Knjiga donosi opsežan razgovor s akademikom Ferdom Bašićem, jednim od istaknutih hrvatskih znanstvenika iz područja agronomije i pedologije, čiji su životni i profesionalni put tijekom više desetljeća snažno povezani s Križevcima. Razgovor je vodila i uredila Petra Somek, a knjiga je objavljena u nakladi Meridijana u rujnu 2026. godine.

Knjiga nadilazi klasičnu biografsku formu. Kroz životni put akademika Bašića otvaraju se teme od širega društvenog, znanstvenog i obrazovnog značenja: od njegova odrastanja i školovanja, preko Hrvatskoga proljeća i razvoja znanstvene karijere na Agronomskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu, do pitanja hrvatske poljoprivrede, sigurnosti opskrbe hranom, zaštite tla, prirodnih resursa, održivoga gospodarenja, obrazovanja mladih i budućnosti hrvatskoga sela i poljoprivrede. Središnja tema knjige – tlo kao temeljni i ograničeni prirodni resurs – osobito je aktualna u vremenu okolišnih, klimatskih, gospodarskih i geopolitičkih promjena. 
Akademik Bašić nakon više od pola stoljeća nastavnog, znanstvenoistraživačkog i stručnog rada ističe potrebu zaštite tla, zdravstvene ispravnosti hrane i održivoga gospodarenja prirodnim resursima kao jednu od ključnih zadaća novih naraštaja.

Knjiga može biti zanimljiva učenicima, studentima, nastavnicima, poljoprivrednicima, stručnjacima i široj javnosti jer na pristupačan način povezuje osobnu životnu priču, znanstveni rad i pitanja koja su danas iznimno važna za cijelo društvo – očuvanje tla, održivu poljoprivredu, proizvodnju hrane i odgovornost prema prirodnim resursima.

Citati akademika Ferde Bašića iz knjige

„Iz roditeljskog doma nosim sud da put do zvijezda vodi preko trnja i da je svaki rad pošten. U životu se nisam ustručavao raditi: kopao sam vinograd, sjekao drva, istovarivao šljunak na Dunavu… Nijedan posao nije sramota raditi“

„Ako smo u sportu pokazali da možemo biti među najboljima, isto možemo postići i u poljoprivredi. Hrvatska ima neusporedivo bolje uvjete za poljoprivredu nego za nogomet! Prema mojem izračunu, Hrvatska može hraniti više od 25 milijuna potrošača!“

„U Nizozemskoj 64% nositelja gospodarstava ima više ili visoko poljoprivredno obrazovanje, a u Hrvatskoj ih je samo 8%. Tlo nije samo imovina i izvor dobiti – gospodariti tlom znači upravljati budućnošću života!“ 

„Najteži oblik oštećenja tla je trajni gubitak njegovim prekrivanjem betonom – izgradnjom zgrada, prometnica, parkirališta, industrijskih objekata i drugih sadržaja. Takvo se tlo trajno isključuje iz prirodnog kruženja tvari i energije. Kada vidim velika parkirališta i nepotrebno zauzimanje vrijednih površina tla, uvijek se pitam jesmo li mogli pronaći rješenja kojima bismo sačuvali barem dio tla“

 „Procjenjuje se kako se na i u tlu stvara oko 95% hrane. Od početka sjedilačkog načina života – neocena, do danas, kada živimo u antropocenu, tlo je prehranilo 106 milijardi ljudi, koliko ih se do danas izmijenilo hodajući Zemljom“

 „Poljoprivreda budućnosti će na prvome mjestu tražiti natapanje. U nas se tomu, sada već javno, protivi uvozni lobi s argumentom da je to skupo. Tako dolazimo do apsurda da zemlje europskog sjevera, Nizozemska i Danska, navodnjavaju višestruko veće površine od Hrvatske“

„Afrika je veličanstven kontinent, zarobljen i razapet u procijepu između velikih potreba i skromnih mogućnosti. Znate, oni se ne mogu načuditi nama koji pored zakona o zaštiti životinja, bilja i čega sve ne krčimo džunglu i mjesto bujnog života ustupamo – kukuruzu!“ 

 „Ponosni i časni čovjek Afrike može gladan patiti do smrti, ali iz duboko u svijest ukorijenjenih etičkih razloga baš nikada u džungli krcatoj divljači neće ustrijeliti divljač nedoraslu za ulov jer – što će jesti oni koji dolaze…“