Pogranična društva i okoliš

Pogranicna drustva i okolis

Hrvoje Petrić

440 stranica
Tvrdi uvez
20,5 x 27,5 cm
120 kuna (299 kuna)

Rani novi vijek (16. i 17. stoljeće) u sjeverozapadnoj Hrvatskoj vrlo je parcijalno i nedovoljno historiografski istražen. Tu prazninu sada upotpunjava opsežna knjiga dr. sc. Hrvoja Petrića, sa Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U toj knjizi je detaljno secirana povijest 17. stoljeća na prostoru Varaždinskog generalata Vojne krajine, te stare Križevačke županije. Radi se o području od Kutine do Varaždina i od Đurđevca do Križevaca.

Posebno mjesto pripada i razradi stanja i događaja u Podravini u tom burnom 17. stoljeću. Tada su Osmanlije prodrli najdublje na zapad, pa je i od prostrane srednjovjekovne Križevačke županije slobodan bio još samo ostatak ostataka (reliquie reliquiarum). Turska je bila i Velika Kaniža ( od 1600. do 1690.), te dobar dio Podravine do Kloštra Podravskog (od 1552. do 1684.). Dakle , granica se protezala donjim dijelom Mure, zatim Dravom do Kloštra, te potom na jug prema Čazmi. Nakon mira na rijeci Žitvi 1606. stanje na granici donekle se stabiliziralo, ali su pljačkaški pohodi Osmanlija bili sastavni dio svakodnevnice.

Kako piše jedan od recenzenata ove knjige, prof. dr. sc. Drago Roksandić, Hrvoje Petrić prikazao je ovo razdoblje na "način koji je bez presedana u hrvatskoj historiografiji ranog novog vijeka", jer usporedo razrađuje sve elemente prirodnogeografske osnove, naseljenosti i stanovništva s tijekom događaja i načinom života. Osim stalne turske opasnosti, to je i doba rigidne vojnokrajiške uprave, te borbe gradova i trgovišta za opstanak samouprave i banske jurisdikcije. U Podravini to je i početak barokne obnove stanovništva i naselja, obrane utvrde u Đurđevcu, funkcioniranja lančane obrane tvrđicama i utvrdama uz Dravu i Muru, te izgradnje velebne koprivničke utvrde. Težište obrade je na procesima antropizacije prirode i tipovima naselja, te na društvenim promjenama u interakcijama višestrukih čimbenika.

Ovaj suvremen ekohistorijski pristup obradi povijesne građe predstavlja vrlo značajan prilog ukupnoj hrvatskoj historiografiji ranoga novoga vijeka i nesumnjivo je poticaj za daljnja istraživanja toga slabo istraženog razdoblja hrvatske povijesti. Knjiga je obimna (više od 400 stranica), a donosi i popis naselja i stanovnika (kućegospodara) u većem broju župa u 17. stoljeću.

Biblioteka Historia Croatica