Svijet japanskih dvoraca
Tekst i fotografije Dijana Sabolović-Krajina
Od Bijele čaplje u Himejiju do Carske palače u Tokiju japanski dvorci pričaju priče o šogunima, samurajima i nastanku moderne japanske države. Njihove višekatne kule, obrambeni zidovi i čudesni vrtovi svjedoče o stoljećima ratova, političkih previranja i procvatu japanske kulture. Od stotinjak preostalih doznajte više o šest najvažnijih dvoraca
Gruzija
Smještena na dramatičnom prijevoju između Crnog mora i Kaspijskog jezera, na razmeđu Istoka i Zapada, Gruzija je zemlja koja se ponosi svojim jedinstvenim identitetom. Njezino ime priziva slike moćnih vrhova Kavkaza, drevnih vinskih podruma i manastira koji stoljećima prkose vremenu. Ona nije samo geografski most, nego i živa riznica povijesti gdje se helenistička baština isprepliće s perzijskim utjecajem i europskom težnjom
Hormuški prolaz
Na iranskim otocima u Perzijskom zaljevu i Hormuškom prolazu prije nekoliko godina boravila sam tjedan dana u tzv. homestayu jedne lokalne obitelji. Upravo taj boravak omogućio mi je da bolje upoznam svakodnevni život, običaje, glazbu i hranu te ljude koji su nas dočekali s iznimnom toplinom i gostoprimstvom
Posljednji šumski ljudi Indonezije
Smješten na otoku Siberut, uz zapadnu obalu Sumatre, narod Mentawai jedan je od posljednjih šumskih naroda Indonezije koji i danas živi u bliskom suživotu s prašumom. Njihov svijet oblikuju animistička vjerovanja, duhovi prirode i ravnoteža između tijela, zajednice i okoliša. Prepoznatljivi su po ritualnim tetovažama koje pokrivaju cijelo tijelo i životu koji se stoljećima odvijao izvan dosega moderne civilizacije
Berry Vrbanović
Rođen u Zagrebu, a danas gradonačelnik jednog od najdinamičnijih gradova u Kanadi, Berry Vrbanović zanimljiv je primjer uspješnog Hrvata u svijetu. Na čelu Kitchenera je već treći mandat, a pod njegovim vodstvom grad se razvio u snažno tehnološko središte koje okuplja brojne globalne tvrtke kao što su Google, Shopify, OpenText, Meta Platforms…
Zrinsko-frankopanski Ozalj
Plemićki grad Ozalj, uzdignut na stijeni iznad rijeke Kupe, jedna je od stožernih točaka stoljetne hrvatske prošlosti. Nekoć moćno uporište slavnih plemićkih obitelji Zrinskih i Frankopana danas je u vlasništvu Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ koja brižno čuva njegovu baštinu. Zavirite u odaje Staroga grada, doznajte kakva blaga krije te otkrijte što sve Ozalj čini jedinstvenim
Postoje li planeti izvan Sunčeva sustava?
Svemir, taj tamni tajnoviti prostor u kojem živimo, za koji su u stara vremena ljudi vjerovali da je svijet bogova, u svjetlu novih istraživanja izgleda nam bliskiji i poznatiji nego ikada. Svemir je i danas pun tajni, ali potrudili smo se barem neke razotkriti. A jedno od vjekovnih pitanja jest – jesmo li sami? Ako u svemiru postoje svemirci, gdje bi oni trebali biti? Logičan je odgovor – na svojim planetima!
Riječ urednice
I u ovom broju Meridijana nastojali smo učiniti ono što nas vodi od samih početaka – prikupiti, sačuvati i podijeliti s našim čitateljima što više zanimljivih dragulja, odnosno reportaža, priča, putopisa, intervjua i drugog zanimljivog štiva koje svjedoči o prostoru i vremenu u kojem živimo, ali i o onom poodmaklom, već proživljenom. Jer koliko god snažno bilo, ljudsko pamćenje ima svoja ograničenja. Dojmovi blijede, pojedinosti se gube, a ono što nam se u jednom trenutku čini neizbrisivim, s vremenom postaje tek fragment sjećanja. Upravo zato zapisivanje i fotografiranje doživljenog ima posebnu vrijednost.
Naši su autori opet dali sve od sebe kako bi što vjernije opisali i prenijeli svoja zapažanja i iskustva donesena iz različitih dijelova svijeta te ih tako sačuvali od zaborava. U tom je duhu nastajao još jedan broj Meridijana – kao svojevrsna zbirka tragova i spoznaja, brižno prikupljenih, uređenih i arhiviranih samo za vas.
U potrazi za dobrim temama o kojima još nismo pisali raspršili smo se poput rakove djece različitim meridijanima svijeta. Dobrih priča uistinu ima posvuda, samo čekaju pažljivog promatrača koji će ih uočiti i izdvojiti. Ako ste obdareni očima koje vole i znaju promatrati, pronaći ćete ih kamo god krenuli.
Na drugom kraju svijeta, na otoku Siberutu zapadno od Sumatre, pronašli smo narod Mentawai – jednu od posljednjih zajednica koja je donedavno živjela gotovo izvan dosega civilizacije, a u geostrateški važnom Hormuškom prolazu posjetili smo nekoliko iranskih otoka koji su nam dosad bili potpuna nepoznanica. Obje teme čudesna su svjedočanstva drukčijih kultura, krajolika i načina života od onog nama svakodnevnog. Tu je i naša velika, glavna tema čiji je cilj približiti vam jedan od najspektakularnijih gradova svijeta – Rio de Janeiro.
Iskustvo boravka u Riju uključuje sva osjetila uz miris oceana, ritmove sambe i bossa nove, šarenilo murala i prekrasnih panorama koje se otvaraju s okolnih planinskih vrhova.
Europski prostor nudi nam nešto bliže perspektive. Kroz osobni vodič otkrivamo Lisabon iz diplomatskog kuta, a donosimo i odličan primjer bečke spalionice i toplane Spittelau koja nam može poslužiti kao uzor kojem bismo i sami mogli težiti. Između Europe i Azije, na Južnom Kavkazu, posjetili smo i Gruziju, zemlju o kojoj smo dosad pisali samo jednom – i to o regiji Gornjoj Svanetiji, pa je ovaj put zaslužila pokoju stranicu više.
Povratak Hrvatskoj donosi nam dvije zanimljive priče: jednu o Kopačkom ritu gdje smo zabilježili proces branja šaša i izradu ručno opletene boce Maraschina te drugu koja nas podsjeća na pomalo zaboravljenog sveca, svetoga Vuka i njegovu kapelu u Klenovniku. Hrvatska je uistinu puna zanimljivih i posebnih dragulja, a jedan od njih je i Stari grad Ozalj koji sam ponovno posjetila nakon dugo vremena. Podsjetio me na mog dragog tatu koji je puno ulagao u njegovu obnovu kao nekadašnji veliki meštar Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“.
Na kraju podsjećam vas i na to da je ovaj, 241. broj Meridijana ujedno i posljednji u ovoj školskoj godini. Zaključujemo ga onako kako smo ga i započeli – otvoreni prema svijetu, ljudima i prostoru koji nas okružuje. Nakon ljetne stanke, novi broj očekuje vas odmah početkom rujna. Dotad vam želim dugo, toplo ljetoispunjeno mirom i pogledima koji znaju prepoznati ljepotu i ondje gdje je drugi možda ne bi primijetili.
Vaša urednica Petra Somek
Sadržaj
1 Riječ urednice
Uvodnik naše urednice Petre Somek, prof.
4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranog nakladnika za geografska i povijesna izdanja
6 – 11 Geo-info
Pročitajte više o raznim otkrićima, aktualnostima, zanimljivostima i drugim vijestima iz Hrvatske i svijeta
12 – 14 Hrvatska kroz statistiku
Što o Oliveru Dragojeviću govore podaci kada bi se njegova karijera sagledala iz statističke perspektive pomalo je neobična tema prof. dr. sc. Zorana Curića
16 – 23 Intervju Meridijana
Upoznajte kanadski grad Kitchener iz prve ruke kroz razgovor s njegovim gradonačelnikom Barryjem Vrbanovićem koji je rođeni Zagrepčanin
24 – 35 Gruzija – ljepotica Kavkaza
Upoznajte Gruziju, njezin glavni grad Tbilisi, bivšu prijestolnicu Mtskhetu (Mšeta) čiji se povijesni spomenici nalaze na UNESCO-ovoj listi, izolirane dijelove Kavkaza te druga mjesta uz našu Miranu Koljatić
42 – 47 Otkrijte prirodni i povijesni identitet Irana
Svjetska putnica Helena Varendorff istražila je otoke Qešm i Hengam, smještene uz južnu obalu Irana na ključnom koridoru – u Hormuškom prolazu, o kojem ovih dana često slušamo u medijima
48 – 55 Profesori povijesti u posjetu Kairu i GEM-u
Iz prve ruke pratili smo stručno putovanje gotovo 300 hrvatskih profesora povijesti u Kairo gdje su obišli novootvoreni Veliki egipatski muzej i najvažnije lokalitete drevnog Egipta
56 – 59 Insajderski vodič po Lisabonu u 10 točaka
O glavnom gradu svih Portugalaca razgovarali smo s veleposlanicom Portugala u Hrvatskoj, NJ. E. Marijom Manuel Durão
60 – 66 Postoje li planeti izvan Sunčeva sustava?
Postoje, i to mnogi – to su egzoplaneti! Ima ih puno, na tisuće! O njima piše mladi Karlo Bermanec
67 – 75 POSEBAN PRILOG MERIDIJANA
Svijet japanskih dvoraca
Japanski dvorci (shiro) zadivljuju elegantnim višekatnim kulama, masivnim obrambenim kamenim zidovima te okolnim vrtovima. Neke od najvažnijih posjetila je naša autorica dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina
76 – 81 Zlatni oplet Maraschina
Kako izgleda berba šaša u Kopačkom ritu i u koje se svrhe on koristi doznajte od naših novih suradnika Zrinke Brkan Klarin i Marka-Lorenza Blaslova
82 – 89 Posljednji šumski ljudi Indonezije
Naš dragi Jurica Galić Juka posjetio je jedan od posljednjih autohtonih šumskih naroda – Mentawai na otoku Siberut uz zapadnu obalu Sumatre. Doznajte više o njihovu načinu života i animističkim vjerovanjima
90 – 95 Pueblos Blancos – ljepota koja se ne zaboravlja
Predstavljamo pet tzv. bijelih sela Andaluzije koja su nas očarala svojom tradicijskom arhitekturom i šarmom. Jedno od njih je i slavna Ronda u kojoj je boravio i Ernest Hemingway. Barbara Bojčić otkriva više!
96 – 99 Dokle je sv. Vuk bacio svoju sjekiru?
U svojoj stalnoj rubrici mr. sc. Nives Opačić otkriva nam vukovojsku kapelu koja je jedina u nas posvećena sv. Vuku, a ujedno je i najjužnija točka širenja kulta toga sveca
100 – 104 Iza kulisa Meridijana
U prošlom broju ova je rubrika izostala pa smo zato sve novosti vezane uz naše izdavaštvo, kulturna događanja i priznanja stavili u ovaj
105 – 120 GLAVNA TEMA BROJA
Cidade Maravilhosa – Rio de Janeiro
Upoznajte jedan od najspektakularnijih gradova na svijetu koji je prepoznat kao mjesto inspiracije brojnih umjetnika, glazbenika, arhitekata, urbanista... Rio je grad koji živi i diše punim plućima, u što se uvjerio i naš suradnik Dragan Nikolić
121– 127 Ozalj – plemićki grad u kojem stoluju „zmajevi“
Naša urednica Petra Somek posjetila je Stari grad Ozalj koji čuva i obnavlja Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“. Tom patriotskom društvu dvorac su 1928. godine darovali knezovi Thurn und Taxis
128 Autori reportaža u ovom broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške
