Knjiga kao svojevrsna osobna karta Općine Legrad

Knjiga „Općina Legrad kod sutoka Mure u Dravu - Izabrane teme“ u izdanju nakladničke kuće Meridijani izlazi u povodu 32. obljetnice postojanja Općine Legrad u suvremenoj Hrvatskoj (1993. – 2025.) te u spomen na akademika Dragutina Feletara, počasnog građanina Općine Legrad.

Sadržaj knjige razdijeljen u 11 razlikovnih poglavlja ili tema (+ jedan poseban prilog o grafitima) koje daju bogat uvid u bogatu povijest Legrada ali i njegovu suvremenost, pokazujući kako se pod prirodnim i čovjekovim utjecajima ovaj kraj mijenjao kroz različita povijesna razdoblja.

Prvo i drugo poglavlje napisao je geograf i urbanist mr. sc. Mladen Matica, a u njima tumači specifičan Prometno-geografski položaj Općine Legrad u gornjoj hrvatskoj Podravini te analizira razvoj naseljenosti i stanovništvo Općine. Izloženi su detaljni podaci popisa stanovništva od 1857. do 2021. godine, kao i recentni podaci o prirodnom kretanju broja stanovnika i migracijama. Sve je potkrijepljeno brojnim grafikonima i tablicama. Općina Legrad svoj maksimalni broj stanovnika imala je 1921. godine – ukupno 5891 žitelja, od kada se bilježi kontinuirani pad sve do današnjih dana. Prema posljednjem popisu 2021. godine Općina je imala točno 1916 stanovnika.

Treće poglavlje Priroda Općine Legrad – staništa, flora i fauna obrađuje iznimno bogatu i raznoliku prirodnu baštinu Općine Legrad koju je istražio i fotografirao biolog Goran Šafarek iz Koprivnice. Zbog smještaja na ušću rijeke Mure u Dravu, Općina Legrad jedno je od središta biološke raznolikosti u Hrvatskoj. Rijeke Mura i Drava još su jedne od posljednjih preostalih očuvanih rijeka u Europi koje na području Općine stvaraju velik broj vrijednih staništa. Osim strmih riječnih obala, sprudova, rukavaca, mrtvica, poplavnih šuma unutar granica općine nalaze se i vrijedna staništa travnjaka i močvarna staništa te šljunčare od kojih je najvažnija Šoderica.

Šafarek piše i o više razinama zaštite ovog područja koje je dio: Posebnog ornitološkog rezervata Veliki Pažut (osnovan 1983.), Regionalnog parka Mura – Drava (osnovan 2011.), ekološke mreže Europske unije Natura 2000 te Rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav (proglašen 1983.). Općina Legrad ima više od 60 posto teritorija pod nekim nivoom zaštite!

Slijedi četvrto poglavlje prof. dr. sc. Hrvoja Petrića pod naslovom Pregled povijesti Legrada i okolice. Petrić sublimira najvažnija povijesna događanja od prvih tragova naseljavanja, najstarijeg pisanog spomena Legrada 19. srpnja 1384. godine, pa sve do formiranja Općine koja je počela s radom 1993. godine.

Od 16. do 19. stoljeća Oppidum Legrad je prema broju stanovnika i gospodarsko-vjerskim funkcijama bio jedno od najznačajnijih naselja sjeverozapadne Hrvatske. U vrijeme slavne hrvatske obitelji Zrinskih, Legrad i susjedna utvrda Novi Zrin, bili su i važna točka obrane od Osmanlija, a kasnije mjesto postaje važno trgovište i sjedište zanatstva, što doprinosi njegovom vjerskom mozaiku. Legrad ima i dugu povijest školstva, zdravstva, društvenosti i sporta, a razvija se i urbanistički - kao malo gradsko naselje. Nažalost, u novije doba, ponajviše zbog nepovoljnog prometnog položaja te blizine državne granice Legrad postaje tipičan primjer depopulacije i deagrarizacije.

Na kraju poglavlja dana je kratka kronologija najvažnijih povijesnih zbivanja po godinama - od početka 14. stoljeća do današnjih dana.

Mlada povjesničarka dr. sc. Nikolina Šimetin Šegvić autorica je iscrpnog petog poglavlja pod naslovom Osnovno školstvo u Općini Legrad kroz povijest do današnjeg vremena. Povijest školstva u Legradu jedna je od najranijih povijesti organiziranog podučavanja na prostoru Podravine i Međimurja, a seže u sredinu 17. stoljeća. Uz dostupnu literaturu autorici su kao važan izvor podataka poslužile tri sačuvane školske spomenice koje se vode od 1940-ih do danas. Na kraju poglavlja aktualna ravnateljica Osnovne škole Legrad Tamara Marcinjaš, daje pregled rada školske Eko grupe Ekići (osnovana 2007.) i njezinog utjecaja na društveni i kulturni život Legrada. Ekići su među ostalim osnivači Zavičajne zbirke Legradska hiža (2014.), Školskog muzeja (2018.), i spomen sobe legradske književnice i prosvjetne djelatnice Marije Bango (2018.).

U šestom poglavlju djelatnica koprivničkog muzeja povjesničarka umjetnosti i etnologinja Draženka Jalšić Ernečić, donosi pregled važnijih kulturno-povijesnih spomenika Općine Legrad. Među njima se ističe Župna crkva Presvetog Trojstva u Legradu (1769. – 1784.) sa Župnim dvorom (1797. – 1807.), barokni pilovi Presvetog Trojstva i Svetog Florijana, Evangelička crkva u Legradu (1841.) sa župnim dvorom, (1929. – 1930.), crkva Žalosne Gospe u Legradu (1840.), grobljanska kapela Svetog Križa (1906.), kapele: Svetog Nikole u Selnici Podravskoj (početak 20. st.), Svetog Antuna Zaštitinika u Malom Otoku (1929.), Svetog Križa u Velikom Otoku (1891.), Svetog Martina u Zablatju (1878.), Svete Jelene Križarice u Kutnjaku (1763.), Presvetog Trojstva u Antolovcu (druga pol. 19. st.) te brojni poklonci, krajputaši i raspela diljem Općine.

Za Legrad je specifična vjerska raznolikost, pogotovo zbog važne i velike evangeličke crkve, a nekoć je ovdje bila jaka i brojna židovska zajednica. Povijest katoličke župe već je obrađena u knjizi „Legrad i njegova župa kroz stoljeća“ autora Josipa Đurkana (Tonimir, Varaždinske Toplice, 2005. godine), a i povijest evangeličke župe zasluživala bi posebnu knjigu o sebi. Radi skučenosti prostora i rokova izrade njome se nismo mogli detaljnije pozabaviti u ovom naslovu.

U sedmom i osmom poglavlju još jedna etnologinja iz koprivničkog muzeja Vesna Peršić Kovač, obrađuje za Legrad dvije važne teme. Prva se bavi tradicijskim životom i običajima Legrada s naglaskom na tradicijsko odijevanje od kraja devetnaestog do sredine dvadesetog stoljeća te postupkom rekonstrukcije odjeće za potrebe kulturno-umjetničkog društva. Druga tema je pletarstvo koje je u Legradu zabilježeno od prve polovice 20. stoljeća, svoj vrhunac doživjelo je od 1960-ih do 1980-ih godina i kao gospodarska aktivnost znatno je utjecalo na svakodnevni život stanovnika Legrada.

Deveto poglavlje, Prikaz suvremenog gospodarstva Općine legrad, autora mr. sc. Mladena Matice, među ostalim donosi popis svih aktivnih poljoprivrednih gospodarstava (159), tvrtki (22) i obrta (35). Iz njega doznajemo i da je područje Općine Legrad prepoznatljivo po uzgoju svinja s registrirano 18.636 svinja na 19 gospodarstava, što je najveći broj od svih jedinica lokalne samouprave u Koprivničko-križevačkoj županiji. Općina Legrad ima veliki potencijal za iskorištavanje mineralnih sirovina šljunka i pijeska s trenutno aktivna tri eksploatacijska polja: Jagnježđe 2, Gornje grmlje i Pod brestom. To je prostor i s velikim geotermalnim potencijalom koji je posljedica njegova geološkog sastava (izdana su rješenja za geotermalna polja Lunjkovec-Kutnjak i Legrad 1 u sklopu kojih se planira izgradnja geotermalne elektrane). Općina i nadalje gradi potrebnu infrastrukturu, a i turistička ponuda sve je bogatija, naročito na prostoru uz jezero Šoderica i rijeku Dravu.

U pisanje desetog poglavlja upustio se povjesničar, doktorand Nikola Cik a ono donosi kratak pregled suvremene povijesti same Općine Legrad. Cik piše o svim važnim događajima koji su se zbili od ponovna osnutka Općine 7. veljače 1993. godine do danas. Opisane su i političke prilike uz podatke o načelnicima i njihovim zamjenicima te sastavima općinskih vijeća u različitim mandatima, kao i o njihovim postignućima. Posebnom brigom Općine suvremena povijest bilježi se i u službenom listu Vozlek koji izlazi jednom godišnje od 2015. godine, u kojem su i dopisnici i uredništvo pisali teme vezane za Općinu pa su one, među ostalom građom, autoru poslužile kao dragocjen izvor podataka, kako i napisi u Glasu Podravine i Prigorja.

Jedanaesto poglavlje priredila je urednica knjige Petra Somek u suradnji s brojnim suradnicima, voditeljima i/ili tajnicima društava i udruga te djelatnicom općine Anom Valek, a govori o bogatoj društvenoj i sportskoj djelatnosti u Općini Legrad.

Pobrojan je i opisan rad 20 aktualnih društava, od onih najstarijih, poput Vatrogasnih društava (unutar Vatrogasne zajednice Općine Legrad djeluje i pet dobrovoljnih vatrogasnih društava: DVD Legrad, DVD Veliki Otok, DVD Selnica Podravska, DVD Kutnjak-Antolovec i DVD Zablatje) pa sve do najmlađih.

Brojno članstvo ima Kulturno-umjetničko društvo Zrin Legrad kao i tri udruge žena: Udruga žena Legrad, Udruga žena Selnica Podravska te Udruga žena Kutnjak-Antolovec. Predstavljen je i bogat sportski život Općine koji ima jedno lovačko društvo (Kuna Legrad) te jedan sportsko-ribolovni klub (Smuđ Legrad). Dakako, najpopularniji sport je nogomet, što dokazuju čak tri nogometna kluba: NK Graničar Legrad, NK Udarnik Zablatje i NK Drava Selnica Podravska. Od ostalih udruga u Općini je aktivna Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata, društvo Crvenog križa, Udruga mladih, Udruga Elim te Ekološka udruga Legrad.

Fenomen Legrada kao naselja s vjerojatno najvećim prosjekom grafita po kućanstvu u Hrvatskoj, zaslužuje posebnu priču koju smo povjerili putopiscu i fotografu Saši Pjaniću, dobrom poznavatelju hrvatske i legradske street art scene. Tako se kao poseban prilog knjizi prometnula njegova reportaža i foto priča pod naslovom „Legrad – selo grafita ili tko crta, zlo ne misli“, a koja iz prve ruke donosi brojne zanimljivosti o još jednoj legradskoj specifičnosti – bogatoj graffiti sceni. Ona je započela prije više od deset godina na inicijativu mještanina Gordana Cvetnića, a sada polako preobražava Legrad u pravu galeriju grafita. Osobito se ističe mjesto i projekt Graffiti Ranč (u Ulici bana Josipa Jelačića u Legradu), koji je okupljalište cijenjenih street art umjetnika iz cijeloga svijeta.

Knjiga završava kratkim intervjuom urednice Petre Somek s načelnikom Općine Ivanom Sabolićem (kojem je pri zaključivanju ove knjige započeo četvrti mandat) u kojem se osvrnuo na najvažnija ostvarenja Općine te na nove zanimljive projekte koji će postati pokretači gospodarskog i turističkog razvoja Legradskog kraja. Jedan od njih je i budući internacionalni hrvatsko-mađarski pješačko biciklistički Most Dva Bolena, čija izgradnja se planira do 2035. godine.

Uz pobrojana poglavlja, važno obilježje ove knjige je i bogatstvo njenog ilustrativnog materijala kojeg su snimili sami autori tekstova ali i brojni mještani (mahom članovi udruga i društava) kao i profesionalni fotograf Ivan Brkić (fotografije snimljene dronom). Njegove arealne fotografije posebno su odvojene u tri razlikovna fotografska poglavlja pod nazivom „Panorame Općine“ od kojih se prvi blok odnosi na duplerice koje prikazuju istoimeno naselje Općine – Legrad, drugi blok fotografija daje dobar uvid u izgled preostalih šest naselja Općine Legrad (Antolovec, Kutnjak, Mali Otok, Selnica Podravska, Veliki Otok i Zablatje), a treći blok fotografija čitateljima predstavlja idiličnu okolicu i bogatu prirodnu baštinu Općine.

Prilog knjizi su i kratke biografije svih autora tekstova, fotografa i urednice te isječci iz stručnih recenzija prof. dr. sc. Hrvoja Gračanina i dr. sc. Željka Karaule.

Na kraju spomenimo i to da je knjigu dizajnirao grafički studio Duplerica, a kvalitetno otisnula tiskara Printera grupa iz Svete Nedelje. Knjiga je izašla kao 117. knjiga u bogatoj biblioteci Historia Croatica izdavačke kuće Meridijani, u kojoj je dosad izašlo više od 35 monografija raznih gradova i općina, ponajviše sjeverozapadne Hrvatske.

Autori i urednica vjeruju da će ova knjiga biti poticaj i drugim istraživačima i znanstvenicima za detaljniju obradu novih ili produbljivanje iznesenih spoznaja vezanih uz Općinu Legrad s obzirom na to da je ovo jedna od rijetkih knjiga koja se na pregledan, stručan i znanstveni način ozbiljnije bavi legradskim krajem.

Uz 10-tak izabranih autorskih tekstova pisanih na stručan ali pristupačan način te uz obilje odličnih fotografija, ova nova knjiga o Općini Legrad svježe je, zanimljivo i suvremeno štivo koje bi moglo biti zanimljivo ne samo žiteljima Općine već i široj zainteresiranoj javnosti.