško jezero i najviši vrh planine Vranice u Bosni i Hercegovini
73 – 77 Velikan kemije – profesor Robert Bunsen
Geolozi Martina Čalogović i Tihomir Marjanac približavaju nam život osebujnog znanstvenika – kemičara Roberta Bunsena (1811. – 1899.)
78 – 87 Najsurovije mjesto na licu Zemlje – Danakilska depresija
Ekskluzivnu reportažu o afričkoj Danakilskoj depresiji s fotografijama krajolika koje kao da nisu s ovog planeta donosi naš stalni suradnik pustolov, fotograf i putopisac Jurica Galić Juka
89 – 91 Novi prezentacijski centar u Petrinji
Naš novinar Hrvoje Dečak posjetio je centar Natura SMŽ (Sisačko-moslavačka županija) koji posjetiteljima približava prirodne i geološke čari Banovine
92 – 97 Dvorac Janković u Suhopolju
Naš tandem, novinar Dubravko Grakalić i fotograf Romeo Ibrišević posjetili su novoobnovljeni dvorac Janković nedaleko od Virovitice. Već smo mislili da je zauvijek izgubljen, no ipak je spašen obnovom
98 – 101 Insajderski vodič po Ateni u 10 točaka
Svoje tajne života u voljenoj Ateni otkriva nam veleposlanica Helenske Republike u Hrvatskoj Antonia Katzourou
102 – 104 Iza kulisa Meridijana
Gdje smo sve bili i koju smo knjigu predstavili doznajte u ovoj rubrici
105 – 120 GLAVNA TEMA BROJA
Ptice Hrvatske
Unatoč brojnim devastacijama okoliša, razne ptičje vrste nalaze način opstanka, u čemu im i mi, svojim odgovornim ponašanjem prema prirodi, možemo pomoći. Hrvatska je još bogata brojnim ptičjim vrstama, na što ukazuje naša glavna tema autora Davora Krnjete koji se pita: „Zar je tako velik problem održati ih?“
121 – 127 Slavne povijesne ličnosti – Petar Kružić
Kratku biografiju hrvatskog protuosmanskog ratnika, senjskog kapetana i kliškog kneza Petra Kružića (oko 1490. – 1537.) donosi povjesničar prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin
128 Autori reportaža u ovom broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške
