Gdje mrtvi još žive
Tekst i fotografije Jurica Galić Juka
Smješten u planinama južnog Sulawesija, indonezijski narod Toraja njeguje jedan od najneobičnijih pogrebnih običaja svijeta – Rambu Solo, svečanost u kojoj se smrt ne doživljava kao kraj, nego kao drugo rođenje. Duše pokojnika, prema vjerovanju, ostaju među živima sve dok se obitelj ne pripremi za veliko oproštajno slavlje ispunjeno glazbom, povorkama i žrtvovanjem životinja koje otvaraju put u svijet predaka
Vodnjan i Vodnjanština
U blago valovitom predjelu južne Istre, samo desetak kilometara sjeverno od Pule, smjestio se Vodnjan, gradić u kojemu se još živi više od maslinova ulja, a manje od turizma. Uputili smo se na zanimljivo povijesno putovanje od rimskih vila i srednjovjekovnog Gurana do kažuna i romaničkih crkvica
Lyon
Lyon je treći po veličini grad u Francuskoj, nakon Pariza i Marseillea, s oko 520 tisuća stanovnika, oko 450 km južno od Pariza. Smješten na spoju rijeka Rhône i Saône, osnovan je još u rimsko doba te je stoljećima važno trgovačko, financijsko i kulturno središte. Danas je to moderan, živahan i iznimno ugodan grad
Corleone u sjeni „Kuma“
Završavajući putovanje po Siciliji naš autor zaustavio se u Corleoneu, gradiću u provinciji Palermo, svjetski poznatom po filmskoj slavi, ali sa stvarnom i složenom povijesti. U sjeni slavnog imena danas živi tihi gradić koji pronalazi ravnotežu između prošlosti koja ga je obilježila i sadašnjosti koja ga polako mijenja
Møns Klint
Bijeli kredni klifovi Møns Klinta, jedan od najupečatljivijih prirodnih krajolika Danske, 2025. godine uvršteni su na UNESCO-ov Popis svjetske baštine. Ovaj šestkilometarski obalni odsjek na istočnoj strani otoka Møn svjedoči o dubokoj geološkoj prošlosti Baltika, ali i o snažnim procesima koji su oblikovali današnji reljef sjeverne Europe
Antički Rim, srce svjetske baštine
Središte Rima s iznimno očuvanim građevinama iz antičkog razdoblja ubraja se među najznačajnije svjetske turističke atrakcije. Ostaci nekadašnje prijestolnice rimske države prostiru se na slavnih sedam brežuljaka gdje su živjeli političari, vojskovođe, obrtnici, trgovci i robovi
Knjižnica u srcu Rijksmuseuma
Iza raskošnih muzejskih dvorana Rijksmuseuma uz Rembrandtova djela krije se i prostor tzv. Cuypersove knjižnice, jedne od najvećih umjetničkih knjižnica na svijetu. Uz knjige i istraživački duh, ova knjižnica već više od stoljeća čuva svoju izvornu arhitekturu te posjetiteljima daje jedinstven pogled na svijet povijesti umjetnosti
Riječ urednice
Postoje putovanja koja započinju izlaskom na ulicu i ona drugačija, bez prtljage i avionskih karata, ali s onim istim uzbuđenjem – putovanja koja započinju listanjem novog broja Meridijana. Ponekad je dovoljno samo otvoriti časopis da bismo krenuli na put u svijet koji nas uvijek iznova uspijeva iznenaditi. Kao i uvijek, krećemo iz Lijepe Naše, a završavamo na dalekom indonezijskom otoku Sulawesiju gdje smo zabilježili neke od najfascinantnijih pogrebnih običaja na svijetu.
Na put krećemo iz mog rodnog Međimurja, iz Preloga – gradića od oko sedam tisuća stanovnika koji se svojim uspjesima ne hvasta na sav glas, ali koji je ostvario nešto doista vrijedno: postao je prvak Hrvatske u odvojenom prikupljanju otpada, sa stopom od 67,8 posto. Ako mogu Međimurci, možemo i mi ostali – no za to su potrebni jasni ciljevi, ustrajnost, marljiv rad i stalna edukacija svih uzrasta, osobito djece, i to već od vrtićke dobi. Prelog se može pohvaliti i lijepom riječnom marinom uz akumulacijsko jezero HE Dubrava, kojem je moj tata tepao da je „Priločko morje“. Upravo na tom prostoru žitelji Preloga nastoje razvijati održiv i cjelogodišnji kontinentalni turizam, a mi smo tu da ih malo medijski poguramo. Zašto ne? Male sredine u mnogočemu mogu biti uzor velikima. O dosadašnjim postignućima i novim projektima koji će odrediti budući razvoj Preloga ugodno smo razgovarali i s gradonačelnikom Ljubomirom Kolarekom. Pročitajte intervju!
Put nas dalje vodi u Vodnjan i Vodnjanštinu, kraj bogate povijesti i osebujne sakralne baštine koji nas je iskreno oduševio. A što znate o Feričancima kod Našica? To je mjesto u kojem također vrijedi zastati. Zašto, otkriva naša draga gđa Nives.
Dalje putujemo Europom: najprije u francuski Lyon iz kojeg izdvajamo deset razloga za posjet – tek kao početak otkrivanja gradskih posebnosti. Posjetili smo i sicilijanski gradić Corleone, mjesto čije ime nosi snažan teret filmske pop-kulture, ali čija stvarna priča traži pažljivije promatranje i razumijevanje. U Amsterdamu smo zavirili u knjižnicu jednog od ponajboljih muzeja svijeta – Rijksmuseuma, specijaliziranu za izdanja iz povijesti umjetnosti.
Poseban vizualni predah donosi crtački dnevnik Danijela Serdareva posvećen Lisabonu i Portu, gradovima koji se možda najbolje pamte upravo uz crteže i bilješke nastale putem...
U ovom broju vraćamo se i antičkom Rimu, civilizaciji koja je i nakon dvije tisuće godina duboko upisana u naše gradove, ceste, zakone i način razmišljanja. Stoga ne čudi što spomenici antičkog Rima, uz ostatke antičke Atene, predstavljaju jednu od najznačajnijih svjetskih turističkih atrakcija. Navratili smo i do Irske kako bismo istražili zanimljivu geološku prošlost tog zelenog atlantskog otoka.
Upoznajemo i nove lokalitete uvrštene na UNESCO-ov popis svjetske baštine koji su snažan podsjetnik na to koliko je prirodna i kulturna baština našeg planeta vrijedna i raznolika te koliko je nužna zajednička briga za njezino očuvanje. Završavamo daleko od našeg polazišta, na drugom kraju svijeta – u planinama južnog Sulawesija gdje pogrebni običaji ne označavaju kraj, nego nastavak odnosa s onima koji više nisu s nama. Donosimo prizore i vjerovanja koja nas mogu zbuniti i začuditi, ali nas prije svega pozivaju da zastanemo i pokušamo razumjeti drukčije običaje i poglede na svijet.
Svijet je velik, a naših 128 stranica uvijek se brzo istopi, poput pijesaka koji sipi kroz prste. Ipak, nadam da će i ovaj, 240. broj Meridijana pronaći svoje mjesto u vašim srcima – možda kao inspiracija za neko buduće putovanje ili kratki bijeg od svakodnevice, onaj koji nas podsjeća da je znatiželja jedna od najljepših ljudskih osobina.
Sa znatiželjom i dalje promatramo svijet.
Vaša urednica Petra Somek
Sadržaj
1 Riječ urednice
Uvodnik naše urednice Petre Somek, prof.
4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranog nakladnika za geografska i povijesna izdanja
6 – 11 Geo-info
Pročitajte više o raznim otkrićima, aktualnostima, zanimljivostima i drugim vijestima iz Hrvatske i svijeta
12 – 13 Hrvatska kroz statistiku
Prof. dr. sc. Zoran Curić na temelju podataka iz DZS analizira koliko u Hrvatskoj ima visokih učilišta i koliko studenata u njima studira
14 – 15 Nova izdanja
Predstavljamo vam nova izdanja jer čitanjem knjiga učimo misliti svojom glavom
16 – 20 Intervju Meridijana
U povodu glavne teme broja razgovarali smo s gradonačelnikom Preloga u četvrtom mandatu Ljubomirom Kolarekom
22 – 24 Mreže u prirodi
Bliži se još jedan Festival znanosti kojem je cilj motivirati mlade za istraživanje i stjecanje znanja. U maloj fotopriči prof. dr. sc. Tihomir Marjanac podsjeća na temu prošlogodišnjeg
26 – 33 Otkrijte prirodni i povijesni identitet Irske
Kakva ga to geološka i povijesna baština privlači Zelenom otoku otkiva nam naš novi suradnik profesor s Biološkog odsjeka PMD-a dr. sc. Damir Viličić
34 – 43 Pogrebni običaji naroda Toraja
U planinama južnog Sulawesija narod Toraja njeguje pogrebni obred Rambu Solo, rituale poput Ma’nene te druge običaje koji snažno povezuju obitelji s pokojnicima. Sve je svojim objektivom ovjekovječio naš Jurica Galić Juka
44 – 47 Møns Klint - novi lokalitet na UNESCO-ovoj listi
Bijeli kredni klifovi Møns Klinta jedan su od najupečatljivijih krajolika Danske, a prošle godine uvršteni su na UNESCO-ov Popis svjetske baštine. Iz pera prof. dr. sc. Tihomira Marjanca doznajte više o prirodnim procesima koji oblikuju sjever Europe
48 – 52 Feričanci – mjesto u kojem valja zastati
Stalna rubrika mr. sc. Nives Opačić „Diljem doma“ ovaj put posvećena je Feričancima kod Našica u kojima je nedavno obnovljena i Kurija Mihalović u kojoj je naša autorica odsjela. Iznenadit ćete se što je u njoj zatekla
54 – 57 Insajderski vodič po Varšavi u 10 točaka
O glavnom gradu svih Poljaka razgovarali smo s veleposlanikom Republike Poljske u Hrvatskoj Pawełom Czerwińskim
58 – 66 Vodnjan i Vodnjanština
Želite li doživjeti istinsku Istru, maknite se od obale i zaronite u tišinu, maslinike i stare crkvice Vodnjanštine. Prepustite se itineraru koji je složila naša publicistkinja Lara Černicki
65 – 72 POSEBAN PRILOG MERIDIJANA
Lisabon i Porto: Crtački dnevnik Danijela Srdareva
U svom prepoznatljivom crtačkom dnevniku likovni umjetnik Danijel Srdarev vodi nas na krajnji zapad Europe – u Lisabon i Porto koje bilježi onako kako ih vidi oko i pamti ruka. Njegov intiman, vizualno bogat i neposredan zapis s putovanja lista se poput slikovnice za odrasle
75 – 78 26 veličanstvenih!
Kojih se to 26 novih lokaliteta našlo na UNESCO-ovu Popisu svjetske baštine otkiva naša urednica Petra Somek
80 – 91 Antički Rim
Idete u Rim i želite posjetiti najznačajnije antičke spomenike? Dobar pregled najvažnijih daje red. prof. dr. sc. Mladen Tomorad. Među njima je i velebni Panteon – najočuvaniji antički hram svih bogova koji se ne propušta
92 – 99 Lyon – 10 razloga za posjet
Lyon vas poziva da ga otkrijete pješice. Uz naših deset, dodajte sami još pokoji razlog za obilazak ovog prekrasnog francuskog grada na ušću Rhône i Saône
100 – 104 Knjižnica u srcu Rijksmuseuma
Iza raskošnih dvorana Rijksmuseuma, u kojima su izložena djela Rembrandta i drugih majstora nizozemskog slikarstva, krije se tajanstvena Cuypersova knjižnica. Doznajte po čemu je osobita iz pera naša urednice
105 – 120 GLAVNA TEMA BROJA
PRELOG – grad po mjeri čovjeka
Otkada je postao gradom 1997. godine, međimurski Prelog ubrzano se razvija u novo gospodarsko središte sjeverozapadne Hrvatske, a postao je i nacionalni lider uspješne primjene kružnoga gospodarstva. Upoznajte mali, ali veliki Prelog!
121 – 127 Corleone u sjeni „Kuma“
Naš suradnik Juraj Bubalo, čije tekstove osobito volimo čitati, zaustavio se u stvarnom gradiću Corleoneu, u provinciji Palermo, u kojem je posjetio u Muzej antimafije
128 Autori reportaža u ovom broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške
