Knjiga „Općina Donja Dubrava u najistočnijem kutku Međimurja - Izabrane teme“ treća je monografija o Općini Donjoj Dubravi izdavačke kuće Meridijani. Knjiga je trebala izaći 2023. godine u povodu 30. obljetnice postojanja Općine u suvremenoj Hrvatskoj, no zbog smrti jednog od autora, akademika Dragutina Feletara njezino je izdavanje odgođeno godinu dana pa knjiga izlazi krajem prosinca 2025. godine. Ljubitelji knjige i pisane riječi složit će se da nema prikladnijeg načina za obilježavanje 32. obljetnice djelovanja Općine od prigodne knjige koja će ostati na korist svim mještanima i posjetiteljima.

U prve dvije monografije, izdane 2007. i 2013. godine autori i njihov urednik akademik Dragutin Feletar trudili su se prikupiti i sažeti sve ono što je do tada bilo poznato o Donjoj Dubravi te iznijeti nove spoznaje mahom vezane za geografiju te povijest mjesta i župe. U njima je obrađen i društveni i sportski život Donje Dubrave, a objavljeni su i kratki portreti više od 130 mještana koji su svojom djelatnošću ostavili vidljiv trag u raznim područjima.

Nova monografija Općine Donja Dubrava impresivna je po izgledu, formatu i opsegu (424 str.), kao i prethodne dvije, tvrdo je ukoričena te obiluje velikim brojem fotografija. Za njezinu izradu zaslužan je autorski tim od petnaest autora okupljen oko glavne urednice, povjesničarke umjetnosti i etnologinje Petre Somek koja ima veliko iskustvo u uređivanju knjiga i časopisa Meridijani. Nastojalo se detaljnije obraditi one teme koje su u prethodna dva izdanja bile slabije zastupljene ili o njima uopće nije bilo riječi.

Sadržaj knjige razdijeljen je u 15 poglavlja ili tema. U prvom poglavlju povjesničar Hrvoje Petrić i akademik Dragutin Feletar donose kratak pregled povijesti Donje Dubrave od najstarijih tragova naseljenosti iz starijeg željeznog doba te prvog poznatog pisanog spomena Dubrave 16. rujna 1446. godine sve do razdoblja samostalne Hrvatske i obnove Općine Donja Dubrava 1993. godine. Na kraju poglavlja dana je kratka kronologija najvažnijih zbivanja po godinama, od oko 750. do oko 300 g. pr. Kr. do današnjih dana. Autorski dvojac drugog poglavlja, arheolog Ilija Cikač i povjesničar, doktorand Nikola Cik donose kratak pregled suvremene povijesti Općine Donja Dubrava. Pišu o svim važnim događajima koji su se zbili od ponovna osnutka Općine 14. travnja 1993. godine do danas (ukinuta je pedesetih godina 20. stoljeća). Opisane su i političke prilike uz podatke o načelnicima i njihovim zamjenicima te sastavima općinskih vijeća u različitim mandatima, kao i o njihovim postignućima. Posebnom brigom Općine suvremena povijest bilježi se i u službenom listu Dobravske novine koji izlazi polugodišnje te u kojem su i dopisnici i uredništvo pisali teme vezane za Općinu pa su one, među ostalom građom, autorima poslužile kao dragocjen izvor podataka. Treće poglavlje geografa Mladena Matice bavi se demografijom Donje Dubrave na temelju starih i novih spoznaja. Rekonstruiran je hod broja rođenih, umrlih i vjenčanih u župi Donja Dubrava od njezina osnutka 1790. pa sve do 2012. godine. Nadalje, razrađeni su detaljni podaci iz popisa stanovništva od 1857. do 2021. godine, kao i recentni podaci o prirodnom kretanju broja stanovnika i migracijama. Sve je potkrijepljeno grafikonima i tablicama. Donja Dubrava, kao i sva naselja oko sutoka Mure i Drave od sredine 19. stoljeća do danas pokazuju gotovo identično kretanje broja stanovnika – najprije porast do početka 20. stoljeća, a potom nagli pad. Svoj maksimalni broj stanovnika Donja Dubrava imala je prije Prvoga svjetskog rata kada su, prema popisu 1910. godine, prebrojene 3734 osobe. Prema posljednjem popisu 2021. Dubrava je imala točno stanovnika. U četvrtom poglavlju povjesničar Nikola Cik donosi pregled 23 zaslužna Dobravčana prema odabiru djelatnika Općine koji su dali velik prinos svojemu mjestu i Hrvatskoj. Mlada povjesničarka, doktorandica Nikolina Šimetin Šegvić autorica je petog poglavlja o povijesti školstva u Donjoj Dubravi. Iako je o školstvu već bilo riječi u ranijim monografijama, ovdje je, uza sažet prikaz radnijih događanja, naglasak stavljen na razdoblje od tiskanja posljednje monografije, od šk. god. 2012./13., pa do posljednje šk. god. 2023./24. Šesto poglavlje napisala je urednica knjige Petra Somek, a posvećeno je predškolskom odgoju u Donjoj Dubravi te povijesti Dječjeg vrtića Klinčec, i to od osamostaljenja vrtića 1999. godine sve do posljednje predškolske godine 2023./24. Prekretnica u djelovanju vrtića bila je izgradnja novog objekta na Krbulji 2009. godine. Sedmo poglavlje priredila je knjižničarka Suzana Karloci Kvakan s brojnim suradnicima, voditeljima ili tajnicima društava i udruga, a govori o bogatoj društvenoj djelatnosti u Općini Donja Dubrava. Abecednim radom pobrojan je i opisan rad više od 20 aktualnih društava, od najstarijih, poput Dobrovoljnog vatrogasnog društva te Limene glazbe (današnji Puhački orkestar Općine Donja Dubrava) koji su osnovani 1888. godine preko onih s velikom brojem članova, poput KUD-a Seljačka sloga i udruge umirovljenika, sve do najmlađeg Društva „Naša djeca“ koje je osnovano 2023. godine. Predstavljen je i bogat sportski život Donje Dubrave koja ima konjički, košarkaški, kuglački, teniski, nautički i nogometni klub te ribolovno i lovačko društvo. U osmom poglavlju mr. sc. Ivan Zvonar prvi put piše o „zelenoj Dobravi u pjesmi i priči“, odnosno o bogatom i raznolikom usmenom poetskom stvaralaštvu vezanom uz Donju Dubravu i bližu okolicu. Donosi velik broj primjera iz sva tri roda književnog stvaralaštva – lirike, epike i drame te kraćih proznih vrsta, citira šaljive, pa i podrugljive pričice koje bi mogle proširiti relativno uske spoznaje o živoj usmenoknjiževnoj tradiciji Donje Dubrave. To je poglavlje i tekstualno najobimnije te će vjerojatno biti zanimljivo starim mještanima. Profesor Krunoslav Mikulan je u devetom poglavlju prikupio nekoliko dobravskih legendi o zmaju (pozoju), dopljeniku - topljeniku, mrtvim dušama, sloti koja je navješćivala nečiju smrt…, a koje je ilustrirao akademski slikar Danilo Dučak, koji je autor još nekoliko prigodnih ilustracija objavljenih u knjizi. Na ovo se veže i sljedeće, deseto poglavlje etnologinje Lee Šprajc o donjodubravskoj običajnoj baštini u folklorističkom radu učiteljice i folkloristice Marije Novak (1945. – 2015.) koja se desetljećima bavila folklorističkim, etnološkim i književnim radom. Jedanaesto poglavlje obrađuje jedan dobravski etnografski specifikum – umijeće ukrašavanja uskrsnih „črnih pisanica“. O običajima za Uskrs i izradi tih specifičnih pisanica piše viša kustosica, etnologinja Vesna Perišić Kovač. Umijeće izrade „črnih pisanica“ nalazi se na listi dobara nematerijalne baštine Republike Hrvatske od 4. listopada 2023. godine.

Tradicijska glazba u Donjoj Dubravi naslov je dvanaestog poglavlja etnologinje i doc. dr. sc. Lidije Bajuk. Ona uvodno daje kratak pregled o međimurskoj popevki koju je početkom prošlog stoljeća prvi obuhvatnije počeo prikupljati akademik Vinko Žganec te predstavlja pjesme do 50-ih godina 20. stoljeća prvo zabilježene u Donjoj Dubravi. Predstavlja i repertoar dobravskih plesova te paraliturgijske i neke nabožne pjesme s praslavenskim pjesničkim motivima. Opisuje glazbeni život u zajednici i istaknute dobravske glazbenike, među kojima limenu glazbu, KUD Seljačka sloga, Elizabetu Toplek, omiljenu Tetu Lizu, te Antuna Tončeka Horvata. Autorica navodi i dvije priredbe (Međunarodnu smotru folklora u Zagrebu i Smotru međimurske popevke u Nedelišću) s izvođačima iz Donje Dubrave. Tekst završava popisom diskografskih izdanja dobravskih glazbenika te podacima o upisu međimurske popevke 28. studenoga 2018. na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Trinaesto poglavlje donosi prikaz suvremenog dobravskoga gospodarstva iz pera mr. sc. Mladena Matice koje se u novije vrijeme razvija u četiri gospodarske zone. Poglavlje obiluje slikovnim i tabelarnim prilozima, među kojima je i tablica od 35 aktivnih dubravskih tvrtki. Slijedi četrnaesto poglavlje s izdvojenim tekstom o dobravskom ljuku te Danima dobravskog ljuka i ekološke proizvodnje akademika Dragutina Feletara, prof. dr. sc. Zdravka Matotana i Petre Somek. Posljednje, petnaesto poglavlje prvi put obrađuje bogatu i raznoliku prirodnu baštinu Općine koju je istražila i fotografirala dr. sc. Mihaela Mesarić, profesionalka u sektoru zaštite prirode. Predstavljena su zaštićena i Natura 2000 područja Općine i značajniji elementi georaznolikosti, bioraznolikosti i krajobrazne vrijednosti. Autorica poziva čitatelje da istraže predstavljenu prirodu.

Knjiga završava kratkim intervjuom s načelnikom Općine Damirom Vidovićem (načelnik u prvom mandatu) u kojem se osvrnuo na sadašnje i buduće projekte Općine. Jedan od njih vezan je uz gradnju Interpretacijskog centra Palača Međimurske popevke u nekadašnjem Domu zdravlja odnosno Hirschlerovoj zgradi. Za njega su predviđena sredstva od čak 5.555.410,02 eura te bi trebao postati pokretač turističkog razvoja donjeg Međimurja. Prilog knjizi su i kratke biografije autora tekstova. Spomenimo i to da je sadržaj knjige popraćen predgovorom općinskog načelnika Damira Vidovića i pogovorom urednice knjige Petre Somek.

Uz pobrojana poglavlja, važno obilježje ove knjige je bogatstvo ilustrativnog materijala koji su snimili sami autori, brojni mještani (mahom članovi udruga i društava) te domaći sin Mladen Hunjadi, pravi fotografski kroničar Dubrave. Knjiga ima i tri posebno odvojena fotografska poglavlja s nazivom „Dubravske panorame“ koja donose recentne fotografije koje je dronom snimio geograf doc. dr. sc. Petar Feletar. One čitateljima pružaju arealni pogled na mjesto, njegov specifičan položaj u najistočnijem dijelu Međimurske županije te lijepu i idiličnu okolicu uz rijeku Dravu.

Spomenimo i to da je knjigu dizajnirao Siniša Nikolić iz zagrebačkog grafičkog studija Duplerica, a kvalitetno otisnula tiskara Printera grupa iz Svete Nedelje.

Monografija je izašla kao 111. knjiga u bogatoj biblioteci Historia Croatica izdavačke kuće Meridijani, u kojoj je dosad izašlo više od 30 monografija raznih gradova i općina, ponajviše sjeverozapadne Hrvatske. Knjiga je proizašla i iz bogate izdavačke mjesne tradicije pa će zasigurno biti poticaj drugim istraživačima i znanstvenicima za detaljniju obradu određenih tema te za objavu novih izdanja o Donjoj Dubravi.

Uz 15 izabranih autorskih tekstova pisanih na pristupačan način te uz obilje odličnih fotografija, treći naslov o Općini Donja Dubrava u izdanju izdavačke kuće Meridijani svježa je, zanimljiva i suvremena knjiga koja bi trebala zadovoljiti čitatelje našeg vremena.